Alexei Navalny at sentencing

Reuters
Navaljni na suđenju

Odnosi Evropske unije i Rusije su, prema rečima visokih zvaničnika iz Brisela na „najnižem nivo“, ne isključuje se ni pooštravanje sankcija prema Moskvi, a dve strane ušle su i u mali diplomatski rat zbog slučaja pritvorenog Alekseja Navaljnog, najvećeg kritičara ruskog predsednika Vladimira Putina,.

Moskva je prošle nedelje proterala troje evropskih diplomata jer su, kako je obrazložio Kremlj, učestvovali u protestima podrške vodećem ruskom opozicionaru.

Nemačka, Švedska i Poljska, čije su diplomate proterane, uzvratile su istom merom – proterale su po jednog ruskog diplomatu.

Odnosi EU i Rusije su zaoštreni zbog Navaljnog, koji je po povratku u Rusiju sa lečenja u Nemačkoj, pritvoren i osuđen na tri i po godine zatvora zbog finansijske prevare.

Navaljni se 17. januara vratio u Rusiju iz Nemačke gde se više meseci lečio posle trovanja nervnim agensom novičok.

On je optužio Putina i njegov režim da su pokušali da ga ubiju nervnim agensom prošlog avgusta, ali Kremlj negira umešanost.

Kritičar Kremlja pritvoren je, a potom i osuđen na 3,5 godine zatvora zbog kršenja uslovne kazne po presudi iz 2014. zbog prevare.

On je ceo sudski podstupak ismevao, ocenivši ga kao ruganje pravdi i naglasio da su slučajevi protiv njega izmišljeni, jer vlast želi da ga ućutka.

Priveden je kada se prošlog meseca vratio u Rusiju.

Njegov tretman kod ruskih vlasti izazvao je osudu EU, Velike Britanije, SAD i glavnog evropskog nadzornika za ljudska prava, kao i Saveta Evrope.

Poslednjih dana na hiljade njegovih pristalica širom Rusije uhapšeno je na protestima, čije održavanje vlast nije odobrila.

Šta se desilo na relaciji Moskva – Brisel?

Šef diplomatije EU Đosep Borelj sastao se prošle nedelje u Moskvi sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom, ne isključujući uvođenje novih sankcija zbog slučaja Navaljni.

Borelj je u razgovoru sa Lavrovom u Moskvi rekao da su odnosi EU i Rusije „sigurno pod velikim pritiskom“, a da je slučaj Navaljni „najniža tačka“ tih odnosa.

Russian Foreign Minister Sergei Lavrov (L) and High Representative of the EU for Foreign Affairs and Security Policy, Josep Borrell

EPA/RUSSIAN FOREIGN AFFAIRS MINISTRY HANDOUT
Lavrov i Borelj

Na konferenciji za štampu posle sastanka, Borelj rekao je da je preneo duboku zabrinutost EU i ponovio zahtev evropskog bloka za puštanje Navaljnog, kao i pokretanje istrage o njegovom trovanju.

„Iako u potpunosti poštujemo ruski suverenitet… EU razmatra pitanja u vezi sa vladavinom zakona – ljudska prava, civilno društvo i politička sloboda su od ključne važnosti za našu zajedničku budućnost“.

Ruski ministar inostranih poslova upozorio je na nepredvidive posledice ako se odnosi dodatno pogoršaju, dodajući da su obe strane željne šireg dijaloga u oblastima u kojima su se složili.

Rekao je da odnosi „nisu najbolji, pre svega zbog zbog jednostranih, nelegitimnih ograničenja koje je EU uvela pod izmišljenim izgovorima“.

Prethodno je američki predsednik Džo Bajden rekao da bi Navaljni „trebalo da bude pušten odmah i bez uslovljavanja“, opisujući njegov slučaj kao „politički motivisan“.

U oktobru je EU uvela sankcije protiv šest najviših ruskih zvaničnika i ruskog centra za istraživanje hemijskog oružja, optužujući ih za direktnu umešanost u trovanje Navaljnog.

Rusija osporava nalaz zapadnih stručnjaka da je korišćen novičok – rusko hemijsko oružje.

Sankcije će ponovo biti na dnevnom redu kada se ministri spoljnih poslova EU sastanu 22. februara.

Ali Borelj je rekao da „za sada nijedna država članica nije iznela predlog“ u vezi sa daljim merama.

Samo nekoliko sati posle sastanka, Rusija je proterala diplomate iz Nemačke, Švedske i Poljske zbog, obrazložilo je Ministarstvo spoljnih poslova, učešća u „neodobrenim demonstracijama“ 23. januara, u znak podrške Navaljnom.

Russian embassy, Berlin, Germany. Photo: December 2019

EPA
Ruska ambasada u Berlinu

Predstavnici sve tri zemlje, članice EU, negirale su umešanost svojih diplomata u protestima, a kao odgovor na odluku Kremlja i one su proterale po jednog zaposlenog u ruskim ambasadama.

Nemačko Ministarstvo spoljnih poslova proglasilo je personom non grata radnika ruske ambasade, a slične odluke o proterivanju ruskih diplomata donete su u Švedskoj i Poljskoj.

„Kao odgovor na neopravdano proterivanje poljskog diplomate, poljsko Ministarstvo spoljnih poslova je, polazeći od principa reciprociteta, a u koordinaciji sa Nemačkom i Švedskom, odlučilo da proglasi zaposlenog u ruskom Generalnom konzulatu u Poznanju kao personu non grata“, saopštilo je poljsko Ministarstvo spoljnih poslova.

„Obavestili smo ruskog ambasadora da je od zaposlenog u ruskoj ambasadi zatraženo da napusti Švedsku.

„Ovo je jasan odgovor na neprihvatljivu odluku o proterivanju švedskog diplomate koji je samo obavljao svoje dužnosti“, rekla je švedska ministarka spoljnih poslova Ana Lind.

Reagovao je i Đosep Borelj, koji je proterivanje troje diplomata EZ okarakterisao kao pokazatelj da „ruske vlasti ne žele konstruktivan dijalog sa EU“.

„Mi u Evropskoj uniji moraćemo da donesemo zaključke, pažljivo razmotrimo pravac naših odnosa sa Rusijom i krenemo dalje, koordinirano i odlučno“, napisao je Borelj u blogu.

Najava novih protesta – baterijske lampe i sveće

Iako su iz štaba Navaljnog najavili „zamrzavanje“ uličnih protesta do proleća zbog masovnih hapšenja i mogućeg„paralisanja“ rada opozicije, jedan od najbližih saradnika Leonid Volkov izneo je ideju o drugačijem vidu iskazivanja nezadovoljstva.

On je pozvao pristalice Navaljnog da 14. februara izađu na terase ili u dvorišta, uključe baterijske lampe na telefonima ili zapale sveće i tako stoje 15-ak minuta.

„Možete i da zapalite sveće i od njih da napravite recimo srce (uostalom, 14. februar je!).

„Napravite fotografije i podelite na društvenim mrežama. Neka društvene mreže budu prepunjene hiljadama gorućih srca iz desetina ruskih gradova“, poručio je saradnik Navaljnog.

Prema njegovim rečima, akcija će trajati 15 minuta i da stoga nema potrebe da se izlazi na trgove i protestuje.

„Neće biti policajaca u opremi za razbijanje demonstracije, nema straha.

„Možda će vam se činiti da ovih 15 minuta neće ništa promeniti – ali, u stvari, oni će promeniti sve“, napisao je Volkov.

Nisu se sve pristalice opozicije složile sa ovim vidom protesta.

Neki su ga na društvenim mrežama kritikovali za „razvodnjavanje protesta“ i da bi protesti trebalo da budu nastavljeni na ulicama i trgovima.

Odmah je reagovao i Kremlj.

Dmitrij Peskov, portparol ruskog predsednika, upozorio je sve na moguće kršenje zakona o javnom redu i miru, pogotovo u svetlu pandemije korona virusa.

„Nećemo se igrati mačke i miša ni sa kim, ali, naravno, svi bezbednosni službenici će krivično goniti počinioce u slučaju kršenja zakona“, rekao je Peskov novinarima.

Alexei Navalny at sentencing

Reuters

Ko je Navaljni i šta mu se desilo?

Navaljni je poznat kao borac protiv korupcije i čovek koji je Putinovu stranku Jedinstvena Rusija nazvao partijom „prevaranata i lopova“.

Nekoliko puta je bio u zatvoru u Rusiji, a svaki put je govorio da su optužbe imale političku osnovu.

U prošlosti su kritičari Putina više puta bili mete napada u Rusiji, a Kremlj je svaki put negirao umešanost.

Navaljni je od avgusta prošle godine boravio u Nemačkoj gde je prebačen na lečenje pošto mu je pozlilo u avionu kojim je leteo iz Sibira za Moskvu.

Lekari u Nemačkoj su potom utvrdili da je bio otrovan nervnim agensom novičok, a Putin i drugi visoki zvaničnici Kremlja odlučno su odbacili optužbe da iza toga stoji ruska državna služba.

Novi postupak protiv Navaljnog

Posle osuđujuće presude za raniji slučaj, Navaljni je suočen sa još jednim sudskim postupkom.

Optužba za klevetu datira od prošlog juna, kada je na Tviteru objavio da su poznate ličnosti, kao i 94-godišnji ratni veteran Ignjat Artemenko, koji se pojavio u proputinovom spotu, „sramota za zemlju.

„Ljudi bez savesti. Izdajice“, napisao je Navaljni tada.

Komentar se odnosio na kontroverznu ustavnu reformu, koju je predložio Putin, a zatim je prošla na referendumu.

Time je otvoren put Putinu da bude ponovo izabran, ako se ponovo kandiduje za predsednika.

Ako Navaljni bude proglašen krivim na ovom poslednjem suđenju, suočiće se sa novčanom kaznom ili radom u javnom interesu, rekao je njegov advokat.

Zakon je izmenjen kako bi se za navodno krivično delo kažnjavalo zatvorskom kaznom.

Ali slučaj Navaljni dogodio se pre nego što je zakon promenjen, prema rečima njegovog advokata.

Šta je rekao Navaljni?

U objavi iz zatvora na Instagramu, pozvao je svoje pristalice da se odupru „zastrašivanju“ i poručio da još mogu da „oslobode“ zemlju od „lopova i okupatora“.

Navaljni je rekao da se i dalje oseća „slobodnim čovekom“ i da „veruje u pravednost vlastite borbe“.

Tretman prema njemu od povratka u Rusiju opisao je ovako: „To je Putinova lična osveta meni… zbog činjenice što sam preživeo i što sam se usudio da se vratim“.

Zahvalio se pristalicama koje su protestovale u desetinama gradova uprkos zabranama okupljanja zbog pandemije korona virusa.

„Ne dozvolite da vas zastraše. Ne dozvolite da vas zavara iluzija snage i razuzdanosti“, rekao je Navaljni.

„Jedino što mogu je da se drže moći, koristeći je za sopstveno bogaćenje, oslanjajući se na naš strah.

„Umesto toga, boreći se protiv straha, možemo osloboditi svoju domovinu od male grupe lopova i okupatora. I učinićemo to.“

Tekst je ažuriran 9. februara 2021. godine


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari