Najvažniji izbori u Evropi 1Foto: Sebastien Nogier/EPA

Predstojeći izbori u Holandiji, Francuskoj i Nemačkoj će biti održani u definitivno najgrozničavijem političkom okruženju od stvaranja Evropske unije.

Posleratni demokratsko liberalni poredak je u opasnosti svuda, a naročito u Evropi, gde se EU sučeljava sa izazovima koji obuhvataju sve agresivniju Rusiju, konstantnu opasnost od terorizma, lišavanje demokratskog prava glasa i nejednaki ekonomski rast.

Nakon referenduma o Bregzitu u Ujedinjenom Kraljevstvu i izbora Donalda Trampa za predsednika SAD, pitanje s kojima se suočava Evropa je jasno – da li će populističke i nacionalističke snage projektovati isti uticaj na najvažnije zemlje EU?

U Holandiji Gert Vilders i njegova ekstremno desničarska Partija slobode dobro se kotiraju u anketama javnog mnjenja uoči izbora sledećeg meseca. Vilders odobrava Trampovu izvršnu naredbu kojom je ulazak u SAD zabranjen za sve iz sedam muslimanskih zemalja. Kao i Trampov glavni strateg Stiven Benon, Vilders svet posmatra kroz rasističku prizmu i veruje da učestvuje u bici za spasavanje zapadne civilizacije od islama.

Takve stavove nema nijedna druga holandska partija, tako da je Vlada pod rukovodstvom Vildersa daleko od izvesnog scenarija. Budući da holandski premijer Mark Rute stoički izdržava napade, Vildersu će najverovatnije na kraju biti oduzeta moć.

U međuvremenu, u Francuskoj, liderka ekstremno desničarskog Nacionalnog fronta Marina le Pen trenutno vodi u anketama pred predsedničke izbore, o kojima će se odlučivati u dva kruga u aprilu i maju. Le Penova je obećala da će raspisati referendum o članstvu Francuske u evrozoni uprkos upozorenjima Banke Francuske da bi napuštanje monetarne unije moglo da dovede do povećanja nacionalnog duga za 30 milijardi evra (31,8 milijardi dolara) godišnje. Ona je takođe izrazila želju da rasformira suštinske komponente evropskih integracija kao što je sloboda kretanja za evropske državljane.

Birači iz ogromnih područja metropola su na referendumu o Bregzitu u Ujedinjenom Kraljevstvu i na predsedničkim izborima u SAD izdašno podržali opciju „Ostani“, odnosno Hilari Klinton. Najverovatnije ćemo videti isti obrazac na izborima u Francuskoj. Ali, dok stariji birači podstiču britanski i američki nacionalizam koji ponovo uzima maha, Le Penova veliki deo svoje podrške duguje mlađim grupacijama pristalica, što je zabrinjavajući pokazatelj u kojoj se meri ključni segmenti francuskog izbornog tela osećaju lišeni prava na glas.

Pobeda Le Penove bi nesumnjivo destabilizovala Evropu politički i ekonomski. Sa opasnim nacionalističkim demonima iz prošlosti Evrope na slobodi, Evropa kakvu znamo bi lako mogla da se dezintegriše. Ali oni koji veruju u liberalnu demokratiju, vladavinu prava i evropske integracije još uvek imaju vremena da se okupe oko alternativnog kandidata koji će najverovatnije odneti prevagu u drugom krugu u kojem će biti s Le Penovom i, nadajmo se, doneti preko potrebne reforme i podupreti proaktivnu ulogu Francuske u Evropi.

Na izborima u Nemačkoj kasnije ove godine ekstremno desničarska Alternativa za Nemačku (AfD) najverovatnije neće moći da pripremi kredibilnu ponudu za kancelara uprkos svakoj podršci koju dobije od Rusije. Ali sledeći kancelar, bez obzira da li je to Martin Šulc iz redova socijaldemokrata (SPD) ili je to i dalje Angela Merkel, moraće da predvodi globalnu koaliciju entuzijasta da bi odbranio ono što je ostalo od posleratnog poretka. Takav napor treba da obuhvata Kanadu, Australiju i zapadne saveznike u Aziji, ali mora da počne od vraćanja reda u evropski dom.

Evropljani su nedavno proslavili 25. godišnjicu Mastrihtskog ugovora, koji je obeležio plodonosni momenat u istoriji evropskih integracija. Kao što smo naučili u međuvremenu, moći EU su nedovoljne da bi se rešili svi izazovi s kojima se sada suočava Evropa. Nemačka mora da pomogne da se poboljša ova situacija tako što će ponuditi viziju pouzdanije i ambicioznije Evrope, one koja može da prevaziđe unutrašnje podele, postara se za sopstvenu bezbednost i trajno upravlja migracijom.

Ako se pojave novi pokreti koji će se suprotstaviti silama nacionalizma i populizma, to ne bi bio nedostižan scenario. A iako se bivši lider Partije za nezavisnost Ujedinjenog Kraljevstva Najdžel Faraž, Vilders, Le Penova i njihove kolege i dalje postavljaju kao prkosni gubitnici koji se bore protiv establišmenta, takva uobrazilja bledi zahvaljujući njihovom uspehu, a u slučaju UKIP-a, zahvaljujući finansijskim skandalima.

Ako ekstremno desničarski nacionalistički lideri dođu na vlast u nekim većim zapadnim zemljama, ubrzo će otkriti da je populistička obećanja lakše dati nego ispuniti, kao što i Tramp sada otkriva na alarmantno haotičnom početku svoje administracije. Tramp, Bregziteri i njihovi pandani na svim drugim mestima moraju tek da dokažu da mogu da obezbede zajednički ekonomski prosperitet širokih razmera i odbrane sisteme globalnog rukovodstva tako što će se na svetskoj sceni vladati kompetentno i profesionalno.

Trebalo bi da bude očigledno da u globalizovanom svetu gde su pojedinačne nacije-države sve nemoćnije poletni bućkuriš populističkog nacionalizma ne može da donese promenu koju ljudi zahtevaju. Srećom, liberalna demokratija još uvek nudi progresivnu alternativu, a pobeda Merkelove ili Šulca u Nemačkoj nakon poraza Le Penove u Francuskoj bi mogli da budu nagoveštaj pojave globalne kontraofanzive.

U međuvremenu, širom Evrope već niču novi proevropski centristički pokreti, od Nowoczesna (Moderno) u Poljskoj do Ciudadanos (Građani) u Španiji. Te partije ne govore laži i svoj uspeh ne duguju propagandnim botovima koje sponzoriše Rusija ili trolovima na društvenim mrežama.

Sada kada su neki populisti došli na vlast, liberali imaju dužnost da ih pozivaju na odgovornost i nude im alternativnu viziju. Potcenjivanje ljudi koji su glasali za Bregzit, Trampa i njihove evropske ekvivalente nije mudra strategija. O novim globalnim demagozima se mora suditi na osnovu njihovih dela, a moraju se poraziti istinom, razumom i poštovanjem demokratije.

Autor je bivši premijer Belgije. Sada je predsednik Saveza liberala i demokrata za Evropu (ALDE) u Evropskom parlamentu

Copyright: Project Syndicate, 2017. www.project-syndicate.org

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari