Hongkong univerzitet

Anđela Janković
Kako izgleda univerzitet na kojem Anđela studira

„Fakultet i dom su u haosu, demolirani. Sistem je pao i nema obezbeđenja, čak i upravnici napuštaju domove. Policija može da uđe svaki čas, ali ništa se još ne zna.“

Ovako Anđela Bašić, studentkinja gradskog univerziteta u Hongkongu, opisuje trenutnu situaciju u gradu za BBC na srpskom, usred nereda na fakultetima i protesta protiv vlasti.

Ona objašnjava i da „ih niko ni na šta ne tera i niko nije grub prema nama“.

Anđela veruje da su studenti iz Srbije u Hongkongu bezbedni i kaže da se vraćaju uskoro kući jer je država na kraju obezbedila karte za tri studenta.

„Demonstranti su jako prijatni i voljni da pomognu kao i svi lokani ljudi.

„Ja sam trenutno kod drugarice koja živi van kampusa i čekam let u ponedeljak

„Na putu do nje sreo me je lokalac i odvezao do taksi stanice i pomogao sa stvarima“, dodaje Anđela.

„Ugroženi smo i treba da dođemo kući“

Tokom protesta koji traju već mesecima, do sada je stradalo nekoliko osoba.

Policija je početkom nedelje upucala studenta, posle čega je počeo bojkot na svim univerzitetima u gradu.

Anđela kaže da su „sam fakultet i dom jako opasni, jer je tu centar zbivanja kada su u pitanju studentski protesti“.

„Hongkong vrvi od protesta. No, nije svaki deo zahvaćen“, kaže srpska studentkinja. „Svima je savetovano da što pre odu.“

Njena prijateljica koja takođe studira u Hongkongu i takođe se zove Anđela, ali Janković, za BBC na srpskom kaže da se „ne plaši dokle god je u domu“.

„Ja sam bila u mirnijem delu grada, koji je dalje od centra tako da je situacija sigurnija. U centralnom delu ima najviše nemira koji se ne smiruju“, dodaje ona.

Obe Anđele planiraju da se vrate u Srbiju već za nekoliko dana, a najkasnije početkom sledeće nedelje.

Univerziteti su izdali saopštenje da je semestar zvanično gotov pa studenti mogu da odu.

„Iz dana u dan, često se ne dešava ništa – nema policije niti incidenata, ali je rizik veliki i zbog toga smo savetovani da odemo“, kaže Anđela Bašić.

„Ipak, to ne menja činjenicu da smo kao internacionalni studenti jako ugroženi i da treba da dođemo kući. Svi smo bezbedni i dolazimo kući brzo. Neki su otputovali, neki putuju za vikend ili ponedeljak. Sve je pod kontrolom“, dodaje ona.

Na fotografijama koje je BBC-iju poslala Anđela Janković vidi se kako izgleda njen fakultet nakon upada demonstranata.

Hongkong univerzitet

Anđela Janković/privatna arhiva
Demonstranti su upali na Univerzitet
Hongkong univerzitet

Anđela Janković/privatna arhiva

Da li je Srbija dala novac da se studenti vrate?

Anđela Bašić kaže da su studenti „kontaktirali ambasadu pre par dana“.

„Nažalost, rekli su nam da Srbija nema fond za ovakve situacije“, kaže ona. „Jedini razlog što smo pozvali bio je to što nam je fakultet tako predložio i što su neki internacionalni studenti uradili sličnu stvar.“

Dodaje da su im dali „broj obezbeđenja u Hongkongu i rekli da zovemo ako nešto treba“.

„Naknadno, nakon dugotrajnih razgovora, obezbeđene su još tri karte za studente koji ih do sada nisu kupili“, kaže ona. „Beograd je bio voljan i spreman da odmah odreaguje, nakon što su shvatili ozbiljnost situacije koju im je preneo konzulat u Pekingu“.

Šef srpske diplomatije Ivica Dačić rekao je Hongkongu nalazi 15 studenata iz Srbije i da ambasada u Pekingu nema fond da plati njihov povratak u zemlju, ali da će država intervenisati ako bude potrebno.

Dačić je novinarima u Beogradu rekao da srpski studenti čekaju da vide da li će se nastaviti školska godina.

Protesti u Hongkongu

Lauren Crothers
Fotografkinja Lorin Kroters je odrasla u Hongkongu. Sada živi u Njujorku, ali se vratila u ovo područje kako bi zabeležila nedavne proteste

Najnovije informacije o protestima

Muškarac je preminuo u sredu u Hongkongu nakon što je pogođen u glavu tokom sukoba vladinih pristalica i demonstranata.

Vlada je saopštila da je 70-godišnji čistač bio na pauzi za ručak kada su je pogođen „teškim predmetima koje su bacili maskirani napadači“.

U međuvremenu, kineski predsednik Si Đinping je rekao da Hongkong funkcioniše po principu „jedna zemlja, dva sistema“.

Kako izgledaju protesti koji traju od juna
The British Broadcasting Corporation

Zašto ljudi protestuju – ukratko

Protesti su započeli zbog planova – kasnije zamrznutih – koji bi omogućili ekstradiciju osoba iz Hongkonga u kopnenu Kinu. Ali oni su se sada proširili tako da odražavaju šire zahteve za demokratskim reformama.

Postoji mnogo važnih razloga – neki se protežu decenijama unazad – koji bi pomogli da se objasni šta se trenutno dešava.

Hongkong je bio britanska kolonija više od 150 godina – jedan njegov deo, hongkongško ostrvo, pripojen je Velikoj Britaniji posle rata iz 1842. godine. Kasnije, Kina je iznajmila ostatak Hongkonga – Nove teritorije – Britancima na 99 godina.

Postao je prometna trgovačka luka, a njegova privreda procvetala je 1950-tih, kada je postao fabričko čvorište.

Kao posledica toga, Hongkong ima vlastiti pravni sistem i granice, a prava, uključujući slobodu okupljanja i slobodu govora, ostaju zaštićena.

Građani Hongkonga i dalje uživaju u slobodama kojih nema u kopnenoj Kini – ali kritičari kažu da su one u opadanju. Grupe za zaštitu prava su optužile Kinu za mešanje u poslove Hongkonga, navodeći primere kao što su sudske odluke koje su diskvalifikovale pro-demokratske poslanike.

Zabrinute su i zbog nestanka pet hongkongških knjižara i jednog tajkuna – koji su se svi na kraju pojavili u pritvoru u Kini.

Umetnici i novinari tvrde da su pod sve većim pritiskom da sprovode auto-cenzuru – a novinaru Fajnenšel tajmsa bilo je zabranjeno da uđe u Hongkong nakon što je organizovao događaj na kom se pojavio aktivista borbe za nezavisnost.

Održani su veliki protesti 2003. godine (na ulice je izašlo i do 500.000 ljudi, što je dovelo do odustajanja od kontroverznog predloga zakona o bezbednosti), a godišnji marševi za univerzalno pravo glasa – kao i obeležavanja masakra na Tjenanmenu – postali su fiksni datumi na kalendaru ove teritorije.

Demonstracije iz 2014. godine trajale su nekoliko nedelja, a građani su zahtevali pravo na izbor vlastitog lidera. Ali takozvani Pokret kišobrana na kraju se „izduvao“ a da nije doveo do ustupaka iz Pekinga“.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari