Magnet za strane investitore 1Foto: EPA/ Abedin Taherkenareh

Od kako je, pre 18 meseci, Iran postigao sporazum sa šest zemalja međunarodnih posrednika o nuklearnom programu Islamske republike, ta država je od međunarodnog parije postala magnet za strane investitore.

S tom konstatacijom slaže se i ambasador Irana u Srbiji Hosein Mola Abdolahi, koji je na konferenciji za novinare u Beogradu, upriličenoj povodom nacionalnog praznika – Pobede islamske revolucije Irana (11. februar), potvrdio dolazak velikog broja inostranih delegacija na najvišem nivou, kao i predstavnika velikih kompanija. Teheran je u 2016. počeo da obnavlja trgovinske i ekonomske veze, narušene posle posle višegodišnjih sankcija Zapada, zbog kojih je gotovo 115 milijardi dolara bilo „zarobljeno“ u bankama po svetu (prema nekim izvorima Iran je dobio više od 10 milijardi dolara). Fokus je usmeren na centre moći poput Evropske unije, Ruske Federacije i Narodne Republike Kine. I rezultati nisu izostali. Iran je prošle godine uspeo značajno da uveća trgovinsku razmenu sa Francuskom, Italijom, Velikom Britanijom, Japanom, Turskom… „Velika je konkurencija među zemljama i svetskim kompanijama za ulazak na iransko tržište“, ističe ambasador. On je ukazao i na činjenicu da su nestali veliki problemi koje je Iran, zbog primene sankcija, imao u pomorskom saobraćaju i transportu nafte, kao i u obavljanju bankarskih transakcija sa svetom.

U ovom trenutku strane investicije igraju ključnu ulogu u razvoju iranske ekonomije. Doduše, one još nisu dostigle 30 do 50 milijardi dolara godišnje, kako se procenjivalo, ali je vlada Irana saopštila da su povećane za 42 odsto od primene sporazuma. Na taj priliv investicija vlada predsednika Hasana Ruhanija računa kao podršku budžetu u nastupajućoj finansijskoj godini koja počinje sa prvim danom proleća (21. mart). Prema projekcijama budžeta, kojim je predviđen privredni rast od 7,7 odsto, javni izdaci će porasti za 11 odsto u odnosu na prethodnu godinu, a investicije za 12 odsto. U prethodnih godinu dana domaća privreda je značajno napredovala. U prilog tome svedoči podatak da je u periodu od 21. 03. 2015. do 19. 03. 2016. ekonomija Irana ostvarila rast od 0,5 odsto. Gro rasta ostvaren je zahvaljujući izvozu sirovina, pre svega nafte – naftni sektor je ostvario rast od 61,3 odsto. Iran je ponovo postao veoma bitan faktor u Organizaciji zemalja izvoznika nafte (OPEK). Ministar za naftu Biđan Namdar Zanganeh objavio je da Iran proizvodi 3,9 miliona barela dnevno, za nijansu manje od četiri miliona pre uvođenja sankcija 2012. Iran, inače, raspolaže ogromnim rezervama nafte i gasa (157 milijardi barela nafte i 24 biliona kubnih metara prirodnog gasa), koje mogu biti razvijene uz veoma niske troškove. Stručnjaci tvrde da bi Iran, relativno lako i brzo, mogao da poveća proizvodnju za još milion barela dnevno. Podsećanja radi, pre revolucije, odnosno sedamdesetih godina prošlog veka, Iran je proizvodio oko šest miliona barela dnevno.

Kad je reč o saradnji Irana i Srbije ambasador Mola Abdolahi smatra da postoji veliki potencijal za unapređenje tih odnos i to u različitim oblastima. „U vreme sankcija Iran je značajno napredovao naročito u oblastima nauke i tehnologije, kao i nanotehnologije. Istovremeno, u Srbiji postoje potencijali koji nam mogu biti od koristi. U nekim delovima Irana suočeni smo sa problemom vodosnabdevanja. Zainteresovani smo i za prekogranično uzgajanje poljoprivrednih proizvoda. Veliki potencijal postoji i u oblasti industrije, kao i odbrane“, naveo je ambasador. On je najavio održavanje 15. sednice Mešovitog komiteta za ekonomsku saradnju, kojoj će prethoditi poseta Srbiji ministra inostranih poslova Irana Mohamada DŽavada Zarifa u pratnji privredne delegacije iz državnih i privatnih kompanija. „To su velike kompanije koje su u mogućnosti da investiraju i učestvuju u realizaciji zajedničkih projekata“, poručio je ambasador Mola Abdolahi.

Veliki prostor za unapređenje ekonomskih odnosa

Prema oceni iranskog ambasadora u Srbiji, uslovi za unapređenje bilateralnih ekonomskih odnosa dve države veoma su povoljni. Utoliko pre što, kako je naglasio, obim uzajamne trgovinske razmene i ekonomske saradnje nije u skladu sa nivoom veoma dobrih političkih i prijateljskih odnosa. Prema podacima Privredne komore Srbije spoljnotrgovinska robna razmena sa Iranom, ostvarena u 2016. godini, premašila je 20,4 miliona dolara, pri čemu je Srbija izvezla robe u vrednosti od oko 11,6 miliona dolara, dok je na uvoz potrošeno 8,5 miliona dolara. Na iransko tržište najviše smo izvozili kukuruz u zrnu, hartiju i karton, ručni alat i šinska vozila, dok se na vrhu liste uvozne robe nalaze polimeri etilena, polimere stirila, ulje od nafte, minerali i voće.

Direktna avio linija do Teherana’]

– Za vreme posete Gorana Aleksića, pomoćnika ministra spoljnih poslova Srbije Iranu, naši zvaničnici su izrazili spremnost da pre potpisivanja sporazuma o vazdušnom saobraćaju između dve države, Er Srbija uspostavi probnu direktnu avio liniju prema Teheranu. Vlasti Irana su, takođe, dostavile Vladi Srbije Nacrt sporazuma o vazdušnom saobraćaju i nadaju se da će dokument u bliskoj budućnosti biti potpisan. Osim toga, dogovoreno je i potpisivanje memoranduma o razumevanju, kojim se ukidaju vize. Ova dva poteza će biti izuzetno delotvorna jer će olakšati putovanja građana dve zemlje i omogućiti veću razmenu turista – procenjuje ambasadora Irana u Srbiji Hosein Mola Abdolahi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari