Izolacija bi mogla da utiče i na samu Saudijsku Arabiju 1Foto: EPA

Situacija u Dohi ovih dana se pogoršava, što je bilo neminovno pošto su prošlog ponedeljka Katar u izolaciju bacile susedne zemlje predvođene Saudijskom Arabijom, time što su presekle sve veze s njim, obustavile avionski saobraćaj, zatvorile granice i proterale njegove državljane i diplomatsko osoblje iz svojih zemalja.

Ovakvo mišljenje vlada među akademicima na stranim univerzitetima i ostalim ekspertima koji se bave međunarodnom politikom, a takođe dominira i u svim stranim medijima. Kako navodi Gardijan, došlo je do toga da vladini zvaničnici pitaju čak i gostujuće novinare za savet i mišljenje o nastaloj situaciji, kao da bi njihova podrška mogla da učini da problemi nestanu.

Nedelju dana pošto su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Egipat nametnuli ovakva ograničenja – što je potez koji je otvoreno podržao američki predsednik Donald Tramp – žitelji Katara još uvek pokušavaju da dokuče zbog čega se sve to dogodilo i kako će se dalje razvijati ova kriza. Blokada preti da ugrozi i razdvoji hiljade porodica širom regiona u kojima je jedan od roditelja državljanin Katara. Osim toga, zbog ograničenja nametnutih ovoj zemlji svi avioni koji idu u Dohu – grad koji je jedno od najvećih i najvažnijih transportnih čvorišta za mnoge međunarodne letove – primorani su da lete kroz uzani vazdušni prostor iznad Irana, čime je ugrožen avionski saobraćaj ove zemlje i izaziva velike gubitke u poslovanju Katar ervejsa.

Mlečni proizvodi koji su u Katar uvoženi iz susednih zemalja – a ubrzo posle blokade nestali sa polica u supermarketima – sada moraju da se prevoze avionom iz Turske, koja je prošle sedmice donela odluku da, osim vojnika, u Katar pošalje i zalihe jogurta i kiselog mleka. Iran je u nedelju poslao četiri teretna aviona puna hrane a, kako su najavili zvaničnici u Teheranu, planira da svakog dana obezbeđuje sto tona voća i povrća. Blokada je dovela i do manjka američke valute u menjačnicama koje strani radnici, koji čine gotovo 90 odsto populacije, koriste da bi slali novac kući. „Razgovarao sam jutros sa svojom ženom, ona je zatražila da joj pošaljem novac koji sam uštedeo. Ja nisam paničar, ali moja porodica se plaši“, rekao je DŽon Vinsent, majstor za popravku klima-uređaja, čekajući u redu ispred menjačnice – prenosi Gardijan.

Za većinu stanovnika ova kriza, najgora u poslednje tri decenije, ipak najveći uticaj ima na svakodnevni, običan život. Kako su izvestili dopisnici, prenele su agencije, iako diskretno, primećuje se da je povećan nivo anksioznosti među stanovništvom, a naročito kod zaposlenih ljudi. Mediji prenose da su poslovni ljudi zaduženi za velike građevinske projekte veoma zabrinuti jer se isporuke građevinskog materijala sve češće odlažu ili otkazuju. „Kuda sve ovo vodi? To je pitanje koje svi ovde postavljaju“, rekao je Nader Kabani, direktor za istraživanja u Brukings institutu u Dohi, i dodao: „Trenutno svi pokušavaju da dokuče o čemu se radi, ali većinom su to samo nagađanja“.

Navodni razlog za blokadu je tvrdnja da Katar, kako je to Tramp rekao, „već dugo finansira terorizam na vrlo visokom nivou“. Ali to je, kako piše Gardijan, ipak tvrdnja koja lako može da se primeni i na Saudijsku Arabiju i na druge zalivske zemlje. U stvarnosti, čini se da je u pitanju pokušaj, koji predvodi Saudijska Arabija, da se Katar kazni zbog toga što vodi nezavisnu međunarodnu politiku koja je potpomognuta mudrom globalnom investicionom strategijom u ekspanziji od Londona do Tokija.

Ali, izolacija Katara bi mogla da ugrozi i samu Saudijsku Arabiju. Dok je ministar spoljnih poslova, šeik Mohammed bin Abdulrahman al-Tani, obilazio strane prestonice, Katar je zadobio rastuću naklonost drugih zemalja usprkos tome što su Tramp i zvaničnici kojima je okružen žestoko nametali drugačije mišljenje po tom pitanju. Neki kritičari smatraju da bi blokada, umesto željenog udaljavanja Katara od Irana i Turske, naprotiv mogla da dovede do njihovog zbližavanja. Pritisak koji se vrši na Katar mogao bi da ima finansijske posledice i po susedne države zbog toga što je primoran da traži alternativne puteve uvoza, izvoza i prevoza uopšte, što bi, ukoliko se ova izolacija produži, mogle da postanu stalne rute, a to bi svakako imalo negativan uticaj ne samo na saobraćaj i trgovinu u zemlji nego i u regionu.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari