Ilustracija iz izveštaja o digitalnim pravima

BBC
U periodu od pet godina zabaležen je 481 slučaj kršenja digitalnih prava i sloboda

Bojan Perkov je pet godina beležio šta se dešava na internetu u Srbiji.

Kao istraživač nevladine organizacije Šer fondacije prikupio je podatke o 481 slučaju povreda digitalnih prava i sloboda.

Od maja 2014. godine do avgusta 2019. godine, većina ovih slučajeva nije doživela sudski epilog, piše u izveštaju koji je ova organizacija nedavno predstavila.

Izveštaj nosi naziv Greška 404 ili Error 404, dobro poznati kod sa kojim se svako nekada susreo na internetu – označava da stranica koja je nekada postojala više nije dostupna.

Perkov je pet godina beležio primere tehničkih napada, povreda privatnosti, pretnji i pritisaka, kao i manipulacija i propagande.

„Najinteresantniji je nehajan odnos prema podacima, koji ne važi samo za državne organe, već i mnogo privatnih aktera ne vodi računa o tome šta se dešava sa podacima koje su prikupili“, kaže Perkov za BBC na srpskom.

Od poplava 2014. godine do zdravstvenog kartona Marije Lukić

Prvi slučajevi zabeleženi su u proleće 2014. godine.

„Tehnički napadi, neovlašćena i nezakonita prodiranja u informacione sisteme, bili su aktuelni u proleće 2014. godine. To je bilo u vreme poplava i prvih tekstova o doktoratima srpskih političara“, kaže Perkov.

Na meti napada bili su informativni portali i blogovi.

Pet godina kasnije, tekstove koji nestaju sa portala zamenila je druga vrsta kršenja digitalnih prava.

„Godinu 2018. i deo 2019. obeležili su pritisci na privatnost – curenje podataka o ličnosti je povreda koje najviše privlače pažnju“, objašnjava Perkov.

Grafički prikaz statistike iz izveštaja

BBC

Prošle, 2018. godine, zabeleženo je 18 slučajeva curenja ličnih podataka, a meta su u 16 slučajeva bili građani.

Detalji iz zdravstvenog kartona Marije Lukić, žene iz Brusa koja je predsednika ove opštine optužila za seksualno uznemiravanje, u februaru 2019. godine osvanuli je u tabloidima – ovo je samo jedan primer curenja ličnih podataka koji se pojavljuju u izveštaju.

„U takvim slučajevima imate nekoga ko je pristupio ličnim podacima i dalje dao nekome ko ne bi trebalo da ima te podatke, što je ozbiljan prekršaj zakona i privatnosti“, kaže Perkov.

On podseća i na slučaj korisnika Tvitera čija je fotografija iz lične karte, ali u boji, osvanula na ovoj društvenoj mreži.

„Hipotetički, to znači da je neko imao pristup zaštićenom sistemu u kome se ti podaci čuvaju i gde bi trebalo da postoje mere koje određuju ko može čemu da pristupi i koje treba da spreče curenje ovakvih podataka“, dodaje.

Da li smo zaštićeni ako nismo previše aktivan na internetu?

Ne, jasan je Perkov.

On navodi primer Agencije za privatizaciju na čijem je sajtu u decembru 2014. godine osvanuo link koji je jednim klikom vodio do baze podataka skoro pet miliona građana Srbije.

Pored imena i prezimena, javno dostupni bili su i matični brojevi skoro čitave punoletne populacije Srbije.

„Taj fajl je mogao da se preuzme i da sa njim radi šta hoće svako dok je link bio dostupan. Deo ljudi čiji su se lični podaci našli na tom linku nije aktivan na internetu“, objašnjava Perkov.

Nakon reakcije tadašnjeg Poverenika Rodoljuba Šabića, Agencija je nakon nekog vremena uklonila link.

„Kad pogledate, razlog zašto se to desilo nije ni važan, važno je da podatke o građanima mogao da dobije bilo ko u određenom periodu“, dodaje Perkov.

Još jedna baza podataka obeležila je poslednjih pet godina.

Podaci o 400 hiljada ljudi, više od populacije Niša, drugog najvećeg grada u Srbiji, bili su javno dostupni.

Informacije o građanima uključivale su lične podatke i socio-ekonomske profile – osoba X glasa za tu političku partiju, protivnik je vlasti, takvog i takvog je imovinskog stanja, piše u izveštaju.

„Sada mi možemo da razmišljamo za šta je sve to korišćeno, da li postoji još takvih baza, ko ih poseduje. Jedno je sigurno, to su nelegalne baze“, dodaje Perkov.

Kako će izgledati narednih pet godina?

Šta sve znamo o video nadzoru u Beogradu
The British Broadcasting Corporation

„Užasna količina đubreta koja se gomila na internetu je fascinantna“ – ovako je internet 2019. godine opisao bivši Poverenik Rodoljub Šabić, govoreći na predstavljanju izveštaja.

„Ipak, uprkos svim nedostacima, internet je sigurno jedno od najvećih civilizacijskih dostignuća“, dodao je.

Nakon odlaska Šabića sa funckije Poverenika, u Srbiji je počeo da se primenjuje novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, usklađen sa evropskim standardima.

Novi Zakon znači bolju zaštitu, smatra Pekrov ali i ističe da se, kada se pogleda praksa, situacija može opisati kao „čudna“.

„Imamo situaciju da mi formalno i pravno razvijamo zakone o zaštiti podataka o ličnosti, a u praktičnom smislu pojavljuju se komplikovaniji slučajevi zloupotrebe i neovlašćenog prikupljanja ili neadekvatnog čuvanja podataka“, kaže.

Narednih pet godina obeležiće borba kako bi podaci o video nadzoru postali dostupni, smatra Perkov.

Početkom 2019. godine, ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović i direktor policije Vladimir Rebić najavili su da će Beograd postati bogatiji za 800 kamera koje će, između ostalog, moći da prepoznaju lica građana, a koje bi trebalo da „povećaju bezbednost i doprinesu bržem otkrivanju krivičnih dela“.

„Čas imate izjavu da se postavlja hiljadu kamera, pa onda čujemo da se ipak postavljaju dve hiljade kamera. Građani treba da znaju šta se dešava i kako mogu da dođu do informacija“, smatra Perkov.

Šer fondacija je sa organizacijama Beogradski centar za bezbednosnu politiku i Partnerima Srbija analizirala procenu uticaja novog video nadzora na lične podatke koju je uradilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije.

„Procena uticaja ne ispunjava ni formalne ni materijalne uslove koji su propisani Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti“, kaže Perkov.

Šer fondacija sada traži od MUP-a da zaustavi proces postavljanja pametnog video nadzora.

„Analizom smo utvrdili da je MUP samo citirao neka istraživanja i ponavlja da video nadzor može da doprinese većoj bezbednosti građana, ali u toj analizi nema kako se to održava na privatnost građana“, kaže Pekrov.

Nakon najava ministra unutrašnjih poslova i direktora beogradske policije da će pametni video nadzor biti postavljen, Ministarstvo do danas nije podelilo informacija o tome gde su postavljene pametne kamere i da li su počele da rade.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari