Pro-Ukrainian protesters pass Russian soldiers on a tank during a rally in Kherson in March, 2022

BBC

Rusija uvodi vlastitu valutu, medije i internet provajdere u delove Ukrajine koje je okupirala njena vojska – a posebno u južnom gradu Hersonu.

Ukrajina tvrdi da Rusija ima planove da održi referendum u ovom gradu – kako bi videla da li stanovnici žele otcepljenje pro-ruske „narodne republike“ – ali to glasanje biće ilegalno i namešteno.

Zašto se Rusija usredsredila na Herson?

Ruske snage zauzele su Herson početkom marta – nedelju dana od početka invazije na Ukrajinu.

Bio je to prvi veliki grad koji je pao.

Pre invazije, broj stanovnika bio mu je 290.000.

Ali, prema rečima njegovog bivšeg gradonačelnika, od tada je oko 40 odsto stanovnika pobeglo iz grada.

Ako Rusija želi da zauzme južnu Ukrajinu i uspostavi kopneni most do Krima, Herson, na ušću reke Dnjepar, na obali Crnog mora, biće ključan za te planove, tvrdi britansko Ministarstvo odbrane.

Kakve je promene Rusija uvela u Hersonu?

Ruske vojne vlasti smenile su izabranog gradonačelnika Hersona sa njegovog položaja.

Igor Koljhajev „nije sarađivao“ sa okupacionim snagama, javila je ruska državna novinska agencija Ria.

Na njegovo mesto postavljena je pro-ruska administracija za grad i njegovu okolinu.

Pristup ukrajinskim televizijskim stanicama je blokiran, a internet provajderi su zamenjeni ruskim.

Stanovnici Hersona pozvani su da vesti slušaju na pro-ruskim radio stanicama.

Ukrajina tvrdi da je cilj Rusije da „njena lažna propaganda postane neprikosnoveni izvor informacija“.

Građani Hersona beže pošto su ruske trupe razbile protest

Reuters
Građani Hersona beže pošto su ruske trupe razbile protest

Nova regionalna vlada takođe ukida ukrajinsku valutu grivnu, a uvodi rusku rublju.

Četvoromesečna tranzicija započela je 1. maja, kada su vlasti zabranile isporuke ukrajinskog novca u banke.

Stanovnici Hersona rekli su za BBC Njuz da su vojne vlasti počele isplatu penzija u rubljama.

Ali mnogi pokušavaju da nađu sitne načine da pruže otpor ruskim snagama, uključujući zamenu rubalja koje dobijaju nazad u grivne.

Da li Rusija planira da održi referendum?

Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski upozorio je građane da Rusija želi da održi „takozvani referendum“ u oblasti Hersona, o otcepljenju od Ukrajine i pretvaranju u „narodnu republiku“.

On je ljude savetovao da ruskim vlastima ne daju svoje lične podatke, kao što su brojevi pasoša, jer bi oni mogli da se iskoriste za lažiranje glasova.

Britansko Ministarstvo odbrane je saopštilo, u ažuriranom obaveštajnom izveštaju iz aprila, da bi referendum bio način da Rusija opravda okupaciju Ukrajine.

Ali Koljhajev je izjavio da bi takav referendum bio ilegalan zato što je Herson zvanično deo Ukrajine.

A predsednik Zelenski je rekao da se to uklapa u ruske planove za rasparčavanje Ukrajine stvaranjem „pseudo-republika“ širom zemlje.

Kako je Rusija promenila život u otcepljenim ukrajinskim regionima?

Ophođenje Rusije prema Hersonu prati isti obrazac kao i kod njenog pristupa Krimu, koji je anektirala 2014. godine, nakon referenduma koji je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila nevažećim.

Podigla je most između Krima i južne Rusije i unela oružje, uvela rublje i ukinula grivne.

A na poluostrvu su pro-ruski mediji sada dominantni.

Ali situacija u Hersonu još je bliža onoj u dva regiona u istočnoj Ukrajini koja su zauzele pro-ruske snage ubrzo nakon aneksije Krima.

Marionetski lideri na istoku stvorili su takozvane narodne republike, u Lugansku i Donjecku, gde se takođe koriste rublje, a stanovništvu su podelili ruske pasoše.

Tamo sada Rusija isplaćuje penzije i državne plate.

U školama se deca uče prema ruskom planu i programu.

A Ukrajina se žalila Moskvi na „rusifikaciju“ istočne Ukrajine.

Vojnici u mestu Balaklava na Krimu 2014. godine

Reuters
Rusija je organizovala referendum posle aneksije Krima 2014. godine, a 95,5 odsto stanovništva je glasalo za nezavisnost

Još nema sugestija o aneksiji Hersona, samo o stvaranju narodne republike.

Slična glasanja u Lugansku i Donjeclku, u maju 2014. godine, naširoko su odbačena kao nameštena i ilegalna.

Ali priča se o tome da Rusija planira da održi nove referendume u ova dva regiona ili da ih anektira Rusiji.

Ukrajina je jasno stavila do znanja da će sva lažna glasanja biti smatrana nevažećim.


Pogledajte video – „Ostala sam u Harkovu da bih zabeležila upotrebu kasetnih bombi“

„Ostala sam u Harkovu da bih zabeležila upotrebu kasetnih bombi”
The British Broadcasting Corporation

Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari