žena u prodavnici

Getty Images

Ček od 5.000 dinara punio je kolica u prodavnici prošlog leta šestočlanoj porodici Ivane Vasić iz Niša.

Ivana je učiteljica u nekoliko seoskih škola u okolini ovog grada na jugu Srbije, a suprug joj radi u privatnom sektoru.

Imaju četvoro dece, od kojih je troje srednjoškolaca, pa je „krpljenje kućnog budžeta od prvog do prvog ozbiljna matematika“, objašnjava Ivana.

„Za puna kolica ovog leta trebaju mi dva čeka od po 5.000 dinara i to ako pratim sva živa sniženja i promocije“, kaže ona za BBC.

„Utisak mi je kao da je bukvalno sve duplo poskupelo.“

Cene u Srbiji zvanično su povećane 13,2 odsto za godinu dana, koliko iznosi inflacija u avgustu 2022. u odnosu na isti period 2021. godine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

„To konkretno znači da smo 13,2 odsto siromašniji, jer inflacija poput vatre guta naš novčanik“, objašnjava ekonomista Saša Đogović za BBC.

„Najviše su poskupeli egzistencijalni proizvodi, jaja, mleko, ulje, meso, koje kupujemo i trošimo svaki dan, a njihova cena bila bi još veća da ih država nije ograničila.“

Tako je prošlog leta za jednu prosečnu platu moglo da se kupi 430 litara jestivog ulja, a u istom mesecu ovog leta – 371 litar, podaci su Ministarstva trgovine.

Lane se za jednu platu kupovalo 150 kilograma svinjskog mesa sa kostima, a sada može da se dobije 120 kilograma, što je poskupljenje od 20 odsto.

Možemo da kupimo i 521 jaje manje, a krompir je poskupeo čak 47 odsto.

Cene u prodavnicama pokazuju još veće razlike, pa dezodorans koji je prošlog leta koštao najmanje 231,99 dinara, ovog leta može da se pazari za minimalno 399,99 dinara.

Inflacija će u poslednja četiri meseca 2022, navodi se u avgustovskom izveštaju NBS, dodatno rasti i dostići vrhunac, da bi nakon toga cene počele da padaju.

„Prognoze NBS samo znače da će cene do kraja godine još dodatno rasti“, kaže Đogović.

Šta ti ostane, kada kupiš osnovno

Nova školska godina donela je Ivani i dnevni trošak od minimalno 1.000 dinara.

„Deci smo davali prošle školske godine po 250 dinara za užinu“, kaže ona.

„Sad sam razgovarala sa suprugom da ostavimo isti iznos, pa ćemo da vidimo.“

Sa decom su se, dodaje, ipak dogovorili da im jave ako ne mogu za taj novac da kupe sendvič i jogurt, što najčešće pazare za užinu.

„Nisam optimistična kada vidim da nama za jedan obrok ode ceo jogurt, a on sada košta i do 200 dinara.“

Pored stambenog kredita, porodica Vasić uzela je i manji potrošački. Na taj zajam, kaže Ivana, odlučili su se da bi „uspeli da sastave kraj sa krajem“.

„Mesečni izdaci su nam veliki jer su i deca porasla i treba im obezbediti mnogo toga“, dodaje.

„Ipak, kada stavim na papir pre nedeljne kupovine, šta nam sve treba iz prodavnice – nikada nemamo dovoljno novca za sve.“

Ivani se čini da, kada kupi osnovno – mleko, jaja, ulje, šećer, brašno, nešto mesa, sredstva za higijenu i čišćenje – za dodatne namirnice ne ostane sredstava.

„Mesecima imam osećaj da kupujem samo preko potrebno“, govori ona.

Dezodorans, kupka, sapun, ali i hemikalije za čišćenje kuće, a pogotovo kupatila, ubedljivo su, dodaje Ivana, najviše poskupeli.

„Te cene su otišle u nebesa, toliko da smo bili primorani da se vratimo nekim jeftinijim markama, iako znam da su dosta lošije“ kaže ona.

ulje

BBC

Na drugom kraju Srbije, Jeleni Lukić iz Pančeva život se od prošlog leta umnogome promenio.

Ona i suprug dobili su dete, a promenili su i auto.

Pored velikih troškova oko deteta, Jelena kaže da je, posle nekoliko meseci tek uvidela da za prodavnicu mora da izdvoji više novca nego ranije.

„Kako smo bili u haosu oko deteta, nisam mnogo obraćala pažnju na cene“, objašnjava ona.

„Ali onda sam počela ponovo da kuvam posle pauze i shvatila da mi treba mnogo više novca.“

Tako bi, dodaje ona, kada bi otišla da kupi namirnice za ručak, kupila hranu za oko 2.000 dinara prošle godine.

„Sada, bez 3.000 dinara ne mogu da izađem iz radnje“, kaže Jelena.

„A da pritom ništa specijalno nisam kupila.“

Poskupljenje, dodaje, najviše primeti na ceni goriva.

„Pun rezervoar nas je ranije koštao 8.500 dinara, sada je to 10.000″, objašnjava ona.

Dario Radovanović živi sam u Novom Sadu, ali kaže da „ima osećaj da troši“ za sopstvene potrebe koliko je ranije zajednički trošio sa još dva cimera, dok su živeli skupa.

„Odem sad u pekaru, treba mi barem 250 dinara da bih se najeo za doručak“, kaže on.

„Ranije sam mogao za duplo manje para da kupim nešto slano, nešto slatko i jogurt.“

Posebno teško mu pada da plaća sredstva za higijenu.

„Kupujem često kupke i šampone koji su na akciji i na kojima piše da se deo dobija besplatno, ali ni to mnogo ne olakšava“, kaže on.

„Da kupim još i dezodorans, i već 2.000 dinara platim samo za ove tri stvari.“

Od plate koja je 70.000 dinara, kaže da stan plaća 28.000 dinara, nakon što mu je stanarina povećana.

„Gazda mi je povećao kiriju 50 evra, jer je rekao da ni sam ne može sopstvene troškove da plaća“, priča Dario.

„Bilo me je sramota, ali sam se cenkao sa njim, pa sam uspeo da spustim na 35 evra.“

Račune plaća oko 15.000 dinara mesečno, a na hranu i održavanje stana i higijene kaže da mu „ode sve što ostane“.

„Sveo sam izlaske na najmanju moguću meru“, dodaje.

„Čak i ako odem negde sa društvom, popijem piće-dva i to je to.“

Od jaja do čokolade: Šta je najviše, a šta najmanje poskupelo

Ivana i Jelena su saglasne – najviše se poskupele namirnice koje se svakodnevno kupuju.

Upravo ove cene Vlada Srbije ograničava već nekoliko meseci, poslednja izmena Uredbe o ograničenju visine cena važi do 30. septembra, a njome je određena i nova maksimalna cena za gorivo.


Proizvodi čije su cene ograničene u Srbiji

  • Benzin – 183 dinara za litar;
  • Evrodizel 217,5 dinara po litru;
  • Beli šećer – 102,99 dinara po kilogramu;
  • Mleko – 119,99 po litru za dugotrajno mleko sa 2,8 procenta mlečne masti;
  • Brašno tip T-400 glatko, u pakovanjima do pet kilograma – 84,7 dinara po kilogramu;
  • Svinjske plećke – 173 dinara po kilogramu, svinjskog vrata za 218 dinara po kilogramu i svinjske slabine za 150 dinara po kilogramu;
  • Jestivo ulje – cena je ograničena na nivou od 15. novembra prošle godine, ali se ne precizira iznos.

Tako se za jednu prosečnu platu u Srbiji prošle godine moglo da se kupi 915 kilograma šećera, a godinu dana kasnije – 80 kilograma manje, pokazuje izveštaj Ministarstva trgovine o kupovnoj moći ljudi u zemlji.

Za isti novac ovog leta moglo je da se kupi i 27 litara jogurta manje, 14 litara mleka i pet kilograma pržene kafe.

Potrošači u Srbiji ostali su i bez 16 kilograma limuna, 425 kilograma krompira i 84 kilograma brašna.

Najveća razlika između leta prošle i ove godine jeste u cenama jaja.

Tako, u junu 2021. godine ljudi u zemlji su mogli da kupe za jednu platu 4.570 jaja, a godinu dana kasnije – 521 komad manje.

„Kako smo velika porodica, nama deset jaja traje jedan doručak“, kaže Ivana.

„Gledam da pazarim jaja na više, jer su povoljnija, a neće se ukvariti, jer ih svakako brzo pojedemo.“

Jaja

Getty Images

Dario sa većim pakovanjima ima problem.

„Proizvodi za higijenu neće propasti, ali hrana hoće, ako je ne pojedem na vreme“, kaže on.

„Kad i hoću da uštedim i kupim recimo celo pile preko druga sa sela, moram da se dovijam i zamrzavam delove“, dodaje.

Proizvodi koji su pojeftinili su mlečna čokolada, sladak kupus i mineralna voda, podaci su resornog ministarstva.

Po ovoj računici, ljudi za prosečnu platu mogu da kupe 198 kilograma slatkog kupusa više, kao i dodatnih pet kilograma mlečne čokolade i 49 litara mineralne vode.

meso

BBC

Kada se uporede cene u supermarketima namirnica čije vrednosti država nije ograničila, razlike su još veće.

Tako je beli krompir prošle godine u julu koštao 49,99 dinara po kilogramu, a godinu dana kasnije se prodaje od 64,99 do 89,99 za kilogram, podaci su sajta Cenoteka.

Cene mogu da variraju, a za pojedine artikle BBC novinari izvukli su cene specifičnih robnih marki kako bi se tačnije uporedile.

Litar jogurta određenog proizvođača koštao je lane najmanje 74,99 dinara, da bi godinu dana kasnije isti proizvod mogao da se kupi za najmanje 124,99 dinara.

Najjeftiniji keks marke plazma koštao je prošle godine 93,99 dinara za pakovanje od 150 grama, a najniža cena istog keksa nakon 12 meseci je 114,99 dinara.

Sve veće cene ovik proizvoda su problem za Ivanu, jer deca vole da jedu slatkiše.

„Opet tu gledam da kupujem na količinu, a ne one male čokoladice“, dodaje ona.

Deterdžent za sudove marke feri od 650 mililitara koštao je najmanje 169 dinara prošle godine, a godinu dana kasnije skuplji je 30 dinara.

dezodorans

BBC

Zašto je došlo do poskupljenja?

Na povećanje cena u Srbiji 70 odsto je uticao rast cena hrane i energenata, dodaju u Narodnoj banci Srbije.

Do poskupljenja je došlo zbog „visokih troškovnih pritisaka pretežno iz međunarodnog okruženja“, kažu iz NBS.

Tu se misli na posledice rata u Ukrajini, odnosno energetsku krizu koja je pogodila Evropu posle uvođenja sankcija Rusiji na naftu i gas.

Drugi razlog za poskupljenje, objasnila je Jorgovanka Tabaković, guvernerka NBS, je poljoprivredna sezona u Srbiji, ali i regionu.

„Umesto prosečne poljoprivredne sezone, koju smo pretpostavljali u maju, najverovatnije ćemo se, drugu godinu zaredom, suočiti sa sušom“, rekla je Tabaković tokom Izveštaja o inflaciji.

„Suša će negativno uticati pre svega na rod kukuruza, soje, suncokreta i povrća.“

Kupovina u velikim marketima ne garantuje niže cene

BBC

Ipak, nije kraj poskupljenjima, objašnjava ekonomista Saša Đogović.

„Nakon poskupljenja prirodnog gasa u avgustu i struje u septembru, potrošači će osetiti dodatni udar na kućni budžet“, kaže on.

„Cene gasa i električne energije su dva glavna virusa koji će u narednim mesecima hraniti tu socijalnu aždaju siromaštva.“

Inflacija, dodaje Đogović, nastaje i psihološki.

„Ako mi kao prodavci vidimo da sve okolo poskupljuje ili čujemo da se cene menjaju u inostranstvu i da će biti manje para, i mi ćemo povećati cenu vlastite usluge“, kaže ekonomista.

„Inflacija tako guta naš novac.“


Pogledajte video: Šta je inflacija i zašto cene rastu:

Šta je inflacija
The British Broadcasting Corporation

Šta dalje?

Inflacija će postepeno opadati u 2023. godini, prognoze su Narodne banke Srbije.

„Očekujemo da će na postepeno opadanje inflacije posle vrhunca uticati zaoštravanje monetarnih uslova, slabljenje globalnih faktora koji utiču na cene hrane i energenata, ali i mere Vlade Srbije o ograničenju nekih cena“, rekla je guvernerka Jorgovanka Tabaković.

Očekuje se i da će, usled suše, cene voća i povrća na nivou tromesečja blago porasti.

„Ipak, do tada, očekujem da će međugodišnja inflacija, odnosno razlika u cenama na godišnjem nivou, dostići 15 odsto“, kaže Đogović.

„Zatim se očekuje stabilizacija, da bi inflacija 2024. godine mogla da bude oko pet odsto, barem prema podacima koje su dostavili iz NBS.“

Dario je imao dogovor sa gazdom stana – ako bude morao da mu poveća kiriju ponovo, iseliće se sigurno.

„Ja sam se finansijski razvukao najviše što sam mogao“, kaže on.

Porodica Vasić iz Niša ne može da uzme još jedan kredit.

„Razmišljali smo suprug i ja šta bismo još dodatno mogli da radimo“, kaže Ivana Vasić.

„Ali veliki je problem naći i vreme, jer pored četvoro dece, radim u seoskim školama oko Niša i pre i posle podne i moram da putujem.“


Možda će vas zanimati i ovaj video:

Da li živimo bolje ili lošije nego pre prethodnih izbora
The British Broadcasting Corporation

Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari