Nakon negativnog testa na korona virus i izlaska iz samoizolacije, srpski teniser Novak Đoković boravi u Bosni i Hercegovini, gde, između ostalog, obilazi i arheološka nalazišta.
Tokom trodnevnog boravka u Visokom, Đoković je posetio i „bosanske piramide“.
Slobodno vreme prvi teniser sveta iskoristio je da meditira na brdu Visočica, zajedno sa domaćinom, samoproklamovanim istraživačem i arheologom Semirom Osmanagićem.
- Rtanj i muzika koja privlači vanzemaljce
- Piramide srama pred vratima – zbog duga za đubre
- Naučnica iz Srbije otkriva svet praistorijskih mama i beba
Fotografija na kojoj Đoković sa roditeljima i Osmanagićem, odevenim u kamuflažne boje i sa šeširom poput fiktivnog arheologa Indijane Džonsa, meditira na Visočici, deljena je na društvenim mrežama.
Đoković je poznati poklonik meditacije, a nisu mu strane ni naučno neutemeljene teorije.
Ali da li srpski teniser meditira na „najvećoj piramidi na svetu“ ili je i on žrtva veštog marketinškog trika?
Šta znamo o „piramidama“ u Visokom?
„Bosanskim piramidama“ naziva se niz prirodnih geoloških formacija – flatirona – i nalaze se u blizini mesta Visoko, severozapadno od Sarajeva.
Brdo Visočica, visoko 213 metara, oblikom približno podseća na piramidu, otud potiču i brojne asocijacije.
Profesori Rudarsko geološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli zaključili su da je reč o prirodno geološkoj tvorevini, sastavljenoj od klasičnih sedimenata slojevite građe i različite debljine.
Piramidalni oblik brda Visočica posledica je endodinamičkih i egzodinamičkih procesa u postmiocenskom razdoblju, ocenili su profesori.
Naučna zajednica odbacila je tvrdnje Semira Osmanagića kao netačne i naučno neutemeljene, dodajući da više pripadaju domenu fikcije.
Pojedini naučnici, poput profesora Entonija Hardinga, predsednika Evropskog udruženja udruženja arheologa, nazvao ih je „uvrnutim i apsurdnim“.
Protiv Osmanagićevog rada su pokrenute i peticije, a brojni naučnici su osudili radove ne Visočici kao nacionalnom spomeniku BiH, dodavši da bilo koja aktivnost na ovom prostoru predstavlja oštećivanje kulturnog dobra.
Šta se priča o „piramidama“ u Visokom?
„Bosanske piramide“ dospele su u središte pažnje 2005. godine, nakon što je Semir Osmanagić izašao sa teorijom da je u pitanju delo ljudskih ruku.
Ovaj samoproklamovani istraživač, inače biznismen koji živi u Hjustonu, po svemu sudeći se ne obazire na kritike naučne javnosti.
Kao osnivač fondacije Dolina bosanskih piramida, Osmanagić širom sveta drži predavanja o „bosanskom čudu“.
Za piramide se zainteresovao 2005. godine, prilikom posete Zavičjanog muzeja u Visokom.
„Ispred sebe sam video nešto što su svi zvali prirodno brdo. Odmah sam uočio da je u pitanju uzvišenje sa četiri trouglaste stranice“, izjavio je Osmanagić u intervjuu za ruski Sputnjik..
„Uzeo sam kompas koji je pokazao da sve četiri stranice odgovaraju stranama sveta i odmah mi je bilo jasno da je reč o ogromnoj veštačkoj strukturi u obliku piramide koja je nakon hiljada godina prekrivena zemljom i vegetacijom“, izjavio je Osmanagić.
On veruje da su „nas pogrešno učili i da će udžbenici istorije sveta morati da se pišu iz početka“, dodao je.
Osmanagić tvrdi da je brdo Visočica, koje je on nazvao Piramidom Sunca, najviše piramida na svetu, visoka 220 metara.
- Đoković pozitivan na korona virus: „Sve je bilo čistog srca i iz iskrenih namera“
- Koja je „tajna“ Đokovićevog uspeha
Poređenja radi, Keopsova piramida u Egiptu visoka je 139 metara.
„Piramida Sunca je prekrivena betonskim blokovima, a sedam naučnih instituta potvrdilo je da je reč o veštačkom betonu“, izjavio je Osmanagić.
Takođe je dodao da su „bosanske piramide najzaštićenije mesto na planeti“ jer, prema njegovim rečima, u područjima velikih vulkana i zemljotresa u kojima postoje piramide ima samo manjih potresa ili erupcija.
Pored bojkota naučnih institucija, peticija protiv iskopavanja, uskraćivanja dozvola za rad i finansijske pomoći države, Osmanagić je započeo rad na lokalitetu 2006. godine, osnovavši fondaciju Arheološki park bosanska Piramida Sunca.
Ova neprofitna organizacija opstaje zahvaljujući donacijama i volonterskom radu, a u iskopavanju učestvuju dobrovoljci iz čitavog sveta.
Pored najveće Piramide Sunca, fondacija radi i na ostalim koje nose naziv Meseca, Zemlje, Ljubavi i Zmaja.
Turisti ne mare za nauku
Izgleda da što je naučna zajednica upornija u opovrgavanju Osmanagićevih tvrdnji, njegov energetski park Ravna 2 sve je popularniji među tragačima drevne ovozemaljske energije.
Njegov dokumentarac o bosanskim piramidama iz 2019. godine je na Jutjubu pogledalo skoro 40.000 ljudi, a više hiljada turista svake godine poseti Visoko.
Među njima ima i poznatih ličnosti, što dokazuje i prisustvo Novaka Đokovića.
A istina je tamo negde… u naučnim dokazima.
Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.