Piramide u Visokom

Getty Images/ELVIS BARUKCIC/AFP
„Piramida“ nastala prirodnim putem.

Nakon negativnog testa na korona virus i izlaska iz samoizolacije, srpski teniser Novak Đoković boravi u Bosni i Hercegovini, gde, između ostalog, obilazi i arheološka nalazišta.

Tokom trodnevnog boravka u Visokom, Đoković je posetio i „bosanske piramide“.

Slobodno vreme prvi teniser sveta iskoristio je da meditira na brdu Visočica, zajedno sa domaćinom, samoproklamovanim istraživačem i arheologom Semirom Osmanagićem.

Fotografija na kojoj Đoković sa roditeljima i Osmanagićem, odevenim u kamuflažne boje i sa šeširom poput fiktivnog arheologa Indijane Džonsa, meditira na Visočici, deljena je na društvenim mrežama.

Đoković je poznati poklonik meditacije, a nisu mu strane ni naučno neutemeljene teorije.

Ali da li srpski teniser meditira na „najvećoj piramidi na svetu“ ili je i on žrtva veštog marketinškog trika?

Šta znamo o „piramidama“ u Visokom?

„Bosanskim piramidama“ naziva se niz prirodnih geoloških formacija – flatirona – i nalaze se u blizini mesta Visoko, severozapadno od Sarajeva.

Brdo Visočica, visoko 213 metara, oblikom približno podseća na piramidu, otud potiču i brojne asocijacije.

Profesori Rudarsko geološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli zaključili su da je reč o prirodno geološkoj tvorevini, sastavljenoj od klasičnih sedimenata slojevite građe i različite debljine.

Piramidalni oblik brda Visočica posledica je endodinamičkih i egzodinamičkih procesa u postmiocenskom razdoblju, ocenili su profesori.

Naučna zajednica odbacila je tvrdnje Semira Osmanagića kao netačne i naučno neutemeljene, dodajući da više pripadaju domenu fikcije.

Pojedini naučnici, poput profesora Entonija Hardinga, predsednika Evropskog udruženja udruženja arheologa, nazvao ih je „uvrnutim i apsurdnim“.

Protiv Osmanagićevog rada su pokrenute i peticije, a brojni naučnici su osudili radove ne Visočici kao nacionalnom spomeniku BiH, dodavši da bilo koja aktivnost na ovom prostoru predstavlja oštećivanje kulturnog dobra.

Semir Osmanagić

Getty Images/ELVIS BARUKCIC/AFP
Semir Osmanagić saminicijativno je počeo istraživanja piramida

Šta se priča o „piramidama“ u Visokom?

„Bosanske piramide“ dospele su u središte pažnje 2005. godine, nakon što je Semir Osmanagić izašao sa teorijom da je u pitanju delo ljudskih ruku.

Ovaj samoproklamovani istraživač, inače biznismen koji živi u Hjustonu, po svemu sudeći se ne obazire na kritike naučne javnosti.

Kao osnivač fondacije Dolina bosanskih piramida, Osmanagić širom sveta drži predavanja o „bosanskom čudu“.

Za piramide se zainteresovao 2005. godine, prilikom posete Zavičjanog muzeja u Visokom.

„Ispred sebe sam video nešto što su svi zvali prirodno brdo. Odmah sam uočio da je u pitanju uzvišenje sa četiri trouglaste stranice“, izjavio je Osmanagić u intervjuu za ruski Sputnjik..

„Uzeo sam kompas koji je pokazao da sve četiri stranice odgovaraju stranama sveta i odmah mi je bilo jasno da je reč o ogromnoj veštačkoj strukturi u obliku piramide koja je nakon hiljada godina prekrivena zemljom i vegetacijom“, izjavio je Osmanagić.

On veruje da su „nas pogrešno učili i da će udžbenici istorije sveta morati da se pišu iz početka“, dodao je.

Osmanagić tvrdi da je brdo Visočica, koje je on nazvao Piramidom Sunca, najviše piramida na svetu, visoka 220 metara.

Poređenja radi, Keopsova piramida u Egiptu visoka je 139 metara.

„Piramida Sunca je prekrivena betonskim blokovima, a sedam naučnih instituta potvrdilo je da je reč o veštačkom betonu“, izjavio je Osmanagić.

Takođe je dodao da su „bosanske piramide najzaštićenije mesto na planeti“ jer, prema njegovim rečima, u područjima velikih vulkana i zemljotresa u kojima postoje piramide ima samo manjih potresa ili erupcija.

Pored bojkota naučnih institucija, peticija protiv iskopavanja, uskraćivanja dozvola za rad i finansijske pomoći države, Osmanagić je započeo rad na lokalitetu 2006. godine, osnovavši fondaciju Arheološki park bosanska Piramida Sunca.

Ova neprofitna organizacija opstaje zahvaljujući donacijama i volonterskom radu, a u iskopavanju učestvuju dobrovoljci iz čitavog sveta.

Pored najveće Piramide Sunca, fondacija radi i na ostalim koje nose naziv Meseca, Zemlje, Ljubavi i Zmaja.

Novak Đoković posle finala u Sinsinatiju

Getty Images
Đoković je u trodnevnoj poseti Visokom

Turisti ne mare za nauku

Izgleda da što je naučna zajednica upornija u opovrgavanju Osmanagićevih tvrdnji, njegov energetski park Ravna 2 sve je popularniji među tragačima drevne ovozemaljske energije.

Njegov dokumentarac o bosanskim piramidama iz 2019. godine je na Jutjubu pogledalo skoro 40.000 ljudi, a više hiljada turista svake godine poseti Visoko.

Među njima ima i poznatih ličnosti, što dokazuje i prisustvo Novaka Đokovića.

A istina je tamo negde… u naučnim dokazima.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari