Putnici u redu na aerodromu

BBC
Putnici u redu na aerodromu

Bogati su najveći krivci za klimatske promene, pokazuje istraživanje Univerziteta u Lidsu.

Najbogatijih deset odsto čovečanstva u proseku troši 20 puta više energije nego deset odsto najsiromašnijih, gde god oni živeli, navodi se.

Zemlje Persijskog zaliva troše najviše kada je reč o transportu, koja je oblast gde deset najbogatijih troši 187 puta više goriva od deset najsiromašnijih, dodaju naučnici.

Razlog za to je što ljudi sa najslabijim prihodima retko mogu da priušte automobile i druga prevozna sredstva.

A što su ljudi bogatiji, to troše više energije, bez obzira na zemlju u kojoj žive, pokazuje istraživanje.

Naučnici zato upozoravaju da bi potrošnja energije, ako ne dođe do značajnih promena, mogla da se duplira do 2050. godine.

Zaliv transporta

Naučnici su u istraživanju, kako bi izračunali kako različite grupe – podeljene po nivou prihoda – troše novac, koristili podatke Evropske unije i Svetske banke.

Kako navode, reč je o prvom istraživanju te vrste u svetu.

A rezultati pokazuju da u oblasti transporta desetina najbogatijih troši više od polovine ukupne energije.

Car exhaust

Getty Images

Ti podaci se poklapaju sa prethodnim istraživanjem u kojem se navodi da 15 odsto putnika iz Velike Britanije zauzima 70 odsto svih letova.

Ekstremno bogati daleko najviše lete, ali u isto vreme 57 odsto državljana Britanije uopšte ne leti u inostranstvo.

Istraživanje je objavljeno u časopisu „Priroda energija“ (Nature Energy) i pokazuje da nešto veća jednakost postoji u potrošnji energije za kuvanje i grejanje.

Međutim, čak i onda deset odsto najvećih potrošača koristi oko trećine ukupne količine energije – najverovatnije zbog veličine njihovih domova.

Da li postoje rešenja?

Među autorima istraživanja je profesorka Julija Stajnberger sa Univerziteta u Lidsu.

„Kako možemo da promenimo tu veoma nejednaku distribuciju energije, kako bismo svima omogućili pristojan život, a da u isto vreme štitimo klimu i ekosistem“, pitala je ona.

Autori navode da bi vlade potražnju za transportom mogle da smanje boljim javnim prevozom većim porezima na veća vozila, kao i višim cenama za one koji često lete.

Među predlozima su i brža proizvodnja i korišćenje električnih vozila, iako prethodna istraživanja ukazuju na to da se prvenstveno mora smanjiti potražnja za vožnjom uopšte.

Ko koliko troši?

Naučnici su u istraživanju uporedili potrošnju energije između nacija.

Rezultati pokazuju da je petina građana Velike Britanije u prvih pet odsto najvećih potrošača energije u svetu, a da oni troše kao 40 odsto državljana Nemačke i čitava populacija Luksemburga.

Za to vreme u prvih pet odsto je samo dva odsto Kineza, a samo 0,02 odsto građana Indije.

Čak i pet odsto najsiromašnijih Britanaca troši pet puta više energije od milijardu najsiromašnijih Indijaca.

Istraživanje će najverovatnije izazvati burne pregovore u Ujedinjenim nacijama, gde je pitanje nejednakosti uvek aktuelno.

Greta Thunberg

Getty Images

Normalni životi?

Profesor Kevin Anderson iz Tindal centra u Mančesteru – i koji nije bio deo istraživanja – navodi da istraživanje pokazuje ono što „relativno bogati poput nas ne žele da čuju“.

„Klimatske probleme izazvali su političari, poslovni ljudi, novinari, akademici“, kaže on za BBC.

„A kada kažemo da nema razloga povećati takse na letenje avionom, zapravo mislimo da MI ne želimo manje da letimo.

U istraživanju se navodi da bi potrošnja energije iz oblasti transporta do 2050. mogla da poraste za 31 odsto.

„Isto važi i za naše automobile i veličine naših kuća. Ubedili smo sebe da su naši životi normalni, a brojke govore prilično drugačiju priču“, dodaje on.

„Ukoliko transport nastavi da oslanja najviše na fosilna goriva, ovo povećanje će biti razarajuće za klimu“, navodi se u izveštaju.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari