Švajcarska (2): Moćna i tiha divljina 1Foto: Tihomir Popović

S druge strane, nad vodama se uzdiže gradski hram Zarnena, kao kakva venecijanska crkva na ivici lagune.

Odraz mu se belasa na naboranoj površini jezera, dolazi skoro do druge obale, do mene. U Ženevi, Andrić je pisao da je švajcarska priroda sterilisana, čovečijim delovanjem pripitomljena, savladana. Ovde, na Zarnenskom jezeru, oprirođeno je i ono što je čovek gradio. Moćna i tiha divljina alpskih gora tek je – u odnosu na ono što joj je ostalo – okrznuta čovekom, njegovom voljom za moć i željom za sigurnošću i blagostanjem.

Stojim pored tršćaka na obali jezera koje romoreći pripoveda, možda i – ispoveda. Iza mojih leđa: sićušna železnička stanica sa vozovima tačnim kao i švajcarski čovek; stanica sa besprekorno uramljenim voznim redom kao usred Berna, sa ljudima urbanim kao usred Ciriha. Svi mi oni ostaju iza leđa; ispred mene samo tiho, ali ne i nemo jezero i zelenobrada predalpska brda, dovoljno daleka da se u njima može bezbrižno uživati. Kao nekada na vrhu Rigi, te Planine Pogleda koja menja perspektivu putnika po helvetskim predelima, ni na obali Zarnenskog jezera ne ostajem dugo. Poruka je shvaćena, a insistiranje na poenti nije znak dobrog ukusa.

Švajcarski Postauto – taj naslednik poštanske kočije (za laika, ni po čemu različit od običnog autobusa) vozi me iz Zakselna u brda, prema selu Flieli-Ranft. Prolazimo kroz predseoski predeo kakvog ima posvuda u ovoj zemlji: kao što se u predgrađima spajaju ostaci urbanog sa nagoveštajima sela i divljine – kulturne i prirodne – u jedinstveni suburbani splet, tako se i u subruralnom predelu koji vlada velikim delom Švajcarske, istureni pipci sela mešaju sa prirodom i turizmom. Sam Flieli-Ranft teško da se može nazvati selom. On je Selo Koje Želi Da Bude Selo i u svojoj samosvesti prestaje to da bude. Kao rodno mesto i mesto podvizavanja Niklausa fon Fliea poznatog kao Brat Klaus, velikog švajcarskog katoličkog isposnika, mistika i svetitelja 15. veka, Flieli-Ranft je cilj poklonika, spomen-park vere, ali i nacionalne samosvesti.

Autor je profesor na Univerzitetu primenjenih nauka i umetnosti u Lucernu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari