Radnici u zaštitnim odelima istovaraju kante tokom dezinfekcije pijace morskih plodova Huanan u Vuhanu

Reuters
Nedavna studija pokazuje povezanost između epidemije i životinja na pijaci divljih životinja Huanan u Vuhanu

Skoro milion ljudi u predgrađu Vuhana, grada u centralnoj Kini u kojem je prvi put registrovan korona virus, stavljeno je pod izolaciju.

Stanovnicima okruga Đangša naređeno je da ostanu u stanovima i kućama tri dana posle otkrivanja četiri asimptomatska slučaja kovida.

Kina sprovodi strategiju „nulte tolerancije na kovid“, koja podrazumeva masovna testiranja, stroge izolacije i lokalna zatvaranja.

Pridržavanje strategije je dovelo do daleko manjeg broja smrtnih slučajeva nego u mnogim drugim zemljama.

Međutim, strategiji se protive neki ljudi i firme koji se i dalje suočavaju sa pritiskom zbog ograničenja.

U Vuhanu, gradu u kome živi 12 miliona ljudi, obavezna redovna testiranja otrkila su dva asimptomatska slučaja u poslednja dva dana.

Još dva slučaja otkriveno je praćenjem kontakta, pa je nedugo posle toga proglašeno zaključavanje.

Vuhan je postao poznat širom sveta početkom 2020. godine kao prvo mesto gde su naučnici otkrili novi korona virus nazvan kovid-19, kao i prvi grad koji je stavljen pod oštre restriktivne mere.

U to vreme, svet je bio šokiran strogim zaključavanjem, ali su mnogi gradovi i zemlje ubrzo bili primorani da uvedu slične mere.

Kasnije je Kina postala poznata kao zemlja sa uspehom u borbi protiv kovida, a ograničenja ukinuta mnogo ranije nego u mnogim drugim zemljama.

Ipak, otkako je Kina uvela strategiju „nulte tolerancije na kovid“, to se promenilo.

Sve su češća lokalna zatvaranja, za razliku od drugih zemalja koje pokušavaju da žive sa virusom.


Analiza

Stiven Mekdonel, dopisnik iz Kine

„Nulta tolerancija na kovid“ je dominantna u Kini.

Putovanja, sport, vreme dnevnih aktivnosti, a u nekim slučajevima i pronalaženje posla – zavise od kovida.

Ostatak sveta je nastavio normalno da živi, ali Kina i dalje testira, skenira, još testira, još skenira, planira testiranja i tako u krug.

Jednog dana će svemu ovome doći kraj, ali trenutno se nazire da je to blizu.

Pretnja zatvaranja ili odbijanje dozvole da se napusti grad stalno visi nad celokupnom populacijom.

U gradovima koji su imali najduža i najstroža zatvaranja, primećuje se zamor.

Za desetine miliona ljudi koji žive u mestima kao što su Džilin, Čangčun, Šijan i Šangaj, pomisao da im se naredi da ponovo ostanu kod kuće mesecima izgleda nepodnošljivo.

Kineski pristup strategiji sprečio je da bolnice budu preplavljene zaraženim pacijentima i održao je stopu smrtnosti mnogo nižom nego što bi inače bila,

Ipak, u nekom trenutku, Kina će morati da pronađe način da ide dalje.

Ukoliko to ne uradi, privreda će se urušiti.

Ono što je najvažnije, na jesen treba da se održi Kongres Komunističke partije, a niske stope vakcinacije u zemlji moraju se povećati, posebno među starijim ljudima.

To je jedini izlaz.


U junu, stanovnici Šangaja, velike finansijske prestonice Kine sa skoro 25 miliona stanovnika, konačno izašli iz striktnog dvomesečnog zatvaranja.

Oni se navikavaju na „novu normalnost“ čestih masovnim testiranjima.

Sve veći broj kineskih kompanija i fabrika uveli su sistem zatvorene petlje kako bi pratili cilj potpunog eliminisanja kovida.

Da bi neki delovi privrede ostali otvoreni, zaposlenima je rečeno da privremeno žive na radnim mestima kako bi smanjili kontakte na putu između posla i kuće.

Tokom poslednje nedelje jula, naučnici su izjavili da postoje „ubedljivi dokazi“ da je pijaca morskih plodova i divljih životinja Huanan u Vuhanu bila epicentar izbijanja pandemije.

Dve recenzirane studije preispitale su informacije od početne epidemije u gradu.

Jedna od studija pokazuje da su najraniji poznati slučajevi bili na neki način povezani sa pijacom, dok druga koristi genetske informacije za praćenje vremena izbijanja zaraze.

To sugeriše da su dve varijante napale ljude u novembru ili početkom decembra 2019.

Istraživači su rekli da ovi dokazi sugerišu da je virus bio prisutan kod živih sisara koji su prodati na pijaci Huanan krajem 2019.

Dodali su da se virus preneo na ljude koji su tamo radili ili kupovali.

Jedan od istraživača, virolog profesor Dejvid Robertson sa Univerziteta u Glazgovu, rekao je za BBC Njuz da se nada da će studije „ispraviti lažnu vest da je virus došao iz laboratorije“.

Kina je zabeležila više od 2,2 miliona obolelih i 14.720 smrtnih slučajeva od početka pandemije 2019. godine, navodi se u statistici američkog Univerziteta Džon Hopkins.


Pogledajte video: Vuhan 14. decembra 2020. – proslava kraja epidemije

Grad u kome je sve počelo, vraća se u normalu.
The British Broadcasting Corporation

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari