Heroji našeg vremena 1

Dan je bio predivan, ali Kopaonik je takva planina da u 10 minuta počne najluđe nevreme. Krenula je mećava, vetar, magla i border je krenuo prečicom do smeštaja.

Skrenuo je pogrešno i našao se u veliku oblast koja se zove Crvene bare i u kojoj se eventualno voze sanke i koju leti posećuju pešaci. Zimi je to pusto područje, veoma teško za kretanje, velika oblast pod šumom i puna vulkanskih stena, potoka i bara.

Border je upao u baru i nije mogao ga se izvuče zbog borda koji je vozio i dubine bare jer mu je voda bila do pojasa. Nekako je uspeo da uhvati signal i da pozove Gorsku službu spasavanja. Da ga nisu našli na vreme, smrt bi sigurno nastupila jer je hipotermija već nastupila.

Ovo je jedna od priča o aktivnostima volontera Gorske služba spasavanja Srbije (GSS) koja je nedavno sa Telenorom započela partnerstvo. Telenor, obezbeđujući kvalitetnu mrežu i brzi internet svuda gde postoji signal za mobilni telefon, i GSS, oslanjajući se na pouzdanu komunikaciju, radiće zajednički na unapređenju bezbednosti i kvaliteta građana Srbije, rečeno je prilikom ozvaničenja saradnje.

Samo naizgled, topliji deo godine nije „sezona“ za pripadnike Gorske službe spasavanja. Tokom tradicionalnog Fruškogorskog maratona, dve devojke su se izgubile u šumi na vojvođanskoj planini. Nakon više sati pokušavanja da se vrate na predviđenu rutu, videvši da ne mogu same da se snađu i da vreme prolazi, setile su se da su na početku maratona prošle pored vozila Gorske službe spasavanja. Devojke su poslale preko četa tačne koordinate lokacije gde su se nalazile i GSS je lako i brzo došla do njih. Sve je završeno na najbolji mogući način.

GSS Srbije osnovali su iskusni alpinisti 1952. i služba danas okuplja 250 aktivnih spasilaca i više od 1.000 volontera širom Srbije. Svi članovi GSS-a su volonteri, budući da je u pitanju neprofitna organizacija, koja je strateški partner Sektora za vanredne situacije MUP-a Srbije za izvođenje spasavanja na nepristupačnim terenima. Osim toga, oni obezbeđuju i specifične događaje jer iako su praktično udruženje građana, niko ne poseduje veštine potrebne za recimo moto-kros relije.

Spasioci su tako obezbeđivali na Tari moto trku C-Cross i uvezali su se Orux mapama koje se nalaze u okviru mobilne aplikacije, i koriste se za sportove u prirodi kao što su biciklizam ili hiking. Pošto je u pitanju veliko područje od 100 kilometara staza, kuda su motoristi prolazili kroz planinu, odziv na sve pozive je bio otežan i preko tih mapa jedino je bilo moguće sagledati pozicije svih spasilaca na planini. Spasioci su morali da budu na internetu da bi se videla njihova lokacija ali signal nije morao konstantno da bude jak. Uz pomoć aplikacija za određivanje pozicija spasioca, koordinatori GSS-a su slali najbliže spasioce i na taj način uspevali da na najbrži mogući način dođu to takmičara kojima je pomoć bila neophodna.

Moderne tehnologije, internet i razvoj digitalnih servisa, osim što doprinose razvoju društva, u velikoj meri olakšavaju i rad službi poput GSS-a kojoj su kvalitet i pouzdanost komunikacije najveći oslonac, kako bi mogli blagovremeno da pomognu u kriznim situacijama. Pametni telefoni omogućavaju skidanje mapa, pronalaženje lokacije i brzu komunikaciju, gde god da se korisnik nalazi.

– Kada biramo mrežu za komunikaciju, za nas su uvek presudne samo sigurnost, stabilnost i brzina. Naš osnovni zadatak jeste da spasemo ljudski život i reagujemo u što kraćem roku, a tu nam je komunikacija neophodna. Moderne tehnologije su nam u značajnoj meri olakšale posao jer sada, putem interneta, možemo da dobijemo informacije s terena i brže pronađemo osobe kojima je potrebna naša pomoć. U tom smislu, saradnja s Telenorom omogućiće nam da u budućnosti još lakše i bolje obavljamo svoj posao – kaže Miloš Borenović, spasilac u GSS-u.

 

 

Izgubljeni Izraelci

Dežurstvo spasilaca počinje od 9 prepodne i traje do kraja radnog dana skijališta. Nije retkost da posetioci nakon radnog dana skijališta prijave nestanak svojih prijatelja ili članova porodice, odnosno da se nisu pojavili u smeštaju u dogovoreno vreme. Interesantan primer se dogodio i pre par godina kada je nakon radnog vremena skijališta, oko 17 časova, prijavljen nestanak dva izraelska državljanina. Spasioci su odmah reagovali i po informacija iz skijališta ustanovili na kojoj žičari su se gosti vozili. Pošto su spasioci dobili informaciju od njihovih prijatelja da nestali gosti vole da skijaju po dubokom snegu, posumnjali su da su otišli na deo planine koji je neuređen, ispod Pančića. Spasioci su povezani putem interneta i google grupe i u svakom času imaju pristup mapama uz pomoć kojih mogu da pretpostave na koju je stranu izgubljene odvukla padina. Spasioci su na delu planine kojim su krenuli za izgubljenim borderima naišli na tragove u snegu i pratili ih. Nakon sat i po vremena došli su do izgubljenih gostiju koji su počeli su da grle od sreće i krenuli da vade pare da plate što su spašeni, nakon čega nisu mogli da veruju da se ta usluga, za razliku od zapadnih zemalja, u Srbiji ne plaća.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari