Karaoke singer

Getty Images

S vremena na vreme pojavi se vest da je određena osoba nepoželjna u nekoj zemlji, instituciji ili kafani – a isto to se može dogoditi i pesmi.

Od Lili Marlen, preko Tamo daleko do Diktatore – na udaru se može naći bilo koji muzičar.

Pesme se zabranjuju ili cenzurišu iz različitih razloga, ali najčešće zbog politike.

Pada vlada, pada prijava

Branislav Lečić u filmu Profesionalac naručuje Bajagi pesmu Pada vlada, na šta mu ovaj odgovara da „za pada vlada, pada glava“.

Advokatica iz Šapca Vera Palinkaš tvrdi da je zbog ove pesme protiv nje podneta disciplinska prijava Advokatskoj komori Šapca.

Ona kaže da je prijavljena jer je naručila ovu pesmu u jednom šabačkom restoranu, gde je za razliku od Bajage u Profesionalcu, vođa orkestra odbio da je otpeva.

Vladan Mijailović, predsednik Advokatske komore Šapca, kaže za BBC na srpskom da je prijavu podneo upravni odbor komore, ali da još uvek nije vođen disciplinski postupak.

U prijavi se navodi da se u vreme svečanog ručka posle održane skupštine komore, Palinkaš „nepristojno ponašala kršeći na taj način ugled advokature, tako što je krajnje pogrdno i nevaspitano se obratila muzičaru.“

Zabava se održala početkom novembra prošle godine, posle skupštine Advokatske komore Šapca.

Dok Palinkaš tvrdi da je prijava podnesena zbog politike, Mijailović kaže da komora nije politička organizacija i da su se advokati žalili samo zbog njenog ponašanja.

Pesme se zabranjuju ili cenzurišu iz različitih razloga, ali najčešće zbog politike

BBC
Pesme se zabranjuju ili cenzurišu iz različitih razloga, ali najčešće zbog politike

Otkaz ekspres

U prvom delu filma Balkan Ekspres narodni pevač Toma Zdravković dobija batine jer je odbio da nacistima otpeva pesmu Lili Marlen.

Ista pesma je početkom decembra 2016. godine dovela do toga da Marko Orelj, kuvar u jednom beogradskom restoranu, dobije otkaz.

„Dok sam pripremao hranu, čuo sam iz restoranskog dela kako odjekuju taktovi pesme koju su na usnama imali fašistički vojnici kada su počinili najveće zločine u istoriji čovečanstva“, rekao je Orelj za Večernje novosti.

On je potom došao u restoran i „rekao muzičarima da odlože instrumente i prekinu sa svirkom“ pesme koju su naručili gosti iz Nemačke.

Pozvao je i menadžera restorana da se požali, na šta mu je on odgovorio „da može da ide kući“.

Menadžer Dragan Nedeljković, potvrdio je da je Orelj dobio otkaz, ali i dodao da nije bio svestan značenja ove pesme.

„Počeo je glasno da viče kako ta pesma ne sme da se svira. On nije na posao primljen da bude muzički urednik, već kuvar“, rekao je Nedeljković

Tekst za pesmu je napisan tokom Prvog svetskog rata, a prvi put ju je uoči Drugog svetskog rata izvela nemačka pevačica Lale Andersen.

Pesma govori o „vojniku koji čezne za devojkom pod fenjerom“.

Sve radio stanice u okupiranom Beogradu su je puštale u isto vreme – u 21.55, a u prestonicu Jugoslavije je stigla iz Beča, preko oficira koji je upravljao Radio Beogradom.

„Lili Marlen jeste pesma koju su pevali vojnici nemačkog Vermahta. To jeste pesma koja je zapravo simbolizovala nemačku okupacionu vlast. To jesu simboli nacizma, njihovog trijumfalizma u zemljama koje su okupirali i u kojima su vladali“, izjavila je istoričarka Branka Prpa za Radio Slobodna Evropa.

Umetnici katkad pesmom znaju da izraze sopstveno mišljenje i upute društvenu ili političku kritiku

Getty Images
Umetnici katkad pesmom znaju da izraze sopstveno mišljenje i upute društvenu ili političku kritiku

Domaći nacionalizam u susedstvu

Pesma Sviće zora rep sastava Beogradski sindikat postala je nezvanična himna litija koje se u Crnoj Gori održavaju od 31. decembra 2019, kao odraz negodovanja Srpske pravoslavne crkve i građana zbog usvajanja Zakona o slobodi veroispovesti.

Krajem februara Mitropolija crnogorsko-primorska u Podgorici je pozvala Beogradski sindikat da nastupi na jednoj od litija.

Ipak, članovi benda tvrde da im je bio zabranjen ulazak u Crnu Goru. Oni kažu da su neki članovi vraćeni sa graničnog prelaza, a da je jedan član deportovan sa aerodroma u Podgorici.

Pesme su i ranije bile razlog za pokretanje pravnih postupaka i reakciju nadležnih u Crnoj Gori.

Zakon o slobodi veroispovesti na ulice je izveo hiljade nezadovoljnih građana.
The British Broadcasting Corporation

Vlado Georgiev je nastupio na koncertu u Herceg Novom povodom „800 godina samostalnosti SPC i 630 godina Kosovske bitke“ u avgustu 2019. godine. Jedna od otpevanih pesama bila je srpska tradicionalna pesma iz Prvog svetskog rata Tamo daleko.

Ministarstvo kulture Crne Gore tada je najavilo podnošenje krivične prijave protiv organizatora događaja zbog, kako su naveli, „negiranja crnogorskog identiteta“.

Nečujne i nevidljive pesme

Umetnici katkad pesmom znaju da izraze sopstveno mišljenje i upute društvenu ili političku kritiku.

Članovi beogradske pank rok grupe Dža ili Bu veruju da su im pojedini nastupi otkazivani zbog pesme Diktatore.

„U Studentskom gradu, na dan koncerta nam je rečeno da ne smemo da pevamo tu pesmu. Pošto mi nismo pristali, koncert je otkazan“, izjavio je menadžer grupe Dejan Milojević za Danas u martu 2017. godine.

Pesma je inače nastala godinu dana ranije, posle hapšenja pevača grupe Nebojše Simeunovića Sabljara „pod optužbom za visoko tehnološki kriminal i ugrožavanja bezbednosti“ tadašnjeg premijera, a današnjeg predsednika Srbije Aleksandra Vučića.

Kako je bilo u Jugoslaviji?

U socijalističkoj Jugoslaviji je rokenrol muzika bila i te kako popularna.

Ipak, državne institucije kontrolisale su sadržaj.

Na prvom albumu riječke pank grupe Paraf našla se Narodna pjesma i stih „ni jedne nema bolje od naše policije“.

„Mi smo sami pre snimanja skinuli problematične delove tekstova, jer ako ne promenimo to, nećemo ga objaviti. Mada nismo nešto preterano ni menjali i suštinu smo zadržali“, rekao je ranije Valter Kocijančić, pevač Parafa u intervjuu za BBC na srpskom.

Na talasu skrivene provokacije jahali su beogradski Idoli i 1981. godine objavili numeru Maljčiki. Ambasada Sovjetskog Saveza je reagovala i poslala protestu notu televizijskim i radio stanicama u Jugoslaviji koje su puštale pesmu.

Černobiljska katastrofa je inspirisala grupa Griva da snimi pesmu Kaljinka sa Alenom Islamovićem. Plan je bio da se snimi i spot, ali je bend odustao zbog „spoljnih pritisaka“, kako je rekao pevač ovog benda Zlatko Karavla.

Da pesma može dovesti do velikih neprilika, govori i primer pulskih KUD Idijota. Oni su na festivalu „Živeti na Mediteranu“ u italijanskom gradu Ređo Kalabrija iz 1987. godine predstavljali Jugoslaviju.

Na poziv italijanske publike, izašli su na bis i svirali italijansku radničku pesmu Bandiera Rossa.

koncert

Getty Images

To je isprovociralo jednog italijanskog policajaca – karabinjera koji se popeo na binu i prekinuo nastup. Nastala je opšta tuča u publici, a organizatori su se kasnije izvinili grupi i ceo incident označili kao „samostalni potez pojedinca“.

Ovaj događaj je opisao basista benda Nenad Marjanović u biografiji „Život s idi(j)otima“.

Krajem osamdesetih Rambo Amadeus je sa Borom Đorđevićem iz Riblje Čorbe snimio pesmu Amerika i Engleska. Njen prvobitni naziv bio je Kataklizma komunizma, ali prema Rambovim rečima „PGP to nije hteo objaviti“.

Danas u refrenu pesme peva o „kataklizmi kapitalizma“ i za nju kaže „da je vizionarska i samim tim podložna cenzuri“.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari