Nemačka štampa: Ovo je kraj posleratne Nemačke 1Foto: EPA-EFE / CHRISTIAN BRUNA

Mnogi kažu da je desničarska Alternativa za Nemačku uspešna baš jer se njome „bave“ politička konkurencija i mediji. I dan posle šokantnih izbora štampa piše isključivo o usponu desničara koji će „promeniti Nemačku“.

„Gubitnik izbora se zove Angela Merkel“, jasno piše Švebiše cajtung (Ravensburg). „Kancelaraka je odgovorna za neočekivano loš izborni rezultat koji će kako u Nemačkoj, tako i u inostranstvu izazvati nemir ili zadovoljstvo – zavisno od političke orijentacije. SPD je na dnu i mora u opoziciju ako u narednim decenijama želi da ponovo ima neku ulogu na saveznom nivou.

Sve dakle ukazuje na to da ćemo imati Jamajka koaliciju koja nije nesporna – zbog neslaganja između Liberala (žutih) i Zelenih. Pregovori će pokazati da li obe strane imaju dovoljno državničke supstance da u ovoj teškoj situaciji urade ono što je neophodno.

Kako se sada ophoditi sa trijumfalnim pobednikom izbora – Alternativom za Nemačku? U Berlinu je raširen stav da se populistima u parlamentu treba suprotstaviti opušteno i jasnim držanjem. To u osnovi nije loše, ali – ispostavilo se da AfD nije uradila ništa konstruktivno u paralmentima saveznih pokrajina u kojima je poslednjih godina osvojila mandate. Očigledno da njenim biračima to nimalo ne smeta. To znači da jasno držanje nije dovoljno. Potrebno je naći konkretna politička rešenja – i to za mnoge teme kojima je AfD ponetirala bodove u izbornoj kampanji“, navodi Švebiše.

Berliner cajtung piše: „Ovi izbori menjaju Nemačku. Ne, oni neće promeniti ulogu Nemačke u svetu jer će uprkos svemu Angela Merkel ostati kancelarka. Međutim, ovi izbori mogu promeniti reputaciju Nemačke u svetu. Nekim našim susedima je sigurno krajnje neprijatno što sedamdeset godina nakon završetka rata i desni radikali kreiraju politiku u Rajhstagu u Berlinu u kojem je sada sedište Bundestaga.

Ovi izbori će promeniti našu zemlju – moramo da se bavimo činjenicom da je ovaj put drugačiji od svega u prethodnih 27 godina od ponovnog ujedinjenja kada je samo po koji birač, više iz protesta nego iz uverenja, svoj glas davao desničarskim političarima. Sada ih ima mnogo, to su naši susedi, kolege, naši poznanici. AfD je treća najjača partija. U nekoj ulici sa stotinu birača, više od 13 komšija se opredelilo za nazadnu, delimično otvoreno desničarsku stranku. Statistički gledano. U stvarnosti, birači AfD su uglavnom na istoku Nemačke“, razmatra berlinski list.

Vestdojče cajtung (Diseldorf): „Detaljnija analiza izbornog rezultata otkriva još nešto: iluziju uspešnog unutrašnjeg spajanja Nemačke: 27 odsto muškaraca iz Istočne Nemačke izabralo je AfD jer se stalno osećaju uskraćenim. Politika konačno mora time da se bavi. Jer, 27 godina nakon ujedinjenja Nemačke, na zapadu zemlje nestaje strpljenje i spremnost da se na štetu sopstvene infrastrukture i investicija nastavi sa plaćanjem alimentacije istočnim pokrajinama čije stanovništvo izgleda ima problem sa tim da shvati ko se 1990. pridružio čijem sistemu vrednosti.

Milioni birača koji su dali svoj glas AfD-u uskoro će konstatovati da su svoj glasački listić mogli odmah da bace i u kantu za smeće. S vremena na vreme otvoreno rasistički i ekstremno desničarski personal koji se sa članskom kartom AfD sliva u Bundestag – tamo će propasti. AfD je u celini potpuno nesposobna da se razvija u uglednu predstavnicu konzervativnih snaga. Njihovi poslanici nisu ništa više nego loše društvo i vrlo brzo, i pored očekivanih skandala, više neće biti tako primetni.“

Špigel na svom portalu piše: „Nemojte da brinete! Zašto se uzbuđujete? Angela Merkel ostaje kancelarka, bar to je za sada jasno. Sve će to ona na miru i razumno srediti. I onih 13 odsto što su za AfD, ni to nije tako strašno, nemojte se uzbuđivati. Za razliku od naših evropskih suseda, kod nas u parlamentu nije bilo desničarskih populista – sad su tu. Nemačka je jednostavno postala normalna.

Ali AfD nije normalna partija. U njenim redovima, čak i na vrhu, postoje i oni koji otvoreno flertuju sa ekstremističkim pozicijama, koji vole da se sećaju agresorskog rata Vermahta, koji žele da umanje Holokaust i ukinu sećanje na njega. I takvi ljudi će uskoro biti u nemačkom Bundestagu.
Ne, ovo je više od svakodnevnog evropskog desnog populizma. To je napad na našu liberalnu demokratiju. Druge stranke u Bundestagu moraju braniti tu demokratiju i naše društvo u celini – to je njihov glavni zadatak u naredne četiri godine.

Dan izbora iznedrio je lom u političkom spektru Nemačke. Desni populisti po prvi put su u Bundestagu, a Angela Merkel je oslabljena. U tome se krije i niz pozitivnih strana, smatra glavna urednica DW Ines Pol.

Poslednjih godina smo živeli u abnormalnom stanju za koje je odgovorna šefica CDU i kancelarka Angela Merkel. Izbacivanjem svih konzervativnih pozicija iz svoje partije ona je stvorila prostora na desnom rubu, nezadovoljne konzervativce poslala u ruke desničarskih populista. Usvajanjem socijaldemokratskih tema ona je isušila socijaldemokrate sve dok nisu presušili na samo nešto više od 20 procenata.

Angela Merkel voli da kaže da rado rešava probleme. Pored problema sa Donaldom Trampom, Vladimirom Putinom, evrom, klimatskim promenama i nuklearnom pretnjom Severne Koreje sada pred sobom ima još jedan, ne manje komplikovan problem – organizaciju Jamajka koalicije.“

Frankfurter algemajne cajtung: „U čemu su drugi pogrešili, koliko su oni doprineli tome što je AfD postala tako jaka? Na to pitanje odgovor neće tražiti samo istoričari koji se budu bavili ovim vremenom. Jer, tek sada sve počinje. Zar nije ova stranka popunila praznine? Na primer, reči nemački i hrišćanin neke partije imaju u svom imenu – ali samo tamo. Izrazi nacionalni ili konzervativni gotovo su proglašeni anomalijom kojom treba da se bavi Službu za zaštitu ustava. Očigledno da svaka prazna fraza iz AfD smiruje neke čežnje.

Ali, sada će ta partija imati istaknuto mesto u plenumu Bundestaga i voditi komisije, čak i ako neki poslanici drugih partija budu pružali poslednji, tužni otpor. Ta partija sada može da zaposli stotine ljudi i da sa državnim novcem nameće svoje teme. Sada ona ima demokratski pečat.“

Rajniše post (Diseldorf) je najdramatičniji: „24. septembar 2017. je datum koji označava kraj umerene posleratne Nemačke u kojoj je vladao konsenzus. Zemlja skreće udesno.“

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari