kamp bira bihać bosna migranti

Samir Yordamovic/Anadolu Agency via Getty

Početak „potpune blokade“ kretanja i uvođenje policijskog časa u privremenim kampovima za izbeglice i migrante Bira i Miral u Bosni najavljeno je za 15. novembar.

Ovu odluku je donela Operativna grupa za rešavanje migrantske krize u Unsko-sanskom kantonu (USK) koja je zasedala u Bihaću 13. novembra.

Još uvek nema zvanične potvrde da li će ove drastične mere zaista biti primenjene i na koji način, a iz ministarstva unutrašnjih poslova USK nisu odgovorili na upit BBC-ja o sprovođenju blokade do objavljivanja ovog teksta.

Preko Fejsbuk grupe „STOP invaziji migranata – Udruženje građana Bihaća“ najavljen je protest ispred kampa Bira od 16 do 17 časova za 15 novembar.

Građani koji organizuju proteste tražili su zatvaranje kampova za migrante ili izmeštanje migranata iz grada.

Misija Ujedinjene nacije u Bosni i Hercehovini zahteva od vlasti da ne sprovode tu odluku i podseća da bi takva zabrana podrazumevala kršenje prava na slobodu kretanja koje je utvrđeno međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima i izbeglicama, navodi se u saopštenju UN.

Opasnost od humanitarne katastrofe preti migrantskim kampovima u Bosni.
The British Broadcasting Corporation

Posledice zabrane

Pomenute mere blokade podrazumevaju da će se migrantima, tražiocima azila i izbeglicama, uključujući decu bez pratnje, zabraniti ulazak i izlazak iz centra Bira u Bihaću i Mirala u Velikoj Kladuši, osim u slučaju pokušaja prelaska hrvatske granice.

„Efekti onemogućavanja kretanja i držanja migranata, tražilaca azila i izbeglica u zatvorenom prostoru, kao što je viđeno tokom ranije izvršenih sličnih mera u privremenom prihvatnom centru Bira, uključuju akutni stres, anksioznost, strah i povećanje tenzija koje mogu eskalirati u nasilno ponašanje“, upozoravaju iz UN-a.

Crveni Krst u Bosni još uvek nije izdao zvanično saopštenje povodom najavljene blokade.

„Ublažavamo krizu već godinu i po dana i razočarani smo ovim što se dešava. Umesto da smo do sada zbrinuli sve migrante, imamo ovakvu situaciju“, rekao je Selman Midžić iz Crvenog Krsta za BBC.

Polovina novembra, osim po najavljenoj zabrani kretanja za kampove za migrante važna je i zbog toga što 15. novembra ističu i ugovori između vlasnika i Međunarodne organizacije za migracije (IOM) za iznajmljivanje prostora u kojima se nalaze privremeni prihvatni centri.

Vlasti USK smatraju da ugovori za kampove ne treba da budu produženi, a ranije su tražili i izmeštanje ovih kampova iz naseljenih područja.

Divlji kamp Vučjak kod Bihaća ostaje jedina lokacija na kojoj će biti upućivani migranti, tražioci azila i izbeglice zatečeni na ulicama ili u napuštenim objektima u Unsko-sanskom kantonu sve dok ne bude osnovan novi prihvatni centar van ovog kantona, poručio je ministar unutrašnjih poslova USK Nermin Kljajić.

Ujedinjene nacije sa druge strane podsećaju da su dva pomenuta centra uspostavljena u koordinaciji s Ministarstvom bezbednosti BiH, kao i da ih je Veće ministara BiH prepoznalo kao službene privremene prihvatne centre i ta odluka ostaje na snazi do daljnjeg.

Vlada Bosne i Hercegovine je za smeštaj migranata od Evropske Unije ovog leta dobila 11.5 miliona evra.

Ubistvo migranta na rubu bosanske migrantske krize
The British Broadcasting Corporation

Retrospektiva

Većina zvaničnih prihvatnih kampova u Bosni i Hercegovini nalazi se blizu granice sa Hrvatskom, ali mnogo ljudi spava van njih u privremenim skloništima i napuštenim objektima.

Unsko-sanski kanton, u kojem se nalaze pomenuti kampovi Bira i Miral, se u proteklih godinu dana suočio sa velikim prilivom migranata, tražilaca azila i izbeglica, što je izazvalo i negativne reakcije lokalne zajednice.

Tokom oktobra su i meštani sela u okolini Opštine Bileća, blizu granice sa Crnom Gorom, organizovali protest tražeći od nadležnih zaštitu od sve većeg broja migranata „koji upadaju na privatne i javne posede“.

Ranije te nedelje je jedan meštanin puškom ubio migranta koji se našao na njegovom posedu.

„Povećani broj migranata, tražilaca azila i izbeglica koji spavaju napolju u neprihvatljivim i nehumanim uslovima dodatno će povećati pritisak na lokalne zajednice i može dovesti do većeg osećaja nesigurnosti u lokalnim zajednicama, jer će osobe kojima je uskraćen pristup smeštaju i humanitarnoj pomoći verovatno pribeći negativnim mehanizmima suočavanja“, navode iz UN.

Zahteve za boljom zaštitom migranata uputile su i druge organizacije, poput Hjuman rajts voč koji je kritikovao vlasti u Bosni jer ne rade dovoljno da zaštite ljudska prava izbeglica.

Ta organizacija je nedavno zahtevala i hitno zatvaranje „nehumanog kampa“ Vučjak.

Komesarka Saveta Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović je takođe pozvala je vlasti u BiH da hitno izmeste sve ljude iz kampa u kod Bihaća u odgovarajući smeštaj kao bi se sprečila humanitarna kriza.

Lekari bez granica su upozorili da „bez adekvatnog skloništa i drugih osnovnih usluga, ljudi mogu umreti“ jer na hiljade njih živi u opasno hladnim i teškim uslovima.

Po podacima Međunarodne organizacije za migracije, oko 2.500 izbeglica i migranata trenutno boravi u centrima Bira i Miral, dok je po podacima organizacije Lekari bez granica između 800 i 1000 ljudi u Vučjaku, u uslovima koje opisuju kao „noćnu moru“.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari