Obrenovac 2014.

Privatna arhiva/Dragan Kostić
Pod vodom je 2014. bilo više od 2.000 kuća u Srbiji. U Obrenovcu je voda ušla u 90 odsto domova

Te noći 14. maja 2014. Dragana Kostića iz Obrenovca pozvao je nadređeni.

„Rekao mi je ‘naši magacini su puni vode i mulja, bujica će doći i do Obrenovca, svi ćemo biti poplavljeni’.

„Ja nisam mogao da verujem i činilo mi se nemoguće. A onda je nakon nekoliko sati voda počela da buja iz zemlje i da nosi sve što smo imali.“

Dragan se sa suprugom Slavicom i ostatkom porodice sklonio na tavan, odakle je video kako njegova kuća „nestaje pod vodom“.

„Onda nisam više gledao.“

Tačno pet godina prošlo je od te noći u kojoj je porodica Kostić, ali i 90 obrenovačkih familija, izgubila gotovo celokupnu imovinu.

U razarajućim poplavama koje su 2014. godine pogodile Srbiju poginulo je 33, a bilo ugroženo 1,6 miliona ljudi širom Srbije.

Obrenovac 2019.

BBC
Slavica i Dragan gledaju fotografije svoje uništene kuće

Bilans poplava: Životi, imovina, ali i odgovornost

U Srbiji, ali i Hrvatskoj i BIH je 2014. uništeno 100.000 domova i više od 200 škola. U samo tri dana ovde je pala prosečna tromesečna količina padavina.

Tadašnji premijer Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je ovo „najveća katastrofa koja je zadesila našu zemlju“, a ministar za vanredne situacije Velimir Ilić je tada izjavio da će biti potrebno pet godina da se poljoprivreda oporavi od posledica.

Bujica je osim života, kuća, mostova i puteva, ‘odnela’ na novi nivo i raspravu o svim neregularnostima koji su pratili poplavni talas.

„Srbija nije bila spremna za poplave.

„Infrastuktura je tada bila izložena kriminalnom nemaru“, tvrdi za BBC na srpskom Marko Blagojević, koji je tokom poplava postavljen na funkciju direktora Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima.

Nemar se, pokazuju istraživačke priče, ipak nastavio.

Tako, istraživanja Centra za istraživačko novinarstvo Srbije govore o najmanje 12 pogrešnih koraka kojim su poplave mogle da se spreče, ali i o najmanje 1.000 podnetih krivičnih prijava zbog prevara prilikom dodele pomoći nakon poplava.

poplave u Srbiji 2014.

BBC

Priča dva vatrogasca: 32 dana na čamcu

Toma Veselinović, bivši vatrogasac iz Obrenovca, već je pet godina bio u penziji kada su ga probudili u maju 2014.

Njegov sin Marko, takođe vatrogasac, bio je zarobljen u poplavi u selu Poljane, na oko 15 kilometara od Obrenovca. Tu je voda prvo prodrla.

„Otrčao sam da vidim šta mi je sa sinom, do koga nisu mogli da dođu dva sata.

„Onda sam ostao u poplavama – 32 dana.“

Tek kada se uverio da mu je sin dobro, Toma je postao svestan koliko je poplava u selu bila ozbiljna.

„Taj deo stalno plavi, ali ovo je bilo nešto drugo. To nije bila poplava, to je bio potop.“

Odmah je odjurio do Obrenovca da upozori sugrađane da beže.

„Kada sam video tu vodu, odmah sam otišao u Vatrogasni dom u Obrenovcu, rekao da će voda nadoći i do nas. Rekao sam im – ljudi, ta voda je već sutra kod nas, moramo da idemo da branimo branu. Bio sam ogorčen neorganizacijom. Niko mi nije verovao.

„I obični ljudi su govorili ‘ima tu ko je plaćen da spašava’.“

Ispostavio se da je Toma, na žalost, u pravu.

„Sin i ja smo krenuli sa još jednim vatrogascem. Pozajmili smo čamac i krenuli po kućama.“

Spasili su oko 100 ljudi, a radno vreme im je bilo nepojmljivo – od od tri ujutru do jedan u noć. I tako 32 dana.

Dva trenutka od tih mesec dana Toma nikada neće zaboraviti. Prvi je kada je pukla brana u Velikom polju kod Obrenovca i Kolubara se bukvalno izlila u grad.

„Našli smo ženu i dvoje dece zarobljene bujicom i uspeli da ih ubacimo u čamac. Voda je navirala tolikom jačinom, da nismo mogli da upravljamo čamcem. Morali smo da grlimo bandere.“

Spašavanje je trajalo dva sata, a Toma kaže da mu se činilo kao „dve godine“.

Drugi trenutak izbio je dah vatrogascu u penziji.

„Izbavio sam tolike ljude iz kuća i smestio ih na sigurno. Onda sam, posle tri, četiri dana došao pred svoju. Voda je bila do 2,2 metra, a od brata se izlilo i prerađeno ulje u dvorište i uništilo apsolutno svu našu imovinu.

„Tu sam i zaplakao.“

Obrenovac 2014.

Privatna arhiva/Dragan Kostić
Voda je u većini kuća došla do nivoa od 1,7 metara, a negde i do 2,2 metra

Greške i zloupotrebe

Pravilnik po kojem se procenjivala šteta u poplavama bio je star 28 godina i predviđen za zemljotrese, površina oštećenih objekata nije merena, manji stan je dobijao više novca od velike porodične kuće, građani su sami prijavljivali broj domaćinstava koji živi u jednom objektu, a to nije moglo da se proveri.

Ovo su samo najbitnije od brojnih propusta po kojima je dodeljivana pomoć građanima nakon poplava 2014, utvrdio je CINS:

„Analizirali smo sva rešenja o dodeli pomoći u beogradskoj opštini Obrenovac“, kaže za BBC na srpskom Anđela Milivojević, novinarka CINS-a.

„Videli smo da jedna kuća – objekat dobila dve ili više pomoći, što je državu koštalo najmanje dodatnih 40 miliona dinara.

„Šest meseci nakon našeg istraživanja Kancelarija za obnovu koja je isplaćivala novac je podnela više od 1.000 krivičnih prijava zbog zloupotreba.“

Novinari CINS-a su pisali i o čak 12 pogrešnih koraka i odluka koje su donele nadležne institucije u borbi protiv poplava.

„Glavni problem je bio to što niti jedna institucija od lokalne do republičke nije reagovala na vreme jer je bila nespremna za ono što su donele kiše u maju 2014″, dodaje Milivojević.

„Postojale su tačne prognoze o količini padavina, ali je sistem upozoravanja potpuno zakazao pa se na primer sirena za uzbunu u Obrenovcu oglasila nakon što je poplavni talas već ušao u opštinu i potpiop prizemlja kuća.

„Neverovatan je primer sela Poljane koje je bilo poplavljeno ali su građani evakuisani tek kada je tadašnji predsednik Srbije Tomislav Nikolić došao da pozove ljude na evakuaciju.“

Milivojević dodaje i da je jedna od stvari koja se čini kao „potpuno neverovatna danas je da je država tokom celog haosa tokom poplava imala vremena da prati šta ljudi pišu na društevnim mrežama i da je zbog tih pisanja privodila i hapsila ljude“.

„Mi smo otkrili da je samo u Beogradu posle poplava zbog navodnog širenja panike na internetu saslušano 15 ljudi, a da su podnete krivične prijave protiv devetoro.“

Obrenovac 2014.

Privatna arhiva/Dragan Kostić
Pravilnik po kojem se procenjivala šteta u poplavama bio je star 28 godina i predviđen za zemljotrese

Hrvatska i Bosna: Sava poplavila Balkan

Poplave 2014. godine su nanele velike štete i Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Iz korita su se izlile reke Bosna, Drina, Sana, Sava i Vrbac u Bosni, a bili su poplavljeni Šamac, Brčko, Maglaj, Doboj, Derventa, Tuzla, Prijedor, Banjaluka.

Više od 20 ljudi je poginulo, dok su desetine hiljada morale da napuste domove. Procenjena je šteta na oko dve milijarde evra, stoji u dokumentu dostupnom u bazi nadležnih institucija, pisao je Dojče vele.

Najugroženiji delovi Hrvatske bili su oko Save. Reka je dostigla rekordno visok nivo i probila na dva mesta nasipe. Evakuisano je nekoliko hiljada stanovnika iz okolnih mesta.

Poginulo je dvoje, a bilo ugroženo oko 40.000 ljudi. Poplavljeno oko 4.300 kuća i 8.500 hektara obradivih površina, podaci su Ministartva spoljnih poslova Hrvatske.

Obrenovac 2014.

BBC

Šta (ni)je urađeno da se poplave ne ponove

„Srbija je danas bez dileme bezbednija od poplava nego pre pet godina i spremnija da reguje“, tvrdi za BBC na srpskom Marko Blagojević, direktor Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima.

Blagojević kaže da se u odbranu od poplava „puno ulagalo do 1985. godine kada se diglo ruke“.

Objašnjava da je država obezbedila za pet godina 500 lokacija na vodotokovima, koji su u nadležnosti republike i 50 lokalnih vlasti. Dodaje da je u obnovu javnih objekata, škola, domova zdravlja i kuća u Obrenovcu uloženo dosta novca, a da je samo 20 miliona evra vrednost pomoći koja je isplaćena građanima.

Sada je prvi put nakon četiri decenije očišćeno korito reka Tamnave i Kolubare, kao i 60 kilometara kanala za navodnjavanje. Doneta su i zakonska rešenja, pa je Srbija 2018. dobila prvi zakon o upravljanju rizikom od elementarnih nepogoda.

Ipak, Blagojević priznaje da je studija obnove i zaštite basena Kolubara pokazala da je u slivu ove reke potrebno 200 miliona evra ulaganja.

„Čak i kada bismo mali toliko novca, potrebno je 20 godina za inplementaciju svih mera, ne samo novca nego i vremena.“

Generalni sekretar Stalne konferencije gradova i opština Đorđe Staničić istakao je da je po pitanju elementarnih nepogoda puno urađeno na republičkom nivou, kao i da sada to treba uraditi i u više od 100 lokalnih jedinica.

„Lokalna preventivna infrastruktura je najbolnija tačka jer su ulaganja bila minimalna.“

Na čekanju je procena i drugih slivova, a zaštitu čeka i 32 kilometra dug nasip koji bi trebalo da obezbedi Obrenovac. Blagojević kaže da je ovaj posao „najkompleksiji zbog brojnih imovinsko pravnih pitanja“.

U obnovu je, dodaje direktor Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima, do sada uloženo 500 miliona evra, a ukupna šteta 1,7 milijardi evra. Mnogi ipak nisu dobili celokupan iznos štete.

„Država nije osiguravajuća kuća, isplatila je pomoć koja nikada nije jednaka vrednosti nastale štete,“kaže Blagojević.

Obrenovac 2019.

BBC
Fotografije gledaju pet godina kasnije

Pet godina posle: Ne žale za imovinom, ali zdravlje ne mogu da vrate

Dragan nikada nije ni želeo da fotografiše svoj uništeni dom.

Ovo je prvi put nakon tog perioda da su izvadili fotografije iz kartonske koverte, mislili su da su ih bacili.

„Sin i njegova prijateljica su došli i pomogli nam da napravimo ove fotografije samo zato što su nam iz opštine rekli da su im potrebne. Rekli su ‘morate da dostavite dokaz šta vam je uništeno’.

„A onda ih niko nikada nije tražio.“

Najvrednije što su u poplavama izgubili jeste – zdravlje
The British Broadcasting Corporation

Dokazi ruinirane kuće, koju su zajedno podizali 35 godina vraćaju ih u period pre pet godina.

„Nisam želeo svoju kuću da gledam ni tada, dok je tonula pod vodom, kako mi se činilo.

„Iako sam tada sklonio glavu, ono što se posle dogodilo bilo je mnogo, mnogo važnije. I mnogo tužnije za nas.“

Dragan je pao sa traktora dok su se spasavali i slomio tri rebra.

Slavica je tokom poplava doživela blagi moždani udar, a nakon toga su joj dijagnostifikovali Alchajmerovu bolest:

„Malo po malo, kuću smo obnovili, uz veliku pomoć prijatelja naših sinova.

„Ali zdravlje ne možemo da vratimo.“


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari