Dečak koji se plaši vakcine pokrio je lice kapom

Getty Images
Epidemija malih boginja dovela je do porasta broja vakcinisanih

Među roditeljima koji čekaju da vakcinišu decu u beogradskom Domu zdravlja „Stari grad“ je Marina, majka trogodišnjeg dečaka. Do sada nije vakcinisan jer je od polaska u obdanište bio često bolestan.

„Nisam se uplašila kad sam čula za epidemiju, mislim da je to napumpano više nego što realno jeste, ali nemam ništa protiv vakcine“, kaže ova mlada mama.

Bolesti za koje se krajem 20. veka mislilo da su na putu da budu iskorenjene, danas ugrožavaju živote mnogih ljudi.

Srbija je među devet evropskih zemalja koje se trenutno bore s epidemijom malih boginja. Od početka epidemije malih boginja u Srbiji umrlo je 12 osoba, a apeli za vakcinisanje dece ne prestaju.

Zaprepašćujuće je delovala vest, objavljena u oktobru 2017, da je na beogradskoj opštini Stari grad samo 35 odsto dece vakcinisano.

Biljana Aleksić, načelnica pedijatrije u Domu zdravlja na ovoj opštini, tvdi da nizak procenat nije isključivo posledica delovanja antivakcinaškog pokreta.

Nakon revizije celokupne kartoteke u avgustu 2017. i slanja obaveštenja roditeljima o obavezi vakcinacije, otkriveno je da se dosta porodica odselilo na druge opštine ili u inostranstvo, a da nisu sa sobom poneli zdravstvene kartone.

Broj obolelih i preminulih od malih boginja

BBC

Većina roditelja vakcinisala je decu u septembru, pred polazak u obdanište, a zaposleni u Domu zdravlja „Stari grad“ nastavili su „vaspitno-medicinski rad“ sa mladim roditeljima koji imaju nedoumice u vezi sa vakcinacijom.

„Najveći porast vakcinisanih je zabeležen u januaru, kada su mediji počeli da izveštavaju o širenju epidemije morbila, a stručnjaci su javno govorili važnosti čuvanja kolektivnog imuniteta“, kaže doktorka Aleksić.

Treći talas je usledio kada su vrtići zahtevali potvrde o vakcinaciji.

Iako se čini da se o vakcinaciji puno govori, pogotovu od početka epidemije malih boginja, neki roditelji i dalje nisu dovoljno informisani. Ivan je oveo četvoromesečnu bebu na redovan pedijatrijski pregled. Ubeđen je da ne postoji opasnost od zaraze za njega, pošto su mu „dali vakcinu u porodilištu“.

Prva doza vakcine protiv malih boginja, rubeole i zaušaka daje se deci starijoj od godinu dana, a u slučaju epidemije prag može biti pomeren do uzrasta od šest meseci. Deca dobijaju drugu dozu pred polazak u školu.

Najveća zdravstvena katastrofa u 21. veku

Od objavljivanja sporne studije doktora Endrua Vejkfilda u časopisu Lanset, napisane su stotine radova o sigurnosti vakcina. Ni u jednom od njih nije uspostavljena veza između MMR vakcine i autizma, ali to nije ispravilo načinjenu štetu.

Dečak oboleo od malih boginja

Science Photo Library
Dečak oboleo od malih boginja

Među zemljama pogođenim epidemijom malih boginja u Evropi su i Italija, Nemačka, Velika Britanija, a jedan od razloga smanjenog broja vakcinisanih je delovanje takozvanih antivaksera.

Žofija Pustai, predstavnica Svetske zdravstvene organizacije u Srbiji, smatra da trenutnu epidemiju treba iskoristiti kako bi se poboljšao sistem nabavke vakcina, ali i za podsećanje na njihov značaj.

„Vakcine su jedno od najvećih otkrića za čovečanstvo u 20. veku, one sprečavaju pojavu bolesti, ne koštaju puno, a mi sada u 21. veku kao da smo zaboravili koliko su života one spasile“, kaže ona.

(Ne)razrešene dileme

Pod utiskom suprotstavljenih stavova medicinske struke i aktivista protiv vakcinisanja, neki roditelji u Srbiji odlažu vakcinu do određenih prekretnica u razvoju deteta.

„Odlučili smo da odložimo vakcinu zato što smo čuli da je bolje sačekati da dete progovori, uplašile su nas priče o mogućim posledicama“, kaže Danka, majka devojčice od 19 meseci.

O ovoj temi nije razmišljala pre nego što je dobila dete, ali količina različitih informacija je činila odluku o vakcinaciji još težom.

Na sva pitanja u vezi s vakcinacijom dobila je odgovore pedijatra, uz naznaku da suprug i ona moraju sami da odluče kada će vakcinisati dete.

„Kad sam čula za epidemiju, uplašila sam se i tad smo odlučili da je što pre vakcinišemo. Kad racionalno razmislim, shvatam da decu treba vakcinisati“, zaključuje Danka.

Srbija je prva zemlja u kojoj se radi dubinsko istraživanje uzroka smanjenog procenta vakcinisanih kroz razgovore s zdravstvenim radnicima, roditeljima i onima koji donose odluke.

Preliminarni rezultati ovog istraživanja pokazuju da većina roditelja želi da vakciniše dete, ali nemaju dovoljno informacija ili su uplašeni.

Pored javnih apela i saveta pedijatara, neki roditelji i dalje odbijaju vakcinaciju. Jedna majka, koja nije želela da komentariše svoju odluku,tražila je od doktorke uput za ispitivanje mogućnosti alergije na komponente vakcine.

„Roditelje možemo da podelimo u tri grupe,“ smatra doktorka Aleksić.

Prvi su oni koji redovno dovode decu na vakcinaciju, zatim oni koji se dvoume i imaju puno pitanja i dilema – s njima treba raditi i oni češće treba da dolaze kod pedijatra, jer „strah roditelja u vezi sa zdravljem deteta je za poštovanje“, kaže ona.

Osip kod obolele osobe

Science Photo Library
Osip kod obolele osobe

Na kraju, tu su oni koji su tvrdi protivnici vakcina i odbijaju sve argumente.

„Njihovi razlozi su lični, što je loše. Često se ispostavi da imaju u porodici ili okolinu slučaj deteta sa poremećajem u razvoju“, objašnjava doktorka Aleksić.

MMR vakcina se daje deci posle prvog rođendana, što je prvi trenutak kada se detektuju poremećaji u psiho-motornom razvoju deteta. Sem vremenske podudarnosti, MMR vakcina i autizam nemaju dodirnih tačaka.

Svetske zavere

Čest argument antivaksera u Srbiji je poreklo vakcine, uz tvrdnju da velike farmaceutske kompanije šalju na ovo tržište vakcine lošijeg kvaliteta.

Prema tvrdnjama doktorke Pustai, Srbija je među zemljama s veoma strogom procedurom za nabavku vakcine. Samo dve vakcine, koje se primenjuju i u Evropskoj uniji, dostupne su u Srbiji.

Doktorka Žofija Pustai, predstavnica Svetske zdravstvene organizacije u Srbiji

BBC
Doktorka Žofija Pustai, predstavnica Svetske zdravstvene organizacije u Srbiji

SZO ima listu prethodno odobrenih vakcina, a da bi dospeli na nju proizvođači moraju da prođu rigorozan proces provere koji traje najmanje pet godina. Ova procedura predstavlja sveobuhvatnu proveru kvaliteta i bezbednosti vakcina.

Pored nevakcinisane dece, prvi na udaru tokom epidemije su zdravstveni radnici, čak 25 odsto trenutno obolelih su se zarazili na poslu. Od decembra, svi zdravstveni radnici rođeni u Srbiji posle 1970. su vakcinisani.

Grupe koje su takođe osetljive tokom epidemije su Romi, kao i migranti koji se trenutno nalaze u Srbiji. Deca koja su rođena u izbeglištvu najčešće nisu vakcinisana ili su kasnije propustila drugu dozu vakcine.

„Ma, ja sam to preležao“

U komentarima na tekstove o malim boginjama na Fejsbuku, javljaju se ljudi koji ne razlikuju ovčije boginje (varičele) od morbila. Pre postojanja vakcine, morbile su bile česta bolest i smrtnost je bila velika.

„Ljudi se ne sećaju koliko je ljudi umrlo, pošto su verovatno biti deca kada su preležali ovu bolest. Kada sam imala 18 godina, moja dobra prijateljica je umrla od malih boginja za samo nedelju dana, tokom poslednje velike epidemije u Mađarskoj“, seća se doktorka Pustai.

MMR vakcina

Getty Images
Nema dokaza da MMR vakcina izaziva autizam

Ona smatra da ne treba šokirati javnost slikama dece i mladih, koji umiru od malih boginja, ali da poruke doktora moraju da budu jasne.

Jedna od poruka koju je neophodno ponavljati je da je u Evropi je broj obolelih od malih boginja u 2017. porastao četiri puta u odnosu na zabeležene slučajeve iz 2016. godine. Do kraja 2017. godine, 37 ljudi je umrlo.

„To je moglo biti sprečeno. Ne postoji opravdanje zašto smo zaboravili koje su prednosti vakcina“, zaključuje doktorka Pustai.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari