ovce

BBC
Savet preporučuje da se nagrade poljoprivredna gazdinstva koja, umesto stoke, uzgajaju šume

U sklopu borbe protiv klimatskih promena, broj ovaca i goveda u Velikoj Britaniji trebalo bi da se smanji za petinu, zaključak je novog izveštaja vladinog Saveta za klimatske promene.

Savet preporučuje da se ove životinje manje uzgajaju, zato što proizvode najviše metana – gasa koji u atmosferi stvara efekat staklene bašte.

U izveštaju se predviđa povećanje broja svinja i pilića, jer oni proizvode manje štetnih gasova.

Sindikat stočara NFU (NFU) se, međutim, ne slaže sa preporukom za smanjenje stočne proizvodnje, dok, sa druge strane, ekolozi veruju da preporuke nisu dovoljno radikalne.

Iz Odbora objašnjavaju da bi smanjenjem uzgoja goveda i ovaca za 20 do 50 odsto moglo da se oslobodi tri do sedam miliona hektara zemlje koja se trenutno koristi za ispašu.

Oslobođena površina bi mogla da se iskoristi za šume i biogoriva, koji bi doprineli manjoj emisiji štetnih gasova.

Nova preporuka za smanjenje konzumacije crvenog mesa nije ni blizu savetima britanske zdravstvene službe NHS (NHS), koja smatra da potrošnju govedine treba ograničiti za 89 odsto, a jagnjetine za 63 odsto.

Kako saznaje BBC, Savet za klimatske promene je namerno usvojio blaže preporuke, kako bi minimalizovao sukob sa sindikatom stočara.

Pretvaranje poljoprivrednih površina u šume

Šef Saveta za klimatske promene, Kris Stark, za BBC je rekao: „Klimatske promene menjaju izgled Vritanije i mi moramo da promenimo način na koji koristimo zemlju, da bismo bili bolji u borbi sa klimatsim promenama.

„Bregzit nudi priliku da se uvede fundamentalno nova poljoprivredna politika koje će nagraditi farmere koji doprinose smanjenju efekata staklene bašte i emisije ugljenika.“

Savet, između ostalog, preporučuje da se povećaju subvencije za poljoprivredna gazdinstava pod šumom, sa 14 odsto na 19 odsto.

Stočari su, međutim, razočarani predloženim merama. Predsednik sindikata stočara NFU, Minet Baters, kaže da Savet za klimatske promene uopšte nije uvažio dobre strane uzgoja stoke i doprinos stočarstva britanskoj ekonomiji.

„Bila bi ogromna greška da uzgoj stoke potpuno podredimo klimatskim promenama, bez obzira na posledice u našoj životnoj sredini i prehrambenim navikama ljudi“, kaže Baters.

Sa druge strane, jedan od vođa kampanje za zaštitu životne sredine u Britaniji, Džordž Monbiot, kaže za BBC: „Izveštaj Odbora plaši i nije adekvatan. Za uzgoj ovaca koristimo oko četiri miliona hektara kvalitetne zemlje, a jagnjetina i ovčetina čine samo 1,2 odsto naše ishrane.

„Ukoliko pošumimo obradive površine, to može da ima daleko veći uticaj na smanjenje emisije ugljenika, nego mere predložene u ovom izveštaju.“

Kako klimatske promene već menjaju pejzaž

Odbor tvrdi da klimatske promene već menjaju okolinu, a da su temperature u Velikoj Britaniji porasle za 0,8 stepeni Celzijusa tokom poslednjih 40 godina.

Gubitak plodnog zemljišta, biljnih i životinjskih vrsta sada je očigledan, uglavnom zbog, kako piše u izveštajima, „intenzivne proizvodnje hrane“.

Projekcije ukazuju na zagrevanje atmosfere, porast nivoa mora i veći rizik od poplave i suše.

„Uprkos nekim pozitivnim elementima, negativni uticaj na našu zemlju, vodu, vegetaciju i životnu sredinu verovatno će biti daleko veći“, navodi se u izveštaju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari