Rakete i bombe su za SAD, a ne za naše rođake 1Foto: EPA-EFE KCNA

Kako sada stvari stoje, izgleda da je prvi susret delegacija dve korejske države posle više od dve godine dao rezultate preko očekivanja.

Severna Koreja će poslati sportiste i delegaciju od gotovo 500 ljudi na Zimske olimpijske igre u Pjončangu u Južnoj Koreji idućeg meseca, a dogovoreni su, takođe, susreti vojnih predstavnika dve države i druga približavanja predstavnika 70 godina podeljene nacije, čija istorija ide pet milenijuma u prošlost.

U Seulu preovlađuje zadovoljstvo što su Olimpijada i potom Paraolimpijske igre u martu dobile veliki podsticaj, budući su veliki međunarodni sportski događaji bili – pored negativnih faktora kakvim se ocenjuje neučestvovanje ruskih takmičara zbog skandala sa dopingom – suočeni sa brigom zbog nuklearnog sučeljavanja Severne Koreje i Sjedinjenih Američkih Država. Utoliko nastup Severne Koreje ima pozitivan uticaj.

No, postoji važnija činjenica u iznenadnom razvoju međukorejskih odnosa. Zimska olimpijada je probila led i pomogla smanjivanju – za sada – akutne bezbednosne krize koja je stvorila dojučerašnje strahove od mogućeg katastrofalnog sukoba.

Administracija novog južnokorejskog predsednika Mun Đe-ina je posle 10 godina upravljanja konzervativaca, nastavila liberalnu politiku prethodnika, dobitnika Nobelove nagrade za mir Kim De-đunga i Ro Mu-hjuna. Mun prema Severnoj Koreji vodi politiku na dva koloseka – sprovođenja sankcija i dijaloga. Želi da Južna Koreja bude“za vozačkim mestom“ u bavljenju severnokorejskim pitanjem. Nada se da bolji međukorejski odnosi mogu prokrčiti put rešavanju severnokorejskog nuklearnog programa i razgovorima Vašingtona i Pjongjanga.

Mun je sa predsednikom Donaldom Trampom dogovorio obustavljanje redovnih južnokorejsko-američkih vojnih manevara dok traju Igre. U dramatičnom zaokretu je severnokorejski vođa Kim Džong un odgovorio pozitivno. U novogodišnjoj poruci je izrazio nameru da pošalje delegaciju u Pjončang i počne razgovore o Igrama i poboljšanju međukorejskih odnosa.

Neočekivano brzi dogovori Seula i Pjongjanga su ogromna promena u odnosu na nedavne dane kada su Severna Koreja i SAD, a naročito Kim i predsednik Tramp razmenjivali zapaljive poruke. Severna Koreja je poslednjih godina ubrzala razvoj svog raketnog i nuklearnog programa koji je postao opasnost za širu međunarodnu zajednicu. Zato se našla pod režimom najoštrijih sankcija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, povrh jednostranih Južne Koreje i SAD.

Pošto izgleda da će Severna Koreja nastupiti na Igrama, pred administracijom u Seulu je prva dilema kako primiti veliku delegaciju sa severa, a da ne budu prekršene višeslojne međunarodne sankcije. Sa jedne strane je, eventualno, moguće razmisliti o privremenom ublažavanju sankcija radi unapređenja međukorejskih odnosa. Sa druge, upozorenje je da se ne sme ići predaleko u potkopavanju režima sankcija kojim se pritiska Pjongjang da odustane od nuklearnog programa.

U četvrtak je iz Pjongjanga pozvana Južna Koreja da suspenduje manevre sa SAD, pošto ih smatra glavnim uzrokom porasta zategnutosti, opasne i nepredvidive situacije na poluostrvu.“Ukoliko južnokorejske vlasti istinski žele popuštanje i mir, neka prvo prekinu sa svim vojnim aktima koje čine sa (SAD), protiv (severnih) rođaka“, poručeno je u komentaru Rodong Šinmuna (Radnički dnevnik), glasila vladajuće Korejske partije rada.

U Seulu je početna euforija posle sastanka u Panmuđomu utišana podsećanjem da je Kim u novogodišnjoj poruci istakao da Severna Koreja nikada neće odustati od svog nuklearnog programa koji vidi kao sredstvo zaštite od eventualne spoljne agresije. Otuda je i vođa severnokorejske delegacije na pregovorima Ri Son-gvon, predsedavajući Komiteta za miroljubivo ujedinjenje zemlje, burno reagovao kada mu je južnokorejski ministar za ujedinjenje Čo Mjun-gjun tek pomenuo pitanje denuklearizacije. „Sve naše oružje, uključujući atomske, hidrogenske bombe i balističke projektile, usmerili smo isključivo na SAD, ne na naše rođake ili Kinu, Rusiju,“kazao je Ri.

Ovo govori, takođe, da Pjongjang ne želi da o denuklearizaciji razgovara sa Seulom. To je, sa severa neprestano ponavljaju, pitanje za Pjongjang i Vašington. Ovo opet rađa sumnju da je Kim ponudio maslinovu grančicu kako bi „zabio kolac“ u odnose između Seula i Vašingtona i olabavio sankcije.

Nasuprot ovome je u sredu na novogodišnjoj konferenciji za štampu u „Plavoj kući“ u Seulu predsednik Mun izneo ideju o njegovom sastanku sa Kimom, ukoliko budu ispunjeni određeni uslovi. No kako smatra Vang In-sung, generalni sekretar predsednikovog nacionalnog savetodavnog tela za ujedinjenje, dve Koreje mogu u pogledu denuklearizacije da malo učine same, „ukoliko im se ne pridruže SAD“.

Konzervativniji umovi u Seulu ne isključuju mogućnost da Pjongjang koristi popuštanje u međukorejskim odnosima za dobijanje vremena radi unapređenja raketnog i nuklearnog programa, te da odvrati SAD od preduzimanja daljih oštrih akcija, poput eventualnog vojnog poduhvata, nametanja potpunog naftnog embarga ili vojne blokade severnokorejske obale. Dalje, mišljenje je kako pokušaj Pjongjanga da pregovore o ujedinjenju vodi samo sa Seulom, teško tamo prolazi pošto Južna Koreja ima tesan vojni savez sa SAD, koje su joj i glavni ekonomski partner.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari