Priština, 11. februar 2021.

BBC
Avdulah Hoti (desno) kandidat je za još jedan premijerski mandat, dok se Ramuš Haradinaj već kandidovao za predsedničku funkciju – iako se za nju ne glasa na ovim izborima

Jedna vlada sa životom od dva meseca, jedna nešto duža ali sudskom presudom ocenjena kao nepravilno izabrana, predsednik sa funkcije pravo pred međunarodni sud – u političkom životu Kosova sve to desilo se od prethodnih, takođe vanrednih parlamentarnih izbora.

Nova etapa političkih previranja biće ispisana na vanrednom glasanju za poslanike 14. februara kada će se birati 120 članova novog parlamenta.

Ipak, možda najteži zadatak budućih poslanika biće izbor novog predsednika, za koji nije dovoljna prosta većina od 61 mandata, već je neophodno glasanje najmanje dve trećine poslanika.

U oktobru 2019. godine, na glasanju je pobedila stranka Samoopredeljenje Aljbina Kurtija koji je u dogovoru sa Demokratskim savezom Kosova (DSK) postao premijer, ali su ga partneri srušili posle nekoliko meseci vlasti.

Premijer nove koalicije postao je Avdulah Hoti iz DSK koju su činile gotovo sve stranke sem izborne pobednice, ali je Ustavni sud proglasio da je glas jednog poslanika koji je podržao vladu nelegitiman – pa je i ta vlada pala, a izbori su ponovo raspisani.

Pobednici koji dolaze iz opozicije

Stranka Samoopredeljenje na prethodnim izborima prvi put se našla na vrhu po broju osvojenih glasova i to je Aljbinu Kurtiju dalo prednost u formiranju vlasti – koja nije potrajala.

U burnom političkom životu ovog pokreta u poslednjih 16 meseci bilo je mnogo promena – preseljenje stranačkih prostorija najmanja je od svih.

„Nedostaju nam resursi, ali to nije ono što najviše fali u ovoj zemlji – vlade su imale međunarodnu podršku, veliki potencijal, ali nedostajalo je dobre volje“, kaže Hajrula Čeku iz pokreta Samoopredeljenje.

Čeku kaže da su nepuna dva meseca vlasti Aljbina Kurtija ulila dobru volju potencijalnim biračima.

„Kad je Kurtijeva antikorupcijska vlada počela da se bavi korumpiranim upravnim odborima javnih preduzeća i drugim korumpiranim političarima i službenicima, oni povezani sa njima su morali da se ujedine i da spasu sopstveni interes.

Taj momenat za mnoge je razjasnio stvar, pa sada ljudi žele da zbace staru gardu političara na Kosovu i zato koriste Samoopredeljenje da ih pošalju u penziju, a verovatno će biti i onih koji će u zatvor.“

Priština, 10. februar 2021.

BBC
Hajrula Čeku (Samoopredeljenje)

Samoopredeljenje politiku gradi na dve ključne teze – pravdi i zapošljavanju mladih.

Ipak, svesni su da ih je stabilnosti prethodne vlasti koštalo i manje ili više otvoreno suprotstavljanje dijalogu koji su vodili predsednici Kosova i Srbije Hašim Tači i Aleksandar Vučić pod pokroviteljstvom izaslanika prethodnog američkog predsednika.

„Moramo najpre da definišemo šta je naša pozicija u pregovorima sa Srbijom, da odredimo principe za dijalog – to je više od politike, tu je i prošlost, genocid, žrtve.

Kurti je jedini političar na Kosovu koji može da osigura da Kosovo ima uticaj na međunarodnoj poziciji, a ne ugrozi dostojanstvo žrtava i pravde.“

Stav Samoopredeljenja posle prethodne pobede bio je da ne prihvati Srpsku listu u koaliciju koja formira kosovsku vladu.

Ipak, pod pritiskom ustavnih propisa, po kojima pobedniku izbora u srpskoj zajednici pripadaju dva ministarstva, Kurti je dobio dva člana kabineta iz Srpske liste.

„Ne mislim da je Srpska lista pravi predstavnik Srba na Kosovu, u prethodnom mandatu morali smo da im damo dva ministarstva po ustavu, ali oni ne predstavljaju interese srpske zajednice.

Verujemo u iskren dijalog sa srpskom zajednicom i verujemo da možemo da im obezbedimo da budu deo kosovske zajednice – Srbi žive u strahu, a Srpska lista im preti i zloupotrebljava ih da bi srpske pretenzije na Kosovu ostale aktuelne.“

Možda će teže pitanje od saradnje i pregovora sa Srbijom za favorita i na ovim izborima biti pitanje izbora predsednika.

Samoopredeljenje je za naslednika Hašima Tačija već kandidovalo Vjosu Osmani, koja je u prethodnom mandatu bila predsednica Skupštine Kosova na predlog DSK, a po Tačijevom odlasku u Hag i vršiteljka dužnosti predsednice Kosova.

Stranku je napustila, pa se na ovim izborima nalazi na listi Aljbina Kurtija.

„Vjosa Osmani trenutno podiže integritet mesta predsednika Kosova, što su oni pre nje uništavali – ona je veoma dobar kandidat za to mesto.

Želimo više od 61 mandata i što ih više bude, lakše će nam biti da izaberemo novog predsednika, ali o tome će se svakako razgovarati posle izbora“, poručuje Čeku čija stranka je do sad pokazala čvrst stav da neće odustati od svoje kandidatkinje.


Ko je ko na izborima na Kosovu

Na glasačkom listiću naći će se 28 lista:

  • Demokratski savez Kosova Ise Mustafe, Alijansa za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja, NISMA Fatmira Ljimaja deo su poslednje vladajuće većine;
  • Samoopredeljenje Aljbina Kurtija je pobednica prethodnih izbora;
  • Demokratska partija Kosova Kadrija Veseljija jedina nije učestvovala u vlasti od prethodnih izbora;
  • Za glasove većinske zajednice nadmeću se i Partija balista i Fjala;
  • Za deset mandata garantovanih srpskoj zajednici, nadmeću se Građanska inicijativa za slobodu, pravdu i opstanak, Srpski demokratski savez i Srpska lista;
  • Ostale manjinske zajednice imaju ukupno deset garantovanih mandata, a među njima su bošnjačke liste: Koalicija Vakat, Socijaldemokratska unija, Ujedinjena zajednica, Nova demokratska stranka, Naša inicijativa;
  • Liste romske zajednice: Partija ujedinjenih Roma, Napredna stranka kosovskih Roma, Romska inicijativa i Kosovska nova romska partija;
  • Aškalijske stranke: Partija Aškalija za integraciju, Demokratska partija Aškalija Kosova i Aškalijska partija za integraciju;
  • Goranske partije: Koalicija Zajeno i Jedinstvena goranska partija;
  • Partije turske zajednice: Kosovska demokratska turska partija, Nova stranka turskog pokreta;
  • Egipćanske partije: Nova demokratska inicijativa Kosova i Liberalna partija Egipćana.

Da li se isplati ući u vladu protiv izbornog pobednika

U kancelarijama kosovskih ministarstava, predizborne dane provode članovi koalicije koju je predvodio Demokratski savez Kosova Ise Mustafe.

Premijer Avdulah Hoti bio je na čelu tima koji su činili predstavnici njegove stranke, manjinskih partija i stranaka ratnih lidera Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Ramuša Haradinaja i Fatmira Ljimaja.

„Ne žalim uopšte, veoma sam ponosan što smo preuzeli odgovornost – zemlja je bila blokirana, bez vlasti koja je pala u aprilu, pa smo imali izbor ili da formiramo novu vladu ili da zemlja ide dalje bez vlade.

Rizikovali smo, iako smo znali da tajming nije bio najbolji mada smo mogli da sedimo sa strane i kritikujemo, ali u politici smo tu i da bismo služili građanima“, kaže Besnik Tahiri, potpredsednik kosovske Vlade koga je na tu funkciju predložila stranka Alijansa za budućnost Kosova (ABK) Ramuša Haradinaja.

Priština, 10. februar 2021.

BBC
Besnik Tahiri (ABK)

On kaže da je najvažniji doprinos vlade, čiji je izbor osporio Ustavni sud, stabilizacija prilika na Kosovu.

„Uspeli smo da revitalizujemo odnose sa ključnim saveznicima, među kojima je SAD, za šta je značajno bilo potpisivanje Vašingtonskog sporazuma.

Lekcija iz svih dosadašnjih sporazuma u ovom regionu je da su Amerikanci bili prisutni u svakom.“

Ipak, ko god da dođe na vlast nakon izbora, suočiće se sa nestabilnom ekonomijom koju su pandemija i dugotrajna zatvaranja dodatno iscrpela.

„Planiramo milijardu evra za oporavak ekonomije, pre svega kroz podršku biznisima, ali i građanima.

Naš javni dug je najniži u regionu, među najnižim na svetu – deo novca doći će iz garancija, deo iz stranih investicija, a deo iz Agencije iz privatizaciju.“

Kada je Ramuš Haradinaj poslednji put vodio kosovsku vladu, mandat je završio uvođenjem taksi od sto odsto na srpsku robu kao meru reciprociteta jer je Srbija blokirala ulazak Kosova u Interpol.

„Strategija sa taksama bila je važna pre tri godine, kada se razmatralo najlošije, najelementarnije, najpogrešnije rešenje – promena granica, razmena teritorija.

Govorimo o dve decenije potpuno različitih sistema i velika je greška ako se i dalje žele iste igre.“

U političkim igrama na Kosovu, Tahiri kaže da njegova stranka nema „crvene linije“ u odlučivanju sa kim bi mogla da formira eventualnu vladajuću koaliciju.

Ipak, ograde se pojavljuju kada se radi o izboru predsednika Kosova.

„Pobednik je odgovoran da predstavi rešenja i vodi zemlju – ako osvoje 80 odsto, mogu imati sve, ali ako ne osvoje toliko, neophodna je koalicija.

To što nemamo crvene linije odnosi se na formiranje koalicija, ali u slučaju predsednika je drugačije – nije u pitanju postavljanje uslova, nego racionalno razmišljanje o predsedničkoj kandidaturi Ramuša Haradinaja.“

Na opasku da srpski predsednik Aleksandar Vučić upozorava da bi velika opasnost po stabilnost i Srbe na Kosovu bila upravo pobeda Haradinaja na predsedničkim izborima, Tahiri Haradinaja na srpskom jeziku opisuje kao „čoveka koji je s narodom“, a ne kao populističkog lidera.

„Ramuš Haradinaj se od žive ratne legende iz 1999. godine transformisao u lidera mira 21. veka.

Vučić ne treba da se plaši Ramuša, već svojih akcija koje su veoma primitivne, i često ispunjene govorom mržnje.“

Priština, 11. februar 2021.

BBC
Politička ponuda na Kosovu je široka

Tahiri tvrdi da su Srbi na Kosovu, za vreme mandata vlade čiji je član, imali podršku.

„Imam odličnu saradnju sa srpskim ministrima, sa građanima Kosova srpske nacionalnosti.

Problem je što svi gledaju prošlost, a niko budućnost – lokalne vlasti u Mitrovici ili Gračanici mogu da urade više, ali se mnogo pažnje posvećuje rejtingu, političkim temama, pravljenju vesti.“

Na pitanje da li može da zamisli da njegova stranka ima svoje odbore u Severnoj Mitrovici ili Gračanici, Tahiri se kratko nasmeje.

„Problem nije u ljudima već u populističkom pristupu u Beogradu koji drži taocima ljude na Kosovu, a to je veoma tužno.

Više je nasilja u Beogradu za jednu nedelju nego međuetničkog nasilja na Kosovu za deset godina“, tvrdi Tahiri.

Bili van vlada, ostali i bez predsednika

Stranka koju je osnovao Hašim Tači jedina je koja je između dva izbora ciklusa ostala van ministarskih kabineta.

Demokratska partija Kosova (DPK), koju predvodi Kadri Veselji, u ove vanredne izbore ulazi i bez Tačijevog predsedničkog mandata, prekinutog odlaskom pred Međunarodni sud za zločine OVK.

„Mislim da smo sada u mnogo boljoj poziciji, pokazali smo da smo konstruktivni, ali i da smo dosledni svojoj politici jer smo ostali izvan vlade.

Kada se glasalo o budžetu i paketu korona pomoći, međunarodnim sporazumima, mi smo pokazali da nismo protiv države, nego protiv loših vlada“, kaže funkcionerka DPK Valjdete Idrizi.

Ona najavljuje da je stranka u opoziciji spremala detalja ekonomski program koji će ponuditi ako dođe na vlast.

„Podrškom privatnom sektoru, smanjenjem poreza i olakšavanjem zapošljavanja, došlo bi se do pomoći biznisima koja je neophodna.“

profil slika

Valjdete Idrizi
Valjdete Idrizi (PDK)

Idrizi kaže i da je za njenu stranku veoma važno da se nastavi tamo gde je stao prethodni predsednik Hašim Tači u razgovorima sa srpskim predsednikom Vučićem.

„Moramo da konačno dođemo do sporazuma sa Srbijom, dijalog ne može da traje zauvek.

Naši stavovi su isti o ključnim pitanjima.“

Tvrdi da je i sama u ime DPK pokazala koliko je stranci važna ravnopravnost na Kosovu.

„Mnogo puta sam govorila o diskriminaciji Albanaca na severu Kosova, kojima nije dozvoljeno da obnove sopstvene kuće koje su napustili posle 1999. godine.

Ali isti princip bi se primenjivao i na Srbe – na taj način pokazujemo da se poštuju ljudska prava svih, i moramo da težimo takvoj zemlji.“

I dok druge stranke licitiraju svojim predsedničkim kandidatima, DPK za sada svoj stav ne saopštava.

„Za razliku od drugih partija, mi nemamo crvenih linija.

Takmičimo se da budemo prvoplasirani, a svoj predlog imaćemo kada za to dođe vreme.“

A vreme će doći veoma brzo – kosovski poslanici o predsedniku će se izjašnjavati najkasnije do leta, što će odrediti i dalju dinamiku političkog života.


Pogledajte video o tradicionalnoj albanskoj kapi na Kosovu

Tradicionalna albanska kapa na Kosovu više nije tako česta.
The British Broadcasting Corporation

Trinaest godina posle proglašenja nezavisnosti, Kosovo je priznalo oko 100 zemalja. Ipak, tačan broj nije poznat.

Priština navodi brojku od 117 zemalja, a u Beogradu kažu da ih je daleko manje.

Među zemljama Evropske unije koje nisu priznale Kosovo su Španija, Slovačka, Kipar, Grčka i Rumunija, a kada je reč o svetskim silama, to su Rusija, Kina, Brazil i Indija.

Kosovo je od 2008. godine postalo član nekoliko međunarodnih organizacija, kao što su MMF, Svetska banka i FIFA, ali ne i Ujedinjenih nacija.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari