RSSPolitika

Sreda

Komentari: 63
Ostavite komentar
Ocena: 3.18
Glasaj:
Pošalji tekst
Promeni veličinu slova
Verzija za štampu
Bili ste svedok događaja?
Pošaljite nam vaše vidjenje, slike ili video..
Bliže Rusima, dalje od NATO
21/10/2009 19:46 | Beograd

Oglasite se na www.danas.rs

TRAGOM - Šta Srbiji donosi predlog Medvedeva o formiranju novog bezbednosnog sistema u Evropi

Bliže Rusima, dalje od NATO

Novisistem bezbednosti bio bi protivteža Severnoatlantskoj alijansi, a nastao bi iz reforme OEBS-a, gde bi Srbija mogla da ima značajnu ulogu

Autor: Radovan V. Bibić

Beograd - Ulazak Srbije u novi bezbednosni savez u Evropi, čije je osnivanje predložio ruski predsednik Dmitrij Medvedev tokom posete Beogradu, znatno bi umanjio šanse zemlje za ulazak u NATO. Novi sistem bezbednosti bio bi protivteža Severnoatlantskoj alijansi, a nastao bi iz reforme OEBS-a, gde bi Srbija mogla da ima značajnu ulogu, saznaje Danas iz dobro obaveštenih izvora bliskih Vladi u Beogradu.

Predlog Medvedeva potvrdio je juče i ruski ministar za vanredne situacije Sergej Šojgu, nakon razgovora sa srpskim vicepremijerom Ivicom Dačićem. On je naglasio da će „Srbija kao deo Evrope biti deo zajedničke koncepcije evropske bezbednosti“, ali da o daljim koracima „treba konsultovati Medvedeva“.

- Medvedev je i ranije najavljivao osnivanje novog bezbednosnog sistema, koji bi okupio evropske zemlje koje nisu u NATO, odnosno one koje ne planiraju u njega da uđu. Sistem kolektivne bezbednosti trebalo bi da nastane reformom OEBS-a, kroz jačanje uticaja te organizacije. Još se ne zna koje bi zemlje mogle da ga čine, ali moglo bi se očekivati da Rusija pozove sve zemlje nekadašnjeg SSSR, izuzev Ukrajine i Gruzije koje su rekle da teže NATO. Iz istog razloga male su šanse da se Srbija odluči za takvu uniju, ali kada bi u nju ušla imala bi značajnu ulogu - rekao je za Danas Đorđe Popović, istraživač Centra za civilne i vojne odnose.

Iz toga proizilazi da je ruska težnja da Beograd ne preduzima korake u cilju daljeg približavanja Alijansi.

- Rusija je u više navrata jasno rekla da se protivi ulasku Srbije u NATO, tako da je to možda pozadina ovog poziva u novi vojni savez. S druge strane, a i to je važno, Rusija se ne protivi ulasku naše zemlje u EU - ističe Popović.

Prema mogućoj organizaciji novog bezbednosnog sistema, nijedna država ne bi imala isključivo pravo da održava mir i stabilnost u Evropi. Sistem bi mogao da podrazumeva i formiranje zajedničkog raketnog odbrambenog sistema na Starom kontinentu. Deo koji bi mogao da zanima Srbiju odnosi se na obavezujući sporazum o zajedničkoj bezbednosti, koji se zasniva na osnovnim principima međudržavnih odnosa i poštovanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta država. Između ostalog, jedan od zadataka bio bi i miroljubivo rešavanje kriza, ali i mere protiv svih oblika pretnji zajedničkoj bezbednosti.

Dragan Simeunović, profesor Fakulteta političkih nauka, smatra da osnivanje novog bezbednosnog sistema ne bi bilo oponent NATO već način da u održavanju bezbednosti u Evropi učestvuju sve zainteresovane zemlje.

- Za održavanje bezbednosti i saradnje u Evropi formalno je zadužen OEBS, ali u praksi je njegov rad jalov, a glavnu reč vodi NATO. S druge strane, Rusija je u svetu priznata kao bitan faktor mira i stabilnosti, pa formiranjem novog sistema želi jačanje svog uticaja u Evropi. Rusija bi to postigla formiranjem novog sistema kolektivne bezbednosti, koji bi okupio sve zemlje na kontinentu, nevezano od pripadnosti NATO ili nekoj drugoj organizaciji. Na taj način ne bi se dovelo u pitanje usporavanje ulaska Srbije u NATO, ako se taj kurs zadrži, ali je pitanje da li je to neophodno ako bi bio formiran nov sistem - objašnjava Simeunović.

On dodaje da bi uključivanje Rusije u održavanje mira i stabilnosti u Evropi pomoglo da se reše brojna pitanja, pre svega na Kosovu, Bosni i na Kavkazu, „za koja su NATO i OEBS pokazali da su nesposobni“.

Rusija - NATO - OEBS

Rusija i NATO su 1997. u Parizu potpisali sporazum o saradnji, prema kojem nastoje da spreče širenje oružja za masovno uništenje, ali i koji omogućava zajedničke akcije radi očuvanja mira i delovanje u vanrednim situacijama, razmenu informacija o politici bezbednosti i odbrane, kao i informacija o oružanim snagama, odbrambenoj industriji i životnoj sredini. S druge strane, NATO i OEBS zajednički deluju na izgradnji mira i stabilnosti u Evropi, naročito na sprečavanju sukoba, upravljanju krizama i borbi protiv terorizma.

Država da se izjasni

Forum za bezbednost i demokratiju, na čijem je čelu penzionisani general Ninoslav Krstić, ističe da bi „srpski zvaničnici morali da istaknu da se postignutim dogovorima sa Rusijom ne dovodi u pitanje postojeći bezbednosni koncept EU“. Na taj način bi se suzio prostor za manipulacije u zemlji i inostranstvu koje bi mogle da ugroze ili zaustave proces daljeg približavanja Srbije EU, ukazuje FBD.

Jeremić: Neutralnost

Vuk Jeremić, ministar spoljnih poslova Srbije, izjavio je sinoć da Srbija vodi politiku vojne neutralnosti, što znači da se ne svrstava ni na jednu stranu. „Pre godinu dana Rusija je pokrenula inicijativu za dijalog o novoj politici evropske bezbednosti u 21. veku, kada nema hladnog rata, a Srbija je spremna da o tome razgovara sa svim zemljama“, rekao je Jeremić za RTS.

Prikaži svePrikaži sveOstavite komentarOstavite komentar

Komentari (63)

LalaLala | 22/10/2009 10:00

Broj preporuka: 520 Preporuči Predloži za brisanje

Svima onima koji besne na NATO zbog bombardovanja; Srbija je ipak bolje prosla, sa manje zrtava i destrukcije, nego Bosna i Hrvatska, koju su JNA, Karadzic, Mladic, Arkanovci, Jovicevci, Seseljevci, ...(moze jos da se redja) sistematski potpuno unistavali (Vukovar, Sarajevo, Srebrenica) ili stanovnistvo proterivala (Muslimane iz istocne Bosne, Albance sa Kosova). I Srbi su 1995 proterani iz Hrvatske, ali kao osveta za njihova (zlo)dela iz 1991, 1992,... A NATO bombardovanje je bilo odgovor sveta na Milosevicevo etnicko ciscenje! I Nemacka je bombardovana 1944/45, ali kao odgovor/odmazda za njihova bombardovanja iz 1940,'41,... Ljudi, dokle cete samo sebe videti kao zrtvu a praviti se ludi pred sopstvenim zlocinima?

Vladimir DjurovicVladimir Djurovic | 22/10/2009 10:16

Broj preporuka: 414 Preporuči Predloži za brisanje

Ponekad mi je zao sto Srbija (bivsa Jugoslavija) nije bila u Varsavskom paktu.
Vise bi znala da cenu svoju slobodu.

Cela istocna Evropa je imala Ruse (Sovjete) na grbaci, Madjari su 23.10.1956. podigli revoluciju da ih se rese, sa komunizmom zajedno (evo, sutra je u Madjarskoj drzavni praznik), Cesi 1968, Poljaci 1981,... Gde god su Rusi bili, tu je bila beda i diktat, svi su zeleli da pobegnu iz Ruskog zagrljaja. I sve te zemlje su danas clanice NATO-a i u EU. Zar je moguce da su oni slepe, a mi ispravno vidimo stvari? Zasto su ostali narodi bivse SFRJ zeleli da se fizicki odvoje od Srbije? Interesantna paralela.To su pitanja koja su vredna da se covek zamisli nad njima!

LaleLale | 22/10/2009 11:05

Broj preporuka: 155 Preporuči Predloži za brisanje

Postoje drzave u Evropi, koje su i vece i znacajnije od Srbije, pa su u raznim turbulencijama, u raznim vremenima, znale da postede sebe, da se ne istrcavaju, da skromno i sto je moguce mirnije voze svoj "brod" kroz oluje. A Srbija je magnet za nevolje. Zasto? Pa valjda zbog hronicne pretencioznosti nasih politicara da budu u drustvu kojem sustinski ne pripadamo, da budemo vaznijih faktor nego sto to jesmo. Floskula: "strateski partneri Srbije su SAD, Rusija i Kina", ne samo da je komicna, vec je i opasna. Jer gurajuci se medju velike "ribe", gde nam nipocemu nije mesto, najlakse je da u svakom njihovom previranju, neko nama otkine "rep". Cemu fanfare o nasoj vojnoj neutralnosti? Mi kao neka vojna sila pa da uzdrmamo svet? Sta ta neutralnost znaci? Sta ce nama koketiranje sa Rusima u vojno-politickom i ekonomskom smislu ako hocemo u EU? Da ucenimo Brisel da nas odmah primi? Ako necemo u EU, a ne mozemo sami, onda recimo to otvoreno, ne zamajavajmo se. Jer da se ne desi da nas i jedni i drugi jednostavno "odkace", jer realno ne shvataju gde smo i sta mi to hocemo?

MilošMiloš | 21/10/2009 21:31

Broj preporuka: 143 Preporuči Predloži za brisanje

Pa pošto nas je "elegantnO" vratio u naručje mafijaša i Slobinih omladinaca i postalih jurišnika, na red je došlo vraćanje u Ruski lager. Kurg je zatvoren, nema više bežanja. Sloboda - to se kupuje, a novci su pokradeni.

Tomislav KresovićTomislav Kresović | 21/10/2009 22:29

Broj preporuka: 117 Preporuči Predloži za brisanje

Novi bezbedonosni sistem koji bi bio izvan NATO prstena pod dominacijom Rusije mogao i da pokrije one države u Evropi koje su van NATO ili insistiraju za koncept Evropskog vojnog saveza a ne dosadašnjeg Atlantskog vojnog saveza.Ovaj model bi mogao da okupi Rusiju i još vekoliko manjh država i to bi u stvari bio bezbednosni sistem Rusije na tlu Evrope.Mala je verovatnoća da će Ruska odbrambena politika uEvropi moći da zameni NATO i da če države koje teže EU biti sklone da budu u takvom vojnom savezu.Što se tiče Srbije neutralnost Srbie je ograničenog karaktera i trajanja i razrešenje ovog "gordijevo čvora" rešiće se referendumom kada za to dodje vreme.Srbija se kroz zalaganje za EU postepno ali sigurno otvara i prema NATO savezu i pitanje je kada če Srbija izraziti i da l iće izraziti "želju" za NATO ili će NATO ponuditi Srbiji partnerstvo.Rusija i NATO će saradjivati na bezbednosti Evroazijskoh prostora posebno energetske bezbednosti.Rusija očigledno u neutralnosti Srbije vidi šansu da bude alternativa na ekonomoskom političkom i vojno strateškom planu.Istovremeno i NATO će Srbiji na putu ka EU nuditi svoje usluge.Realno Srbija više ide ka NATO nego ka Ruskoj vojnoj odbrambenoj doktrini.Budući "južni tok" koji je planiran da bude igradjen do 2015 godine u velikoj meri definiaće kakav sistem bezbednosti čće se ponuditi Srbiji.Moguće je da i da se Srbiji pre 2015 godine ponudi ulazak u NATO.Treba podsetiti da je i Tito u sukobu sa Staljinom već od 1950 godine bio blizak sa NATO i zadržao vojnu neutralnost a da je MIlošević bio udaljen od Rusije u onoj meri koliko je bio blizak sa SAD i NATO.Koštunica je pokuša iu prvom svom sazivu kao predsendik SRJ da pravi kopču sa NATO da bi se kao premijer Srbije opredlio za neutralnost i bliskost sa Rusijom.Predsednik Srbije Boris Tadić suštibski je bliži prema politci NATO ali je praktično prinudjen da ostvaruje bliže kontakte sa Rusijom.Ukoliko SAD i EU budu u Srbiji videli svog partnera Srbija će ići ka NATO.Ukoliko SAD i EU budu Srbiju ucenjivali i otežavali put integracija Srbija će iz statusa neutralnosti ići ka Ruskom odbrambenom sistemu.Tomislav Kresović poliitčki analitičar i publicista