Er Srbija

NurPhoto

Beloruski avioni više ne mogu ni na većinu zemalja Balkana, tvrde zvaničnici Evropske unije.

Pošto je EU 4. juna zabranila svim beloruskim avioprevoznicima da prelaze preko vazdušnog prostora Unije i da sleću na aerodrome država članica, Srbija, Severna Makedonija, Crna Gora i Albanija sledile su ovu odluku, navodi se u saopštenju Saveta Evropske unije od ponedeljka 21. juna.

„Zemlje kandidati (za članstvo u EU) Severna Makedonija, Crna Gora, Srbija i Albanija i članice Evropskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA), Island, Lihtenštajn i Norveška, članice Evropskog ekonomskog prostora, pridružuju se ovoj Odluci Saveta“, rekao je šef evropske diplomatije Žozep Borel, a prenosi Beta.

„Oni će obezbediti da njihove nacionalne politike budu u skladu sa ovom Odlukom Saveta“.

„EU prima na znanje ovu obavezu i pozdravlja je“.

BBC na srpskom je pisao Ministarstvu spoljnih poslova Srbije i Ambasadi Belorusije u Srbiji za potvrdu ove infomacije, ali do objavljivanja teksta nismo dobili odgovor.

Bosna i Hercegovina nije navedena u saopštenju EU kao zemlja koja je uvela sankcije Belorusiji.

Ipak, iz Predsedništva BiH, koje vodi spoljnu politiku države, nisu odgovorili na pitanje BBC da li će slediti politiku EU.

Za to vreme, Unija je dodatno pooštrila sankcije Belorusiji, nakon što su beloruske vlasti krajem maja primorale avion irskog prevoznika da sleti u Minsk i potom na aerodromu uhapsile istaknutog opozicionog aktivistu Romana Protaševiča i njegovu devojku.

Zašto zemlje EU zaobilaze belorusko nebo?

Predsednik Belorusije Aleksandar Lukaševko je 23. maja izdao naredbu da se preusmeri irski putnički avion kompanije Rajaner na evropskoj liniji iz Atine za Viljnus da bi uhapsio jednog disidenta koji je bio među putnicima – novinara i blogera Roman Protaševič.

Belorusija je kasnije tvrdila da je avion preusmeren zbog pretnje bombom Hamasa, ali je ta palestinska ekstremistička grupa negirala bilo kakvu umešanost.

Šefovi država i vlada EU zatražili su 24. maja da se usvoje „neophodne mere“, koje između ostalog obuhvataju i zabranu preleta vazdušnog prostora Unije za belorusku aviokompaniju, kao i sprečavanje pristupa aerodromima za letove beloruskih aviokompanija.

Putnici leta na kome je uhapšen beloruski novinar: „Bio je uplašen“
The British Broadcasting Corporation

EU je posle toga odlučila da avioni Unije neće leteti u vazdušnom prostoru Belorusije.

Na samitu u Briselu, 27 država-članica EU je takođe zatražilo od avio-kompanija da izbegnu prelet Belorusije, kao i puštanje na slobodu Romana Protaševiča i njegove devojke Sofije Sapege.

Lukašenko, koji vlada bivšom sovjetskom državom već 27 godina, optužio je Zapad da se mešala u upravljanje njegovom državom.

„Ovo više nije informativni rat, ovo je moderni hibridni rat“, rekao je parlamentu u glavnom gradu Minsku.

„Moramo učiniti sve da sprečimo da postane pravi rat“, poručio je.

Šefovi diplomatija zemalja članica Evropske unije u ponedeljak 21. juna su odobrili dodatne sankcije za 80 zvaničnika Belorusije.

Istog dana, Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije više od 15 pojedinaca i entiteta iz Belorusije, čime se Amerika pridružila Velikoj Britaniji, Kanadi i Evropskoj uniji u primeni pritiska na režim Aleksandra Lukašenka, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Belorusija, avioni

BBC
Aviokompanije izbegavaju nebo iznad Belorusije na osnovu odluke Evropske unije

Šta se prethodilo uvođenju sankcija

Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Vladimir Bilčik izjavio je 26. maja da Evropska unija očekuje da zemlje kandidati za članstvo i potencijalni kandidati usklade sopstvenu spoljnu politiku kada je reč o Belorusiji.

„Očekivali bismo da zemlje kandidati za članstvo u EU i potencijalni kandidati odražavaju ovaj najnoviji razvoj događaja u njihovim političkim odlukama“, poručio je Bilčik u pisanoj izjavi za Slobodnu Evropu.

Na pitanje ovog medija nekoliko dana kasnije da li će se Srbija priključiti sankcijama Brisela, premijerka Srbije Ana Brnabić je rekla da je to „ još bespredmetno komentarisati“.

„Nismo u Srbiji još ništa (zvanično) videli, tako da je bespredmetno da komentarišem šta bi bilo kad bi bilo“, rekla izjavila je 25. maja premijerka Srbije Ana Brnabić.

„Hajde da vidimo o čemu se radi, pa će onda Srbija da odluči u odnosu na te stvari, u odnosu na naše evropske integracije i aspiracije, ali i naš državni interes“.

Ona je rekla da će država doneti eventualnu odluku o sankcijama Belorusiji „kada takav zahtev bude zvanično stigao“.

Susedna Crna Gora odmah je odgovorila da će slediti politiku EU.

Crnogorski ministar inostranih poslova Đorđe Radulović je, nakon razgovora sa predsedavajućom OEBS-a i ministarkom spoljnih poslova Švedske An Linde, rekao da uskoro očekuje poziv Crnoj Gori da se priključi sankcijama EU što će ona, kako je istakao, i učiniti.

„Situacija u Belorusiji nije nešto što brine samo Evropsku uniju već i OEBS i mnoge naše partnere“, rekao je Radulović.

„Mi ćemo kao i do sada slediti politiku sankcija EU iako su neke dosadašnje odluke za nas bile teške, pre svega za našu ekonomiju. Ali kada stigne poziv da se Crna Gora priključi restriktivnim merama, mi ćemo se priključiti“.

Iz Severne Makedonije i Albanije se u prvih danima nisu izjašnjavali, dok su za BBC iz sarajevskog Oslobođenja rekli da nije bilo izjava ovu temu, ali da sankcije ni krajem maja nisu bile uvedene.

Ipak, iz Ministarstva spoljnih poslova Bosne i Hercegovine slediće politiku Evropske unije o sankcijama Belorusiji zbog hapšenja novinara Romana Protaseviča, ali uz saglasnost Predsedništva BiH, saopšteno je za Radio Slobodna Evropa 27. maja.

U BiH o sankcijama odlučuje Predsedništvo BiH, koje vodi spoljnu politiku države, nakon inicijative Ministarstva spoljnih poslova i odluke Veća ministara BiH.

Član Predsedništva BiH Šefik Džaferović za RSE je rekao krajem maja da na temelju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, BiH ima obavezu usklađivati spoljnu politiku sa stavovima visokog komesara EU za spoljnu i sigurnosnu politiku.

„Smatram nedopustivim i šokantnim navedeni postupak beloruskih vlasti. Ovaj nedemokratski potez predstavlja direktnu pretnju za sigurnost u međunarodnom civilnom saobraćaju, na što se mora snažno reagovati“, kazao je Džaferović.

„Svakako da ću podržati stavove Brisela“.


Ko je Roman Protaševič?

Protaševič je bivši urednik kanala Nekta, zapravo aplikacije za poruke Telegram.

Napustio je Belorusiju 2019. godine i pratio događaje u vezi sa predsedničkim izborima 2020. godine, posle čega je optužen za terorizam i podsticanje nereda.

Nekta je bila ključni kanal informisanja opozicionih pristalica tokom izbora u avgustu prošle godine, na kojima je Lukašenko proglasio pobedu.

Zapadni lideri podržali su glavnu opozicionarku Svetlanu Tihanovskaju, koja je tvrdila da je pobedila na predsedničkim izborima u avgustu 2020, pre nego što je bila primorana da napusti Belorusiju i potraži utočište u susednoj Litvaniji.

Ona je postala kandidatkinja opozicije pošto je njen muž uhapšen i zabranjeno mu je da učestvuje na izborima.

Talas protesta pristalica opozicije uglavnom je zaustavljen masovnim hapšenjima i zatvorskim kaznama za učesnike.

Samo ove godine zabeleženi su mnogi slučajevi policijske brutalnosti i oko 2.700 krivičnih gonjenja.


Roman Protasevich and Sofia Sapega

Reuters
Roman Protaševič i njegova devojka Sofgija Sapega posle pritvaranja u Belorusiji

Ranije odluke

Ovo nisu prve sankcije koje je EU uvela Belorusiji u poslednjih godinu dana.

Evropska unija je 2020. godine uvela sankcije ovoj zemlji kao odgovor na brutalni obračun sa prodemokratskim protestima izazvanih spornim predsedničkim izborima u avgustu.

Ovu odluku sledilo je, u novembru 2020. godine, sedam zemalja koje nisu članice Evropske Unije.

Tada su kaznene mere, između ostalih, podržale i Severna Makedonija, Crna Gora i Albanija.

Srbija se krajem avgusta 2020. pridružila deklaraciji Evropske unije o predsedničkim izborima u Belorusiji, u kojoj je ocenjeno da izbori u toj zemlji „nisu bili ni slobodni, ni fer“, kao i da su državni organi „primenili nesrazmernu silu prema demonstrantima, da je dodatno sužena sloboda govora, okupljanja i medija“.

Ipak, sankcije Belorusiji nije uvela.

Nekoliko meseci ranije, vojska Srbije je trebalo da učestvuje na zajedničkoj vojnoj vežbi sa Rusijom i Belorusijom „Slovensko bratstvo“.

Ipak, odlučeno je da neće biti deo ove vežbe, kako je izjavio tadašnji ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin, zbog toga što se Srbija nalazi pod „strašnim i nezasluženim pritiskom Evropske unije“.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari