Afričke škole bez učenja 1Foto: EPA/ LENGNAN KOULA

Pošto je u septembru počela školska godina, za učenike koji su krenuli u srednju školu u Gani je stigla dobra vest – predsednik Nana Akufo-Ado je ispunio svoje izborno obećanje o besplatnom srednjoškolskom obrazovanju za decu širom zemlje.

On se zakleo ne samo da će ukinuti školarine, već i da će obezbediti besplatne udžbenike i obroke, čija je cena često bila prepreka za najsiromašnije učenike.

Gana je 1995. uvela obavezno besplatno osnovnoškolsko obrazovanje i obavezne besplatne niže razrede srednje škole, ali je primena u praksi tekla strašno sporo – snovi učenika o obrazovanju su često prestajali pre srednje škole. Čak se i 2014. zbog visokih školarina samo 37 odsto učenika u zemlji upisalo u srednju školu. Zato je ovaj gest predsednika nadahnjujući primer koji treba da slede susedi Gane.

Nažalost, uprkos naprednim reformama poput ovih učenici širom Afrike i dalje nailaze na velike prepreke ka pravom sveobuhvatnom školovanju. U Gani je, na primer, malo verovatno da će siromašna deca i deca iz ruralnih područja iskoristiti blagodeti nove dostupnosti srednjoškolskom obrazovanju.

Situacija je bez sumnje još gora u ostalim delovima kontinenta. Problem nije samo u ograničenoj pristupačnosti škola, već i u nedostatku dobrih škola. Rezultati novog šokantnog izveštaja Instituta UNESCO za statistiku pokazuju da šestoro od desetoro dece i adolescenata širom sveta, ukupno 600 miliona, ne stiču osnovne veštine u matematici i čitanju. Procenjuje se da će u podsaharskoj Africi 88 odsto dece i tinejdžera zakoračiti u odraslo doba bez osnovne pismenosti.

To predstavlja moralnu krizu i krizu razvoja, što iziskuje hitno delovanje. Pošto sam bio šef katedre za Ga-Dangme jezike na Univerzitetu u Vinebi, znam iz iskustva iz prve ruke da je jedan od glavnih problema manjkavo obrazovanje i odsustvo s posla među samim nastavnicima. Svetska banka, koja je u novom izveštaju na sličan način postavila pitanje „školovanja bez učenja“, poduprela je moj stav.

Da bi se rešio taj problem, neophodno je investirati više u koledže za nastavnike, promovisati podučavanje kao karijeru izgraditelja nacije i podsticati najbolje i najpametnije učenike da teže karijeri nastavnika. Takođe moramo da ulažemo više u sveobuhvatne resurse za škole i učenje, od školarina za siromašne učenike, preko novih biblioteka do opreme za učionice.

Pošto toliko veliki broj vlada u Africi već ne uspeva da obezbedi ravnopravan i kvalitetan pristup obrazovanju za sve građane, to nije izazov s kojim mogu same da se nose. Pošto broj stanovnika na kontinentu vrtoglavo raste – očekuje se da polovina rasta svetskog stanovništva između 2017. i 2050. bude zabeležena tamo – šefovi afričkih država će morati da blisko sarađuju s ključnim saveznicima i multilateralnim organizacijama da bi obezbedili finansije i podelili stručno znanje.

Srećom, nakon objave izveštaja UNESCO, nekoliko partnera je već istupilo. Francuski predsednik Emanuel Makron je možda najistaknutiji među onima koji su obećali da će investicije u obrazovanje u Africi učiniti visokim prioritetom.

Kao glavna obrazovna i kulturna organizacija UN sam UNESCO će imati ključnu ulogu u promovisanju inicijative da se za učenike širom kontinenta obezbedi besplatno, kvalitetno školovanje. I ko god preuzme UNESCO nakon izbora novog generalnog sekretara sledećeg meseca, on ili ona će imati odlučujuću priliku da izradi pravu agendu za savladavanje ovih izazova. Organizacija je trenutno zaglavljena u finansijskoj krizi i unutrašnjim sporovima i biće joj potreban lider koji ima viziju za rešavanje i unutrašnjih i spoljnih problema.

Naročito francuski kandidat za lidera UNESCO bivša ministarka kulture i komunikacija Odri Azulej stavlja i unutrašnju krizu UNESCO i obrazovanje u vrh svoje agende. Ona je finansijsku krizu izdvojila kao najveću pretnju s kojom se suočava UNESCO i istakla potrebu za snažnijim dijalogom s članovima sa zaostalim isplatama, kao što su Sjedinjene Države.

Azulej je na prethodnim pozicijama u Vladi pomogla da se inicira globalni plan za kulturološku raznolikost pomoću knjiga i kroz predstavljanje planova za zaštitu kulturološkog nasleđa u konfliktnim zonama. Azulej je takođe apelovala na UNESCO da se prema obrazovanju odnosi kao prema katalizatoru razvoja i ravnopravnosti polova i kao prema najboljem načinu da se pomogne borba protiv „radikalizacije uma“. Obećala je da će, ukoliko bude bila izabrana, Cilj održivog razvoja 4, odnosno obrazovanje univerzalnog kvaliteta, učiniti suštinom misije UNESCO, s posebnim akcentom na Afriku.

Zalozi za Afriku su veliki. Našoj deci ne preti samo nedovoljna pristupačnost škola, već i nedovoljno prilika da uče i gubitak nenadoknadivih delova njihove bogate istorije. Moramo da se nadamo da će što više vlada slediti primer Gane, da će više saveznika poput Francuske pojačati svoju podršku, kao i da će novi generalni direktor misiju UNESCO u Africi učiniti visokim prioritetom, što je važno kao nikada ranije.

Autor je pesnik i generalni sekretar Panafričkog udruženja pisaca

Copyright: Project Syndicate, 2017.

www.project-syndicate.org

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari