Od njega su učili Elvis, Bitlsi, Rolingstounsi... 1Foto: TANNEN MAURY/EPA

Legenda i pionir rokenrola gitarista, pevač i tekstopisac Čarls Edvard Anderson Čak Beri preminuo je u subotu u svom domu u Ventzvilu u blizini Sent Luisa.

Berijeva porodica zamolila je za privatnost „u trenutku žalosti“, a vodeći svetski muzičari poput Mika DŽegera, Kita Ričardsa, Brusa Springstina, Brajana Visona… na društvenim mrežama opraštaju se od „najboljeg stručnjaka, gitariste i jednog od najvećih predstavnika rokenrola“. Pokojni DŽon Lenon je još pre skoro pola veka tvrdio da „ako bi rokenrol morao da dobije drugo ime, trebalo bi da se zove Čak Beri“.

Beri je rođen 1926. u Sent Luisu. Ne računajući svirke u gimnaziji, muzikom je počeo da se bavi relativno kasno – prvi koncert za honorar održao je u 26. godini, a tri godine kasnije počeo je i da snima. Mnogi smatraju da njegova karijera zapravo i počela 1955, kad je na preporuku Madi Votersa (Muddy Waters) potpisao ugovor sa Čes rikordsom. Sa planetarnim hitovima poput „Maybellene“ (1955), „Roll Over Beethoven“ (1956), „Rock and Roll Music“ (1957), „Johnny B. Good“(1958), „Sweet Little Sixteen“ (1958)… uveo je ritam i bluz u glavne elemente rokenrola, kome je podario tekstove sa društvenom tematikom zaogrnutom u lirski metar. NJegova muzika uticala je na Elvisa Prislija, Bitlse, Rolingstounse…

Muzička slava i pojavljivanje u filmu, koji je nosio njegovo ime, u Berijevom slučaju, nisu značili i kraj problema sa zakonom koji su ga pratili od srednje škole – „sitan kriminal“ prerastao je u ozbiljnije optužbe, mada je bilo i onih koji su smatrali da je zatvorska kazna zbog prebacivanja maloletnice preko savezne granice bila cena koju je morao da plati kao „prvi tamnoputi pevač koji je stekao veliku popularnost kod mlade američke bele populacije“. Posle izlaska iz zatvora snimio je još nekoliko hitova, ali nikad nije vratio staru slavu. Sredinom oktobra prošle godine, povodom svog 90. rođendana najavio je da će 2017, posle tri i po decenije pauze, objaviti novi autorski album sa svojim originalnim pesmama snimljenim u studiju u Sent Luisu, na kome je radio sa svojom decom Ingrid i Čakom Berijem Mlađim. Posvetio ga je svojoj supruzi Temeti Beri, sa kojom je proživeo 68 godina braka.

Čak Beri bio je među prvim muzičarima koji su ušli u Rokenrol kuću slavnih, dobitnik je Nagrade Gremi za životno delo, njegove pesme doživele su mnogobrojne obrade, pogotovo hit „Johnny B. Good“ posebno popularan u filmskoj industriji, a prema anketama časopisa Rolingston bio je na petom mestu 100 najvećih umetnika svih vremena. U Beogradu je gostovao 2005, u okviru turneje kojom je obeležio pet decenija svoje karijere.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari