Cho amid massive police protection

News1
Mase su se okupile kako bi protestovale protiv oslobađanja Čoa koji je odslužio umanjenu zatvorsku kaznu od 12 godina

Smanjena kazna i naknadno puštanje na slobodu muškarca optuženog za brutalno silovanje deteta pokrenulo je novu raspravu o pravosudnom sistemu Južne Koreje, izveštava Dejvid Oh, novinar BBC-ja na korejskom.

Pre dvanaest godina, 11. decembra ujutro, osmogodišnja devojčica pešačila je do škole u Ansanu, na jugozapadu Seula, kad ju je kidnapovao Čo Du-Sun, 56-godišnji bivši robijaš.

On ju je odveo u toalet u obližnjoj crkvi, gde ju je brutalno pretukao i silovao.

Na-Jang – nije njeno pravo ime – je preživela. Ali ona i dalje pati od fizičkih povreda i mentalne traume posle napada.

A sad još mora i da se preseli: njenom silovatelju dozvoljeno je da se vratu u Ansan, gde je počinio zločin.

Čoovo novo mesto prebivališta nalazi se na manje od kilometra udaljenosti od kuće Na-Jang.

„Nismo želeli da bežimo, ali nismo imali izbora“, rekao mi je njen otac svega nekoliko dana pre nego što je Čo pušten na slobodu, odsluživši smanjenu kaznu od 12 godina.

„Želeo sam i da prenesem poruku da vlada nije uradila ništa sem što je primorala žrtvu da se skriva“.

On je dodao da Na-Jang nije želela da se seli zato što nije želela da ostavlja za sobom bliske prijatelje.

Porodica se plašila i da će razotkriti svoj identitet selidbom. Ali i dalje je smatrala da im je to jedina opcija.

„Mnogo je godina prošlo, ali i dalje se ništa nije promenilo. Teret je i dalje u potpunosti na žrtvi“, rekao je on.

Pijanstvo kao izgovor

Protest against Cho

News1
Više od 600.000 ljudi je potpisalo peticiju zahtevajući ponovno suđenje

Čoov slučaj doveo je do masovne kritike pravosudnog sistema zemlje zato što je popustljiv prema seksualnim prestupnicima.

On je prvobitno osuđen na 15 godina zatvora. Ali apelacioni sud je kasnije smanjio kaznu na 12 godina, budući da je Čo tvrdio da je bio pijan kad je silovao devojčicu.

U Južnoj Koreji kazne za zločine počinjene pod jakim dejstvom alkohola nose sa sobom mnogo lakše presude.

U krivičnom zakonu zemlje, Član 10 (2), poznat i kao „Sim Sin Mi Jak“, kaže da sud može da smanji presudu kad mentalno oštećene osobe počine zločine.

Istovremeno, zakon „Ju Či Gam Hjung“ kaže da „alkoholisano stanje“ narušava mentalno stanje osobe.

Međutim, javnost se pobunila kad je njegova kazna smanjena. Jun Džung-Suk, sa Korejskog instituta za kriminologiju, kaže da je Čoov slučaj pokrenuo raspravu na nacionalnom nivou.

„Njegov slučaj je promenio korejski zakon i način na koji posmatramo pijanstvo kad bude počinjen zločin“, kaže Jun.

Posle Čoovog slučaja, nacionalno zakonodavstvo izmenilo je zakon da bi otežalo optuženicima da iskoriste alkoholisano stanje kao odbranu.

Međutim, odredba je i dalje na snazi, uprkos sve brojnijim pozivima na njeno ukidanje, a ocena „pijanstva“ nastavlja se prema proceni suda.

Istaknut je slučaj iz oktobra 2019. godine kad je 26-godišnjem muškarcu smanjena kazna sa tri godina zatvora na četiri godine uslovne kazne zbog seksualnog napada na koleginicu studentkinju.

Njegova odbrana tvrdila je da je u vreme incidenta on bio pijan.

A početkom ove godine, 24-godišnji mladić po imenu Song Džong-Vu pušten je posle samo 18 meseci zatvora gde je služio kaznu zbog vođenje najvećeg svetskog sajta za dečju pornografiju na darknetu.

U julu je lokalni sud odbio američki zahtev za njegovo izručenje.

Aktivistkinje za ženska prava kažu da neuspelo izručenje samo potcrtava popustljivost pravosuđa prema seksualnim prestupnicima.

Nezadovoljstvo javnosti

Čoovo puštanje na slobodu izazvalo je strah i nervozu javnosti u Južnoj Koreji.

Više od 600.000 ljudi potpisalo je peticiju na predsedničkom sajtu Blu haus, pozvavši na ponovno suđenje i negodujući zbog njegovog povratka u društvo. Ali vlada je to odbila.

Bes u javnosti bio je očigledan kad se Čo, sada sa 68 godine, vratio u stan svoje žene u Ansanu 12. decembra.

Masa se okupila skandirajući: „Pogubite ga!“ i „Kastrirajte ga!“

Kad je sedokosi osuđenik stigao u vladinom kombiju, u pratnji policijske službe, neki besni demonstranti gađali su ga jajima i šutirali vozilo.

Da bi umirila javnost, policija je obećala dvadesetčetvoročasovni nadzor, instalirala 35 kamera i postavila nove policijske kabine po Čoovom kraju.

Uz to, Čo će morati da nosi elektronski uređaj za nadzor narednih sedam godina.

Female protesters call for South Korea's government to crack down on widespread spycam porn crimes during a rally in Seoul

Getty Images
LjUdi su besni i zbog raširene upotrebe tajnog snimanja

Oni su takođe ponudili porodici Na-Jang pametni sat koji će utvrditi i javiti ako im se počinilac približi.

Ali njen otac je rekao da će oni od toga „samo biti nervozniji“ i porodica je odbila da ga koristi.

„Ukoliko sat bude poslao upozorenje mojoj ćerki, ona će biti van sebe od straha“, rekao je on, dodavši da smatra da će uređaj verovatno pomoći da je identifikuje kao žrtvu napada.

„Gde je tu žrtvin glas?“

Pravni analitičari kažu da se pravosudni sistem menja, ali nedovoljno.

Džung Seung Jun, profesorka prava na Nacionalnom univerzitetu u Pusanu, smatra da mora da dođe do „promena u izricanju kaznu i postupku puštanja na slobodu“ da bi se zakonski nadzirali pušteni kriminalci a da ne mora da se brine o dvostrukoj kazni.

Džung kaže: „Da je sud osudio Čoa na 30 umesto na 12 godina, i dalje smo mogli da ga pustimo posle 12 godina – ali uz veoma stroge uslove koji bi sprečili da ponovi zločin.“

Džung takođe tvrdi da aktuelni pravosudni sistem radi vrlo malo toga da uzme u obzir okolnosti žrtava.

„Korejsko pravosuđe bi više trebalo da obraća pažnju na mišljenje žrtava. Gde je bio glas žrtve kad je sud izrekao kaznu od 12 godina zatvora Čo Du Sunu?“

Delimično motivisani Čoovim puštanjem, poslanici su predložili nekoliko pravila za seksualne prestupnike puštene iz zatvora.

Najistaknutije, Kim Jung Ho iz vladajuće Demokratske stranke predložio je zakon koji traži doživotnu kaznu za počinioce seksualnih zločina nad decom ukoliko ponove zločin, kao i njihove izdvajanje iz društva.

Ova inicijativa nastala je u vreme kad su seksualni zločini nad decom u porastu.

Prema podacima policije, broj seksualnih zločina počinjenih nad decom mlađom od 13 godina skočio je sa 1.083 iz 2016. godine na 1.374 slučajeva 2019. godine.

Feminists chant slogans as they hold signs that read, 'Korea is from top to bottom the Rape Cartel itself', during a rally on July 27, 2019 in Seoul, South Korea.

Getty Images
Postoje kritike koje kažu da pravosudni sistem radi malo da uzme u obzir žrtve

Poslanica Džung Čoun Suk iz Demokratske stranke takođe je predložila zakon čiji je cilj pojačavanje naredbi o zabrani prilaska, konkretno povećanje udaljenosti na kojoj subjekt mora da ostane od škola i igrališta sa 100 metara na jedan kilometar.

„Ključno je da se povećaju kazne za počinioce seksualnih zločina nad decom i pojačaju mere zaštite za žrtve“, napisala je Džung na svojoj Fejsbuk stranici.

Čoov slučaj naveo je i nacionalno zakonodavstvo da izradi predlog zakona nazvan „Zakon Čo Du Suna“, koji zabranjuje osuđenicima za seksualne zločine nad decom da napuštaju kuću noću i tokom sati kad učenici putuju od i do škole.

Međutim, Jun Džung-Suk, sa Korejskog instituta za kriminologiju, rekla je da „zato što je nemoguće izolovati ove kriminalce iz društva zauvek, krivični sistem mora da se postara da se oni reformišu kad se vrate.“

Ona je dodala da popravne ustanove moraju da ulože više truda u rehabilitaciju tih kriminalaca za „dobrobit našeg društva“, istakavši da kazna sama za sebe čini vrlo malo da odvrati od recidivizma.

Ona kaže: „Svi mrze seksualne prestupnike. Svi to znamo. Čitav svet ih mrzi. Ali njihov povratak je neizbežan. Oni će se vratiti.“

Trajna trauma

Mora da bude i mnogo više podrške za žrtve, kaže otac Na-Jang.

On se plaši da će ogromna pažnja posvećena Čoovom puštanju na slobodu „na kraju nestati“, dodavši da je porodicama žrtava potrebna „stalna pažnja“.

„Bilo bi od veće pomoći ako bi postojao naimenovani državni zvaničnik ili socijalni radnik koji bi bio u stalnom kontaktu sa žrtvama.

„Samo jednom mesečno ili jednom u dva meseca, da nas pozovu, pitaju kako smo, i tad bismo se osećali mnogo sigurnije i bezbednije.“

„Niste sami i mi vam pružamo podršku. To je ono što porodice žrtava zapravo žele da čuju.“


Pogledajte priču o Neveni koja je izašla iz kandži seksualne eksploatacije:

Trgovina ljudima u Srbiji: Nevena – glas žena u raljama trgovine ljudima
The British Broadcasting Corporation

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari