Društvene mreže: Kako biti loš primer svojoj deci 1Foto: EPA / ROLF VENNENBREND

Društvene mreže daju korisnicima slobodu da komuniciraju sa dragim osobama, kada god i gde god požele.

Međutim, ova sloboda ima svoju cenu: korisnici često mogu da budu zaslepljeni svojim „savršenim“ digitalnim životima i da ne primete kako društvene mreže negativno utiču na njihove prave živote i odnose sa ljudima.

Novo istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky Lab ukazuje na činjenicu da trećina korisnika manje komunicira uživo sa dragim osobama, dok je 21 odsto roditelja priznalo da im se pogoršao odnos sa decom nakon što su ih deca videla u kompromitujućim situacijama na društvenim mrežama.

Budući da ljudi imaju tendenciju da postavljaju sopstvene ili tuđe fotografije u alkoholisanom stanju, oskudnoj garderobi, kao i fotografije na kojima su potpuno nagi, a sve zarad većeg broja lajkova, evidentno je da društvene mreže mogu negativno da utiču na odnose sa ljudima u realnom životu. I dok bi bilo sasvim normalno da roditelji budu ti koji ne odobravaju ponašanje dece na interentu, situacija je često obrnuta. Više od jedne petine roditelja priznalo je da se njihov odnos sa decom pogoršao nakon što su ih ona videla u kompromitujućim situacijama na društvenim mrežama. Nasuprot toga, samo 14 odsto roditelja izjavilo je da im smeta ponašanje njihove dece na interentu. Takođe, otprilike jedan od pet korisnika (16 odsto) izjavio je da se odnos sa partnerom ili suprugom pogoršao nakon što su „uhvaćeni“ u kompromitujućoj situaciji na društvenim mrežama.

Odnosi sa porodicom, prijateljima i kolegama se menjaju, budući da ljudi zbog društvenih mreža sve manje komuniciraju uživo. Trećina ispitanika izjavila je da manje komunicira sa svojim roditeljima (31 odsto), decom (33 odsto), partnerima (23 odsto) i prijateljima (35 odsto) zato što na društvenim mrežama mogu da vide šta oni rade i šta se dešava u njihovim životima.

– Istraživanja su pokazala da se digitalna komunikacija nadovezuje na komunikaciju u stvarnom životu. Živimo u globalizovanom i dinamičnom okruženju gde su partneri i članovi porodice često fizički razdvojeni. Digitalna komunikacija je prilika da se premosti ova razlika prouzrokovana životom u različitim državama ili gradovima. Međutim, digitalna komunikacija ne može da zameni komunikaciju „licem u lice“, makar ne potpuno – kaže Astrid Carolus, psiholog na Univerzitetu Vurzburg.

Iako ljudi manje komuniciraju uživo, otprilike polovina njih smatra da kvalitet njihovih veza nije opao, i da su te veze još jače usled mogućnosti da svakodnevno budu u kontaktu sa dragim osobama. Dr. Astrid Carolus upozorava da iako se čini da digitalna komunikacija omogućuje ljudima da imaju bolji kontakt i odnos sa dragim osobama, oni često ne mogu objektivno da ocene njihovu onlajn komunikaciju: „U određenim situacijama, oni onlajn komunikaciju doživljavaju kao izrazito ličnu, pa tako mogu pogrešno da protumače određene poruke na društvenim mrežama”.

Istraživanje je pokazalo da iako društvene mreže mogu da olakšaju komunikaciju i premoste razlike kao što su udaljenost i različite vremenske zone, one ne čine ljude srećnim. Društvene mreže mogu da naruše odnose ili deprimiraju korisnike, budući da oni konstatno upoređuju svoje živote sa životima drugih. Potraga za lajkovima često rezultira deljenjem prevelike količine ličnih informacija na društvenim mrežama, čime korisnici izlažu sebe, ali i svoje prijatelje, porodicu i kolege, riziku. Ako se, ipak, odluče da napuste društvene mreže, ta odluka može biti otežana činjenicom da će na taj način izgubiti sve digitalne uspomene.

Kako bi zaštitili sebe i druge, korisnici moraju da budu obazriviji na internetu i da vode računa o informacijama koje dele na društvenim mrežama. Na taj način neće samo smanjiti rizik u onlajn svetu, već će sprečiti i potencijalne nesuglasice sa prijateljima i dragim osobama u realnom svetu, poruka je stručnjaka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari