Generalni štrajk i nasilje u Venecueli 1Foto: EPA / Miguel Gutierrez

Milioni građana Venecuele pridružili su se generalnom štrajku koji je sazvala opozicija, dok raste pritisak na predsednika Nikolasa Madura da otkaže izbore za novu ustavotvornu skupštinu.

U sukobima između policije i demonstranata poginulo je najmanje troje ljudi, više od 300 je uhapšeno, a Maduro je najavio da će i predvodnici štrajka biti uhapšeni, javlja Bi-Bi-Si. 

Demonstranti su postavili barikade od smeća i nameštaja u prestonici Karakasu i u drugim gradovima. Opozicija tvrdi da se 85 odsto zemlje pridružilo štrajku. Ali u delovima glavnog grada koji podržavaju vlast život je tekao kao i obično, prodavnice su bile otvorene, na ulicama je bila gužva, a državni službenici su radili normalno. U nekoliko gradova policija je bacala suzavac u sukobu sa demonstrantima. Jedan smrtni slučaj je zabeležen u predgrađu Karakasa, dok je još dvoje ljudi poginulo u gradu Valensija na severu zemlje.

Kolumbija, Francuska, Španija, SAD i Evropska unija su pokušale da izvrše pritisak na venecuelansku vladu da otkaže glasanje za novu ustavotvornu skupštinu, koje je najavljeno za 30. jul, ali Maduro je to odbio. Kako prenosi Bi-Bi-Si, u govoru na televiziji on je tvrdio da je „trijumf“ to što se glavni sektori u zemlji nisu pridružili štrajku. „Trijumfovao je rad, ljubav, život i nada. Neka oni (opozicija) koji nikada nisu radili nastave tako, a mi idemo napred, drugovi“, rekao je Maduro i dodao da je naredio da se zatvore svi „fašistički teroristi“.

Nova skupština bi imala ovlašćenja da prepravlja ustav i da zaobiđe zakonodavstvo koje je pod kontrolom opozicije. Opozicioni političari tvrde da Maduro želi da upotrebi skupštinu da utvrdi svoju vlast, dok predsednik kaže da će novi ustav promovisati dijalog u podeljenoj zemlji. Opozicija je najavila učestale proteste u danima pred zakazane izbore, uključujući i generalni štrajk u trajanju od 24 sata u četvrtak i masovne demonstracije u subotu.

U međuvremenu, Isaija Medina, diplomata koji je predstavljao Venecuelu u Ujedinjenim nacijama, podneo je ostavku, rekavši da više ne može da bude predstavnik vlade zbog zloupotrebe ljudskih prava. Venecuelanski ambasador pri UN Rafael Ramirez je rekao da se Medina ponašao „nečasno“ i da je otpušten. Šef Organizacije Američkih Država (OAS) Luis Almagro je upozorio na „katastrofalno pogoršanje“ situacije i optužio Madurovu vladu da „ima krv na svojim rukama“. „Iza svakog čoveka koji je pritvoren, iza svakog političkog zatvorenika, i svake osobe koja je podvrgnuta mučenju i onih koji su ubijeni postoji neko ko je institucionalno odgovoran“, napisao je Almagro u svom izveštaju. „Strah koji svako ima na umu, ali svi smo previše uplašeni da to izgovorimo naglas, jeste strah da će ovo eskalirati u krvoproliće“, upozorava Almagro, koji je već dugo jedan od najžešćih i najcenjenijih kritičara venecuelanske vlade.

Velika ekonomska kriza u Venecueli se dodatno pogoršala zbog pada cene nafte, koja čini oko 95 odsto vrednosti izvoza iz zemlje i koristi se za finansiranje socijalnih programa vlade. Pošto je bio prinuđen da načini rezove, Maduro se suočio sa velikim opadanjem podrške svojih glavnih pristalica. U zemlji vlada nestašica osnovnih potrepština, kao što su lekovi i hrana. Opozicija optužuje Madura da loše upravlja ekonomijom i da postepeno uništava demokratske institucije. Od aprila, kada su se protesti intenzivirali, skoro stotinu ljudi je poginulo u sukobima širom zemlje.

Tramp i "moralna ruina"

„Vlada Sjedinjenih Država bez stida pokazuje apsolutnu naklonost ka nasilnim i ekstremističkim sektorima venecuelanske politike koji pribegavaju  terorizmu u pokušajima zbacivanja narodne i demokratske vlade. Moralna ruina  kakva je venecuelanska opozicija privolela je predsednika Trampa da krene u  otvorenu agresiju protiv jedne latinoameričke države“, navelo je u saopštenju Ministarstvo narodne vlasti za spoljne poslove Venecuele.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari