stokholm

BBC/Nataša Pavlović

Šveđanima se krajem marta obratio premijer posle više od 16 godina i to je jedna od važnijih vesti o kojoj stanovnici četvrte po veličini evropske zemlje pričaju.

Poslednji put se predsednik vlade obratio naciji kada je septembra 2003. ubijena ministarka spoljnih poslova Ana Lind.

Više od 16 godina kasnije, premijer se dva puta promenio, a aktuelni predsednik vlade Stefan Leven održao je petominutno obraćanje zbog korona virusa.

„Mi koji smo odrasli moramo da budemo upravo to: odrasli. Da ne širimo paniku i glasine“, rekao je premijer Leven u televizijskom obraćanju naciji.

„Niko nije sam u ovoj krizi, ali svaka osoba pojedinačno snosi veliku odgovornost.“

Mere i preporuke u Švedskoj ne donosi vlada ili političari, već isključivo tim epidemiologa i agencija za javno zdravlje.

Za razliku od mnogih zemalja, Švedska je odlučila da se drugačije postavi prema pandemiji – pa tako nisu uvedene restriktivne mere zabrane kretanja.

Jedino je zabranjeno je okupljanje više od 50 ljudi na istom mestu.

Pominje se moguće pooštravanje mera, ali za sada se ostaje na preporukama, koje se, kažu sagovornici BBC-ja na srpskom, uglavnom poštuju.

„Na distanci i bez epidemije“

Vrščanka Nataša Pavlović živi više od četiri godine u Stokholmu.

Na doktorskim studijama je u Upsali i poslednjih nedelju dana nije išla na fakultet.

stokholm

BBC/Nataša Pavlović

„Fakultet je zatvoren za studente, a samo određeni broj ljudi može da ide, kako bi se održavali eksperimenti.

„Sve ostalo se radi onlajn„, priča za BBC na srpskom Nataša.

Iako u njenom slučaju rad od kuće nije baš najbolja opcija zbog eksperimenta koji sprovodi u fakultetskoj laboratoriji, odlučila je da privremeno napravi pauzu.

„Putujem redovno vozom do Upsale i ne želim da izlažem ni sebe, a ni druge riziku. Pripremila sam materijale za rad od kuće, ali svakodnevno imam bar novih deset stvari koje otkrijem da treba da uradim na eksperimentu.

„To je sada nemoguće“, kaže Nataša Pavlović.

Da nije odlučila da posluša preporuku vlade i smanji kontakte, mogla bi i dalje da putuje normalno vozom.

Javni prevoz i dalje saobraća uobičajeno, ali je u njemu manja gužva, pošto je dosta ljudi odabralo da radi od kuće, prenosi Nataša trenutnu situaciju sa ulica Stokholma.

Švedski zvaničnici očekuju da će stanovnici ove zemlje poštovati donete preporuke, kaže Nataša.

„Ljudi ovde imaju poverenja u vlast i obrnuto – vlast ima poverenja u stanovništvo. I to je tako“, kaže ona.

Ipak, ona ne podržava u potpunosti švedski pristup problemu i misli da su mogli i da mogu više da učine u borbi protiv korona virusa.

Kafići normalno rade

Celzijusova skala u svojoj domovini Švedskoj obično u martu pređe u plus. Poznata duga i hladna zima konačno prolazi, a stanovnici koriste slobodno vreme da uživaju u svakom zračku sunca.

švedska

Lena Lundqvist

Počeo je april, u Stokholmu je skala na oko pet stepeni, a dok veći deo sveta ovih dana sunce može da vidi samo kroz prozor i u ograničeno vreme, stanovnici četvrte zemlje po veličini u Evropi mogu napolje, uz savet da drže distancu.

„Izlazim da se prošetam, ne idem daleko, samo malo po kraju. Na putu do prodavnice mi je ulica sa gomilom kafića i barova. Ima ljudi. Ne znam da li više ili manje“, kaže Nataša.

Distanca i bez pandemije

Vladan Brdarić živi u Švedskoj od 2014. i kaže da socijalno distanciranje – univerzalna preporuka koja trenutno važi svuda u svetu – u toj skandinavskoj zemlji nije veliki problem.

stokholm

BBC/Nataša Pavlović

„Skandinavci važe za hladan narod.

„Nepisano pravilo je da se nepoznati ljudi ne gledaju direktno u oči, da se na autobuskom stajalištu drži određena distanca i da se u prevoznim sredstvima, ako je ikako moguće, ne seda direktno pored neke nepoznate osobe“, odgovara Vladan.

Nataša na isto pitanje daje gotovo identičan odgovor.

„Ovde se držimo na distanci i bez pandemije“, kaže kroz osmeh Nataša.

„To se može videti na stajalištu prevoza ili u prevozu recimo, svi drže određeno odstojanje, ne ulaze jedni drugima u prostor.“.

korona virus

BBC
Banner

BBC

Dok Natašin posao trenutno stagnira, Vladanov je gotovo eksplodirao.

On radi u firmi koja se bavi skladištenjem i distribucijom dodataka ishrani i trenutno ima posla više nego pre izbijanja epidemije.

„Kao i svugde u svetu, najviše su stradali radnici u ugostiteljskoj delatnosti. Što se tiče ostalih delatnosti, svako ko je u mogućnosti, radi od kuće“, priča Vladan.

Ugostiteljima se možda jeste smanjio posao, ali i dalje rade, a u baštama kafića ima ljudi, priča Nataša.

Viktor Kostić radi kao radiološki tehničar u bolnici u Linkopingu, petom po veličini u Švedskoj.

„Odlazim na posao kao i pre. Pripravnost u samoj bolnici je podignuta na visok nivo, utvrđuju se procedure od pregleda zaraženog pacijenta pa do socijalnih kontakata između zaposlenih“, kaže Viktor.

stokholm

BBC/Nataša Pavlović

Od pojave korona virusa život mu se promenio jer mnogo više prati vesti, ne ide sa porodicom u restoran, na bazen ili na kuglanje, a umesto odlaska u bioskop, iznajmljuje filmove sa onlajn platforme za gledanje kod kuće.

Totalno drugačiji od drugih

Širom Švedske zatvorene su srednje škole i univerziteti, a nastava je onlajn.

Osnovne škole i predškolske ustanove rade uobičajeno. Otkazane su veće sportske i kulturne manifestacije, preporučeno držane odstojanja…

„Mere koje organ nadležan za javno zdravlje uvodi jesu, po mom mišljenju striktne, u tome što su precizne, razumljive i, u datom momentu svrsishodne“, priča Viktor Kostić.

„Istina je da se razlikuju od mera koje primenjuje većina drugih zemalja, ali je cilj isti: da broj obolelih kojima je potrebna bolnička nega u bilo kom trenutku ne prevaziđe mogućnosti zdravstvenog sistema“, objašnjava Kostić.

Brdarić kaže da se u Švedskoj „koristi moto koji u prevodu znači ‘odgovorna sloboda’ i koji može da se primeni i u ovom slučaju.“

„Narod je shvatio ozbiljnost situacije i pridržava se tih mera“, kaže on.

švedska

Lena Lundqvist

Sprovedeno je i istraživanje među stanovništvom o donetim preporukama, a Viktor kaže da dve trećine podržava u potpunosti te mere.

„Naravno da je kod ljudi velik strah od razboljevanja, ali ništa manji i od gubitka posla i finansijske neizvesnosti.

„Strah postoji, ali ne i panika“, kaže Kostić.

Kaže i da očekuje da mere, kao i do sada, budu primerene okolnostima, ni više ni manje.

švedska

Lena Lundqvist

Zbunjenost novih stanovnika Švedske

Ovakav pristup ne iznenađuje Šveđane, ali mu se čude neki od doseljenika, kojih je puno u ovoj zemlji, kaže Nataša.

Oni porede mere uvedene u njihovim domovinama i „van sebe su kad vide kako se Švedska ponaša“.

„Misle da je neodgovorno, da treba da budemo u karantinu kao druge zemlje“, kaže ona.

Stav švedskih stručnjaka je jasan – s uvođenjem mera ili bez njih, veliki procenat stanovništva će se zaraziti.

„Oni ne vide kako mogu sve da zaustave, a da posle sistem bude funkcionalan. Što je najvažnije, sve odluke donosi epidemiolog i to je vrlo važno“, kaže Pavlović.

Vladan Brdarić očekuje da mere budu pojačane, ali ni blizu 24-časovnom karantinu.

Brdarić kaže da je mnogo onih koji žive sami i celodnevni karantin bi bio „poguban jer se ne priča o nedeljama, nego o mesecima koji su potrebni dok se život ne vrati u koliku-toliku normalu“.

švedska

Lena Lundqvist

Srbija u mislima

I Nataša živi sama u Stokholmu i ovih dana naročito brine za sestru u Njujorku i roditelje i baku u Srbiji.

I Viktor Kostić nije ravnodušan prema dešavanjima u Srbiji.

„Nisam ravnodušan zbog zabrana koje su u Srbiji uvedene umesto preporuka, iznuđene netrpeljivosti prema povratnicima iz inostranstva, kao i kritikama vlasti usmerenim ka narodu, te zastrašivanja i izazivanja panike u cilju lakše kontrole…

„A možda me je samo Švedska razmazila“, kaže on.


U Švedskoj je do sada potvrđeno oko 6.500 slučajeva zaraze, umrlo je više od 370 ljudi, a više od 200 se oporevilo.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari