Novac

BBC

U životu su samo dve stvari neizbežne – da se umre i plati porez.

U Srbiji to baš i ne važi, navodi za BBC na srpskom poreski stručnjak Ivan Raonić.

Izostanak poreske discipline, blagonaklon odnos nadležnih prema tom problemu i dug put do presude, predstavljaju samo neke od problema u ovoj oblasti, smatra.

U takvoj atmosferi jednostavno su „ispod radara“ prošle izmene člana Krivičnog zakona o poreskoj utaji kojima je predviđeno da se utaja poreza smatra krivičnim delom – ukoliko izbegnete da platite ili obračunate porez u vrednosti od milion dinara, a ne dosadašnjih pola miliona dinara.

Stručnjaci kažu da nove odredbe pokazuju da država želi da krivično goni „krupne ribe“ i poveća naplatu poreza. Da bi se ovo zaista i dogodilo, kažu da je neophodno zakon primenjivati jednako na sve.

Utaja do milion dinara je takođe kažnjiva, ali se smatra privrednim prestupom ili prekršajem.

Iz Poreske uprave za BBC kažu da je razlog za povećanje osnovice „sužavanje kriminalne zone na one slučajeve kada je sankcionisanje opravdano“.

„Ukoliko se izbegava da se plati ispod milion dinara, procena je da to nije opasno po društvo toliko da bi se proglasilo krivičnim delom“, navodi se u odgovoru uprave.

Novim zakonom podignuta je i najniža zaprećena kazna sa šest meseci na godinu dana zatvora.

Poreska nedisciplina

Istovremeno pooštravanje kazni za utajivače poreza, nadležni smatraju opravdanim.

„Od zaprećene kazne zatvora očekujemo da ima pre svega, preventivno dejstvo“, ističu u Poreskoj upravi.

Dodaju da se uz pomoć novih mera rasterećuju resursi službi za otkrivanje poreskih krivičnih dela i pravosudnih organa, a smanjuju se i troškovi.

Podizanje cenzusa je poruka da će krivično da gone samo takozvane „krupne ribe“, kaže Raonić.

„Verovatno se ide na varijantu, daj da naplatimo šta možemo, jer nema država ništa od toga da oni idu u zatvor. Ali to treba ide paralelno, jer je kod nas velika poreska nedisciplina“, kaže on.

Raonić navodi da je zbog psihološkog uticaja potrebno da postoji krivična odgovornost i zaprećena kazna zatvora.

„Svaka tolerancija na to delo je neki vid zatvaranja očiju – nulta tolerancija je nula“, ističe on.


Kako glasi izmenjeni član 225.Krivičnog zakona o poreskoj utaji?

  • (1) Ko u nameri da on ili drugo lice potpuno ili delimično izbegne plaćanje poreza, doprinosa ili drugih propisanih dažbina, daje lažne podatke o stečenim prihodima, o predmetima ili drugim činjenicama koje su od uticaja na utvrđivanje ovakvih obaveza ili ko u istoj nameri, u slučaju obavezne prijave, ne prijavi stečeni prihod, odnosno predmete ili druge činjenice koje su od uticaja na utvrđivanje ovakvih obaveza ili ko u istoj nameri na drugi način prikriva podatke koji se odnose na utvrđivanje navedenih obaveza, a iznos obaveze čije se plaćanje izbegava prelazi milion dinara, kazniće se zatvorom od jedne do pet godina i novčanom kaznom.
  • (2) Ako iznos obaveze iz stava 1. ovog člana čije se plaćanje izbegava prelazi pet miliona dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od dve do osam godina i novčanom kaznom.
  • (3) Ako iznos obaveze iz stava 1. ovog člana čije se plaćanje izbegava prelazi petnaest miliona dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od tri do deset godina i novčanom kaznom.

Na listi najvećih poreskih dužnika u Srbiji nalaze se firme poznatih biznismena, pokazuju poslednji dostupni podaci Poreske uprave iz 2017. godine. Neke od kompanija su u stečaju.

Osim kompanije Marka Miškovića, sina vlasnika Delta holdinga Miroslava Miškovića, među dužnicima su i firme u stečaju iz koncerna Farmakom Miroslava Bogićevića, kao i Dragana Đurića, vlasnika kompanije Zekstra.

Zbog pomaganja sinu u utaji poreza tokom prodaje putarskih preduzeća, Miroslav Mišković je prvostepeno osuđen na dve i po godine zatvora i kaznu od osam miliona dinara.

Prazan novčanik

BBC
Kako iz praznog novčanika podmiriti dažbine državi?

Tajkuni na Balkanu – kao sav normalan svet

Najbogatiji delovi društava na Balkanu, bar kad je reč o plaćanju poreza, izgleda dele uvreženi stav običnih građana – ako ne mora, ja ne bih.

Slično je i u Crnoj Gori.

Predsednik Atlas grupe Duško Knežević, nekada bliski saradnik crnogorskog predsednika Mila Đukanovića, osumnjičen je da je stvorio kriminalnu organizaciju i sproveo višemilionsku utaju poreza i pranje novca, saopštio je zimus glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.

U aprilu je protiv njega podignuta optužnica za zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju i raspisana Interpolova poternica, ali slučaj još nije stigao do suda.

I Željko Žužić, hrvatski tajkun blizak bivšem predsedniku Stjepanu Mesiću, svojevremeno se nagodio sa tužilaštvom zbog utaje – u periodu od 2007. do 2010. nije platio više od šest miliona evra poreza.


„Gledaju blagonaklono“

Nadležni tvrde da se na suzbijanju poreskih malverzacija radi punom parom.

U periodu od januara do aprila 2019. godine, Sektor poreske policije je nadležnim tužilaštvima podneo 473 krivične prijave protiv 656 osoba.

Pri tome je izbegnuto plaćanje poreza u iznosu od 4,4 milijarde dinara, a pribavljena je i protivpravna imovinska korist u iznosu od 742 miliona dinara, podaci su Poreske uprave.

Ukupna naplata poreza je povećana, ali bez nastavka reformi ne možemo da očekujemo dalji rast, ocenila je nedavno direktorka Poreske uprave Dragana Marković.

Koliko Poreska uprava naplati je jedno pitanje, a koliko se ljudi krivično goni sasvim drugo, ističe Raonić.

Stav Vrhovnog kasacionog suda (VKS) je da svaki utajen porez na dohodak građana mora da se „cepa“ na godine, objašnjava.

„Recimo, ako neko svake godine utaji 500.000 dinara i to radi pet godina za redom, zbirno, tu ima krivičnog dela. Međutim, kad podelite na godine, nema“, objašnjava Raonić.

VKS je doneo stav i o porezu na dodatu vrednost navodeći da se utaja deli na poreski period – mesečni ili tromesečni period plaćanja PDV.

„Dizanjem cenzusa i stavom vrhovne sudske instance vi već žmurite na to ili gledate blagonaklono“, kaže poreski stručnjak.

koverat novac

BBC
Koverat sa novcem

Svetlosne godine do presude

Postupak gonjenja teče tako što poreska policija, ukoliko utvrdi da je bilo utaje, pokrene postupak prinudne naplate i podnese krivičnu prijavu.

Zatim tužilac ispituje da li je postojala namera da se utaji porez i može li da optuži tu osobu. Sud odlučuje samo ako tužilaštvo pokrene slučaj.

Ipak, pored brojnih i medijski propraćenih akcija hapšenja, malo tih slučajeva dobije sudski epilog.

„Znate kolika je razdaljina od poreske prijave do presude – to se meri svetlosnim godinama“, navodi Raonić.

On ističe da poreska policija piše prijave na osnovu Zakona o poreskom postupku koji se u dobrom delu ne oslanja na Krivični zakon.

„Ono što poreska policija smatra poreskom utajom, to tužilac može da tumači kao slučaj u kom nema krivičnog dela“.

On kaže da se dešavalo i da poreska policija nađe da je utajen porez, a da osoba dug plati pre dolaska kod tužioca.

Plaćanje gotovinom

BBC

„To se takođe toleriše. Ako vas niko nije uhvatio – vi nastavljate da to radite, ako vas uhvate – vi platite i opet ste čisti“, kaže Raonić.

Iz dosadašnjeg iskustva, tvrdi, najčešće rešenje tužilaštva je postizanje nagodbe sa okrivljenim.


Ronaldo, Mesi, Šakira…

S obzirom na to koliko se novca obrće u sportu, nije čudo da ni najpoznatiji sportisti nisu ostali imuni na „bolest“ zvanu utaja poreza.

Na ovom stepeniku pali su dvojica najpoznatijih fudbalera današnjice, Lionel Mesi i Kristijano Ronaldo. Obojica u Španiji.

Argentinac Mesi i njegov otac proglašeni su krivim za utaju poreza – dobili su uslovne zatvorske kazne od po 21 mesec.

Ali to nije bilo sve. Morali su da plate ukupno 3,1 milion evra, a fudbaler Barselone branio se tvrdnjom da nije bio upućen u proceduru plaćanja poreza i da je sve prepustio ocu i advokatima.

I Mesijev ljuti rival u trci za naziv najboljeg fudbalera današnjice, Kristijano Ronaldo, imao je nevolja sa španskim poreskim vlastima.

On je 2018. godine proglašen krivim za utaju poreza. Dobio je dve godine zatvora uslovno i morao je da plati čak 18 miliona evra.

Na udar španskih pravosudnih organa došli su i bivši trener Real Madrira i Mančester Junajteda Žoze Murinjo, kao i fudbaler Luka Modrić i mnogi drugi.

Murinjo je prihvatio da plati tri miliona evra i kaznu od godinu dana zatvora, koju nije morao da služi, dok je Modrić prihvatio da plati više od 800.000 evra.

Uz fudbalere, očekivano, idu i manekenke i pevačice.

Ovogodišnja voditeljka Evrovizije i izraelski supermodel Bar Rafaeli na ime poreza mora platiti su više od dva miliona evra.

Kolumbijska pevačica Šakira je optužena da je izbegla da plati više od 14,5 miliona evra za tri godine koje je provela u Kataloniji.


Veći problem selektivna primena zakona

Nije bilo neophodno menjati zakone, smatra Jelisaveta Vasilić iz Saveta za borbu protiv korupcije Vlade Srbije.

Ona ističe da su u ovoj oblasti i dosad bili dobri zakoni, ali kaže da je problem selektivna primena.

„Ako neko s vrha vlasti kaže da nekim pojedincima ili firmama ne naplaćujete poreze, što se dešavalo, to je problem, a po tome su sve vlade iste“, ističe Vasilić.

Advokat Zoran Ateljević, međutim, kaže da povećanje osnovice ne znači se povećava tolerancija na ova krivična dela, već je to prilagođavanje realnim društveno-ekonomskim odnosima.

„Moguće je da će i to biti jaka prevencija, s aspekta zaprećene kazne – ne ide to na ruku utajivačima“, kaže Ateljević.

On je na suđenju Miškoviću bio branilac vlasnika Nibens grupe Mila Đuraškovića – osuđenog, između ostalog, i za delo poreske utaje.

„Izmene Krivičnog zakona nisu nešto neuobičajeno. I ranije je taj osnovni cenzus pomeran sa 150 na 500 hiljada, sad je milion dinara“, zaključuje Ateljević.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari