Zašto biramo loše lozinke? 1

Internet korisnici širom sveta još uvek treba da nauče kako da efikasno koriste lozinke kako bi se zaštitili od sajber kriminalaca.

Istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky Lab ukazuje na činjenicu da korisnici svoju onlajn bezbednost često izlažu riziku tako što donose loše odluke prilikom kreiranja lozinki, ili prave greške koje mogu imati dugoročne posledice.

Istraživanjem su obuhvaćene tri najčešće greške pri kreiranju lozinki koje veliki broj internet korisnika izlažu riziku: (1) ljudi koriste istu lozinku za različite naloge, što znači da kriminalci mogu da hakuju više naloga ako otkriju samo jednu lozinku. (2) LJudi koriste slabe lozinke koje kriminalci mogu jednostavno da otkriju, a (3) takođe nebezbedno čuvaju svoje lozinke, što poništava samu poentu kreiranja lozinki.

– Uzimajući u obzir veliku količinu privatnih i osetljivih podataka koje čuvamo na internetu, korisnici bi trebalo da obrate više pažnje na sigurnost tih podataka tako što će voditi računa o svojim lozinkama. Iako to deluje normalno i očigledno, mnogi korisnici to ne shvataju i koriste jednostavne lozinke ili ne vode računa o njihovoj bezbednosti. Ove greške mogu izazvati ozbiljne posledice, kao što je hakovanje imejlova, bankovnih računa, privatnih dokumenata i drugih informacija – kaže Andrej Močola, direktor sektora za krajnje potrošače u kompaniji Kaspersky Lab.

Istraživanje ukazuje na činjenicu da se veliki broj ljudi (oko 18 odsto) susreo sa pokušajem hakovanja naloga, ali je mali broj njih primenio bezbednosne mere kako bi zaštitio lozinke. Na primer, samo trećina (30 odsto) internet korisnika kreira nove lozinke za različite onlajn naloge, dok zabrinjavajućih 10 odsto korisnika praktikuje istu lozinku za sve onlajn naloge. Ako bi jedna lozinka bila hakovana, to znači da kriminalci mogu da hakuju više naloga pomoću te lozinke.

LJudi takođe ne kreiraju lozinke koje su dovoljno jake da ih zaštite od hakovanja. Samo polovina (47 odsto) korisnika praktikuje kombinaciju malih i velikih karaktera u lozinkama, dok dve trećine korisnika (64 odsto) praktikuje kombinaciju slova i brojeva. Ovi podaci su naročito zabrinjavajući uzimajući u obzir činjenicu da korisnici smatraju da su im neophodne jake lozinke za njihove bankarske račune (51 odsto), imejl (39 odsto) i naloge za onlajn kupovinu (37 odsto).

Istraživanjem je takođe ustanovljeno da korisnici često dele svoje lozinke sa drugima ili koriste nebezbedne metode za njihovo pamćenje. Skoro trećina (28 odsto) korisnika je podelila lozinku sa bliskim članom porodice, do je svaki deseti (11 odsto) korisnik podelio lozinku sa prijateljima, zbog čega je lozinka mogla biti hakovana. Preko jedne petine (22 odsto) korisnika priznalo je da su zapisivali lozinke na papiru kako bi ih lakše zapamtili. Čak i ako je lozinka jaka, na ovaj način može biti izložena riziku, ako je neko drugi vidi i iskoristi.

Močola je dodao da ljudi i dalje prave velike greške kada su u pitanju lozinke. „Najbolje lozinke nećete pronaći u rečniku. One su dugačke, sa velikim i malim karakterima, brojevima i znacima interpunkcije. Međutim, budući da korisnici imaju veliki broj onlajn naloga u današnje vreme, nije jednostavno zapamtiti jaku lozinku za svaki nalog. Korišćenje rešenja za upravljanje lozinkama može da pomogne ljudima da reše ovaj problem, kreiraju jake lozinke i značajno smanje rizik od hakovanja naloga“, upozorava on.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari