Šta sve "stranci" treba da znaju o Švajcarskoj? 1Ženeva

Da li bi stranci koji žive u zemlji trebalo da znaju kako se reciklira otpadno ulje pre nego što im bude omogućeno da se prijave za državljanstvo?

Da li su ljudi koji kupuju u lokalnim prodavnicama zaslužniji građani od onih koji često posećuju supermarkete? I kakva je to vrsta sporta „hornussen“?

To su samo neka od pitanja nad kojima Švajcarska lomi glavu pošto je jedna žena stara 25 godina pala na poznatom teškom testu koji je neophodno položiti pri prijavljivanju za državljanstvo, iako je ona živela u zemlji celog života, tečno govori jezik i to u lokalnom dijalektu i prošla je pismeni deo testa sa najvećim brojem bodova, prenosi Gardijan.

Funda Jilmaz, koja je rođena u Švajcarskoj a roditelji su joj Turci i radi kao tehnički crtač u gradu Arau, prijavila se za državljanstvo pošto je njen verenik Švajcarac predložio da bi trebalo aktivnije da učestvuje u referendumima koji čine oblik direktne i reprezentativne demokratije u ovoj zemlji.

„Rođena sam ovde, ne znam za drugačiji život i ne planiram da se selim“, rekla je ona komisiji od šest članova tokom intervjua posle pismenog dela testa. Ipak, nakon dve runde intervjua i preko sto pitanja, žiri koji su činili lokalni odbornici iz opštine Buhs je odbio njenu prijavu sa odnosom glasova 20 prema 12, obrazloživši odluku time da ona „živi u malom svetu i ne pokazuje interes da uđe u dijalog sa Švajcarskom i njenim stanovništvom“. Ovu presudu su mnogi dovodili u pitanje nakon što je jedan švajcarski nedeljni magazin objavio transkript intervjua.

Žiri je Fundi Jilmaz zamerio da ima „praznine“ u znanju o opštinskom sistemu za reciklažu i to što nije znala da navede imena malih lokalnih prodavnica već se setila samo lanaca supermarketa kao što je Aldi. Druga zamerka se odnosila na njeno nepoznavanje „tipično švajcarskih sportova“, kao što je „hornussen“, koji je neka vrste domaće mešavine bejzbola i golfa, ili „schwingen“, što je narodni stil rvanja. „Moglo bi se veoma dugo raspravljati o tome šta se smatra tipičnim i tradicionalnim“, napisala je Jilmaz u pismu žalbe povodom odbijanja. Kada su je u intervjuu upitali o njenom stavu prema truskom predsedniku Redžepu Tajipu Erdoganu, odgovorila je: „On sve više i više postaje diktator“. A u svom pismu je dodala: „Pitali su me da li je mojim roditeljima bilo teško da prihvate mog partnera, koji nije Turčin. Moja porodica je veoma otvorena, a povrh toga ja ne praktikujem islam. Nikada u životu nisam posetila džamiju, ali sam više puta bila u crkvi“. Među ostalim pitanjima koja je žiri postavio našla su se i neka poput: „Da li volite da stopirate?“ i „Da li bi ste radije posetili Ženevu ili oblast oko Ženevskog jezera?“ ili „Kakvom vrstom fitnes treninga se bavite?“.

Od kako se ovaj slučaj pojavio, bilo je nekoliko zahteva da se sprovede reforma procesa naturalizacije, o čemu odlučuju opštinski žiriji koji su sastavljeni od lokalnih stanovnika. U februaru, Švajcarci su glasali da se imigrantima treće generacije olakša proces dobijanja državljanstva, odbacujući pritužbe desno orijentisanih političara da bi predložene mere predstavljale bezbednosni rizik. Za sada, brzo dobijanje državljanstva je omogućeno samo strancima koji su venčani sa švajcarskim državljanima više od šest godina, uključujući i one koji nikada nisu živeli u zemlji.

Brojni slučajevi su skrenuli pažnju na proizvoljnost procesa naturalizacije u Švajcarskoj tokom proteklih nekoliko meseci. U januaru ove godine jednoj Holanđanki je prijava odbijena po drugi put zato što su se lokalni stanovnici protivili njenoj kampanji protiv zvonaca za krave.

A u maju 2016. jedna porodica sa Kosmeta, koja već godinama živi u kantonu Bazel-provincija, je podnela zahtev ali tome se suprotstavila komisija sačinjena od lokalnog stanovništva, koja im je zamerila to što gradom šetaju u donjem delu trenerke.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari