Francuska ljubavna priča spasava Nemačku 1Foto: EPA/ CHRISTOPHE PETIT TESSON POOL

Jedan veoma dobar ruski portal, u čijem zaglavlju stoji „poslovne novine“ nedavno se iscrpno bavio pojavom nepoznate žene u okruženju beloruskog predsednika Aleksandra Lukašenka:

„Da li se to pojavila prva dama Belorusije?“ Pošto su se temeljno iscrpli istražujući ovu temu, jedan im je čitalac cinično otpisao: „E stvarno ste poslovna novina“.

Sličan cinizam zaslužio je inače fascinantno ozbiljni nemački list Frankfurter algemajne cajtung (FAZ) pošto je neviđeni prostor potrošio na svog otvoreno promovisanog kandidata na predsedničkim izborima u Francuskoj Emanuela Makrona. Tekst koji se u novinarskom žargonu naziva „čaršav“ u najboljoj je tradiciji herc romana koji bi se odlično prodavao i u nekom beogradskom predgrađu. Naime, FAZ koji u novonastaloj svetskoj panici ne proklizava prvi put, u centar je svoje argumentacije „za Makrona 100 posto“ stavio ljubavnu priču Emanuela Makrona i njegove supruge Brižit Tronjo, a u centar te priče činjenicu da je Makron 24 godine od nje mlađi. Toliko je, napominje FAZ, Donald Tramp od svoje supruge stariji i nemačka novina, u čiji antitrampizam se ne može ni najmanje sumnjati, polaže iznenađujuću nadu u politički efekat ove bizarne sličnosti.

„Da je u vezi, na primer, sa 32-godišnjom Tifen Ozijer Makron bi više delovao kao mlad preambiciozan štreber“, kaže FAZ. Tifen je dete Brižit Tronjo. Brižit je, tvrdi oduševljeni inače konzervativni FAZ, Makron posvetio svoju knjigu „Revolucija“ i tu naveo da ga je ona naučila da „se ne ravna ni prema kakvim konvencionalnostima“.

„Makronov neverovatan uspeh, frenetična ljubav koju mu poklanjaju mladi birači, izlivi oduševljenja kad on u prepunu salu vikne „Liberte, Egalite, Fraternite“, kao da je on taj slogan upravo izmislio, kao francusku verziju „Yes, we can“, ne može se pripisati samo njegovom simpatično-razumnom, decidiranom, proevropskom pragmatično-socijalno-liberalnom programu nego i predizbornoj kampanji koju Makron i njegova supruga kao nerazdvojna celina, takoreći kao predsednički četvoronožac sa dve glave predstavljaju“, već pada u trans i FAZ kao da spada u one mlade francuske birače, poklonike projekta Makron koji treba da zaustave ne samo radikalno desnu Marinu Le Pen nego, sad je to već očigledno, i umereno desnog Fransoa Fijona.

„Arno Montebur, Makronov prethodnik na funkciji (ministra ekonomije) primetio je otrovno kako je Makron već dospeo na 65 naslovnih strana novina, a da uopšte nije imao program i to pre svega zahvaljujući svojoj supruzi Brižit koja je od njega starija 24 godine“, argumentuje dalje FAZ i tvrdi da Francuzi vole ovaj par i njihovu priču koja je garant one moderne Francuske čija je pobeda neophodna Nemačkoj pred takođe neizvesne nemačke parlamentarne izbore u septembru.

Oduševljenje FAZ nema granica, pa list ima još suvislih argumenata zašto Francuzi treba da izaberu ovaj par da ih vodi u budućnost:

„Tronjo izgleda kao simpatična prijateljica Džejn Fonde i zrači životnom radošću kao da je poslednje četiri decenije živela u Sen Tropeu i zabavljala se“ i još „ona zrači samopouzdanjem, životnom radošću i iskustvom, koji se ne pronalaze u crtama lica Makrona koji uvek izgleda kao da se upravo ispilio iz jajeta. Ona na svim slikama deluje kao otelovljenje one srećne, moderne i samopouzdane Francuske, koju je ona doživela za vreme svoje mladosti šezdesetih i sedamdesetih godina“.

I koja će zaustaviti Marinu Le Pen i Fransoa Fijona i tako spasiti i Evropu i Nemačku.

Francuzi su, en generale, nemačka neuzvraćena ljubav. Nemci kod kojih je uvek na prvom mestu razum, smatraju da je Francuzima na prvom mestu ljubav i tu francusku slabost sada vide kao spas. Ili barem FAZ.

Marin le Pen otpisala pravosuđu

Pariz /// Kandidatkinja FN za predsednika Francuske Marin le Pen objavila je da se sve dok ne budu obavljeni predsednički i parlamentarni izbori u Francuskoj neće odazvati na pozive policijskih i pravosudnih organa. Jer objasnila je, pravosuđe nije organ vlasti nego institucija i ne može usred izbornih kampanja voditi procese koji se mogu voditi i pre i posle, jer su izbori „važan momenat demokratije“. Gotovo identično kao Fransoa Fijon, izabrani kandidat desnice i centra za predsednika, Le Pen je optužena da je zloupotrebljavala sredstva Evropskog parlamenta namenjena plaćanju parlamentarnih pomoćnika. U EP je od 2009. zabranjeno za parlamentarne pomoćnike uzimati srodnike, ali je zabranjeno i iz evropskih sredstava plaćati saradnike koji za evropskog poslanika obavljaju poslove koji nemaju veze sa EP. A Marin le Pen je upravo to činila u slučaju svoje dvoje parlamentarnih saradnika. EP od nje zasad traži da vrati 300.000 evra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari