bigz

Vladimir Zivojinovic

Dani preostali do početka novog poglavlja u istoriji kultne zgrada Beogradskog izdavačko-grafičkog zavoda (BIGZ), koju će u narednih godinu i po dana privatni investitori pretvoriti u poslovni prostor, mogu da se nabroje na prste.

Zgrada BIGZ-a – jedan od arhitektonskih simbola Beograda i višedecenijski dom štamparije čiji je amblem u Jugoslaviji bio sinonim za knjigu – u poslednjih petnaestak godina bila je i neformalni centar alternativne kulture, gde su umetnici iz najrazličitijih branši, ali i brojna kulturna i sportska udruženja, za „pristupačnu cenu“ mogla da iznajme prostor.

U danima pred rok za iseljenje, pitanje premeštanja na novu lokaciju za mnoge je nerešeno, a posebno su pogođeni muzičari, kojima je pandemija korona virusa sasekla prihode – teško je naći „uslovan prostor gde je za tako malu rentu dozvoljeno praviti buku“.

Prodaja zgrade rentijerskoj firmi Marera Real Estate Partners, otvorila je i pitanje očuvanja zgrade BIGZ-a – jedinstvenog spomenika moderne arhitekture, koji je proglašen za kulturno dobro.

Grad Beograd nije odgovorio na pitanja BBC-ja o izmeštanju neformalnog centra alternativne kulture.

Zavod za zaštitu spomenika kulture Beograda, u čijim je rukama očuvanje arhitekture BIGZ-a, nije odgovorio na pitanja u vezi sa planovima za rekonstrukciju zgrade.

„Beogradski izgubljeni gradski zvuk“

bigz

Vladimir Zivojinovic

BIGZ je u proteklih deceniju i po bio kuća mnogim kreativcima i sportistima – od slikara, filmadžija i ikonopisaca, preko muzičara do mačevalaca i penjača.

Za muzičare, kao verovatno najbrojnijoj skupini u BIGZ-u, bio je mesto susreta među generacijama.

„Iz studija izlaze Partibrejkersi, a ulaze neki klinci, sretnu se i prozbore za šankom – to tako i treba da bude“, kaže producent i muzičar Ivan Petrović, koji u zgradi ima studio više od deset godina.

„Voleli smo da se sretnemo sa mlađima, ne možemo mi da budemo sami sa vlastitim uspomenama“, kaže Zoran Kostić Cane, frontmen Partibrejkersa, kojima je ova zgrada bila baza „poslednjih 15 godina“.

„BIGZ je za mene beogradski izgubljeni gradski zvuk, nedostajaće mi atmosfera, komfor i pripadnost svemu tome“.

Nemanja Ćirić, bubnjar benda Sveta pseta, u BIGZ-u svira od 2019. godine, a kaže da su studio iznajmili jer je bio „na dobroj lokaciji, a jeftin“.

„Većina bendova sa kojima sarađujemo je u zgradi, kad god dođeš u nekom studiju se nešto kuva i taman smo se skućili tokom ove dve godine, a sada moramo napolje“, kaže.

„Osećam se kao da mi je neko oteo igračku“.

Za Nikolu Vidojevića iz studija Sova, BIGZ je ne samo mesto gde je stvarao, već i gde se oženio, a zbog korona virusa i privremeno skućio.

„Ovde sam napravio četiri albuma, proslavio svadbu, a kada su meni i supruzi zbog pandemije propali planovi da radimo na kruzeru, zaglavili smo se u BIGZ-u, studio nam je postao dom“.

On primećuje da je poslednjih dana „zgrada postala tužna“.

„To mi govori da BIGZ ne čini zgrada, već ljudi i dešavanja u njoj“.

bigz

Vladimir Zivojinovic
Nikolu Vidojevića, BIGZ je ne samo mesto gde je stvarao, već i gde se oženio, a zbog korona virusa i privremeno skućio

Iako je „mač preseljenja nad glavom stajao godinama“, za Borisa Vlastelicu, frontmena benda Repetitor, „vrlo je emotivno da prođe hodnicima“ iz kojih se njegove kolege i prijatelji polako iseljavaju.

„Ovde smo imali zdravu stvaralačku konkurenciju i to je dizalo kvalitet muzike“, ističe.

Ivan Petrović primećuje da je „lokala koji su pristupačni umetnicima u Beogradu sve manje“.

„To je veliki problem za umetnike, a nije teško organizovati tako nešto – nas nije milion, treba nam jedan kvart, a duh BIGZ-a se svakako seli sa nama“.

Muzičari kažu da samostalno razmatraju opcije za preseljenje.

Grad Beograd nije odgovorio na pitanja BBC-ja da li je planirana pomoć umetnicima da pronađu novo mesto koje bi mogli da iznajme.

Ipak, za pojedince zakupce, problem pronalaženja novog prostora rešen je uz pomoć gradskih vlasti – organizacija Animal Rescue Serbia, jedinstvena u zemlji po tome što se bavi spasavanjem životinja iz rizičnih situacija, pronašla je novi prostor dobrom voljom beogradskih čelnika, saopšteno je na Fejsbuk stranici organizacije.

bigz

Vladimir Zivojinovic

Ima neka tajna veza“: Šta je BIGZ značio mladima u Beogradu?

Dejana Vukadinović

Zgrada BIGZ-a i ja smo se upoznale pre desetak godina, kada sam se preselila u Beograd i krenula na studentsko putovanje.

Prva svirka na koju sam otišla, kao brucoškinja, bila je upravo u klubu Čekaonica, na sedmom spratu.

Sećam se da je bio novembar i da smo drug i ja željno iščekivali veče kako bismo konačno videli prostor – kultno mesto o kojem smo mnogo slušali.

Za nas, studente tek pristigle iz provincije, sve nam je delovalo megalomski, ali i pomalo tajanstveno – stari liftovi, išarani zidovi, prigušena svetla.

Otišli smo na veče džeza, stali za sto u sredini – tik ispred benda – i osećala sam se i ja pomalo važno što sam deo tog performansa.

Te večeri sam prvi put ušla u pogrešan gradski prevoz i završila na drugoj strani grada.

Čekaonica je postala mesto koje sam rado posećivala.

Prvu reportažu, koju sam uradila za potrebe ispita, posvetila sam upravo BIGZ-u.

Ima neka tajna veza sa tom zgradom.


Zašto je važno sačuvati zgradu BIGZ-a?

Zgrada BIGZ-a je podignuta za potrebe Državne štamparije Kraljevine Jugoslavije.

Ona predstavlja „antologijski primer srpskog modernizma“, kaže za BBC na srpskom arhitektica Vladana Putnik-Prica, iz nacionalne sekcije Međunarodne radne grupe za dokumentaciju i zaštitu građevina, mesta i celina modernog pokreta Do.ko,mo.mo Srbija.

Kada je izgrađena 1941. godine bila najveća štamparija na Balkanu, a simbolično je urađena u obliku ćiriličnog slova P – da podseća na staru štamparsku presu.

Bila je četvrta najviša štamparija u Evropi.

Delo je arhitekte Dragiše Brašovana (1887-1965), koji je takođe projektovao zdanje Banovine u Novom Sadu, sedište komande vazduhoplovstva u Zemunu, kao i zgradu hotela „Metropol“ u centru Beograda.

„Pošto je Brašovan pobedio na konkursu, otputovao je u Nemačku kako bi proučio industrijsku arhitekturu i savremeni pristup projektovanju štamparija.

„Rezultat je ikonična građevina koja predstavlja jedan od simbola Beograda – urbani reper grada i svedok prodora ideja modernizma u beogradsku i srpsku sredinu“, objašnjava.


Dani štamparije

Ideja o osnivanju štamparije u Beogradu pojavila se još početkom 19. veka, kada je Srbija dobila autonomiju od Osmanskog carstva, a sa njom i dozvolu da sama štampa knjige i obrazuje stanovništvo.

Štamparske prese, kupljene u Rusiji po nalogu kneza Miloša Obranovića, dopremljene su u Beogradu 1831. godine, a ubrzo je osnovana Državna štamparija.

Izgradnja BIGZ-a počela je 1934. godine, a završena je u sred Drugog svetskog rata 1941.

Državna štamparija je posle rata,1946. godine, dobila novi naziv – Jugoštampa.

Na inicijativu Moše Pijade, sredinom pedesetih su objedinjena četiri štamparska preduzeća koja su postojala u Beogradu i osnovan je Beogradski grafički zavod, koji je 1970. postao Beogradski grafičko-izdavački zavod (BIGZ).

Izdavali su udžbenike, časopise i knjige, a pristupačna izdanja iz edicije Džepna knjiga postala su jedan od sinonima za belestristiku u ondašnjoj Jugoslaviji.

Izvor: BIGZ školstvo


Putnik-Prica podseća da, „pošto je građevina zaštićena kao kulturno dobro, Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda propisuje način obnove objekta“.

Iz Zavoda za zaštitu spomenika nisu odgovorili na pitanja BBC-ja o tome kakvi će biti zahtevi koji će biti postavljeni pred novog vlasnika – kompaniju Marera Real Estate Partners.

Da li će izgled BIGZ-a biti sačuvan zavisi isključivo „od propisa Zavoda“, ističe arhitektica.

„Verujem da će kolege iz Zavoda da instistiraju na očuvanju originalne materijalizacije građevine bez ikakve mogućnosti nadgradnje ili proširenja, jer bi to nepovratno narušilo jedan od najdragocenijih primera moderne arhitekture iz druge polovine tridesetih godina.

„Bio bi to nezamisliv gubitak za naše kulturno nasleđe“, zaključuje.

Ko su novi vlasnici BIGZ-a?

bigz

Vladimir Zivojinovic
BIGZ će u narednih godinu i po dana viti kompletno renoviran, najavljuju novi vlasnici

Zgradu BIGZ-a kupila je kompanija Marera Real Estate Partners, osnovana u decembru 2020. godine.

Ona je registrovana na istoj poslovnoj adresi kao i firmaMarera Properties, koja je u Srbiji prisutna od 2009. godine, a bavi se „kupovinom, razvojem i zakupom komercijalnih nekretnina“.

Iz Marera Properties su do sada izgradili industrijski park „Pobeda“ nadomak Novog Sada, šoping centar „Forum“ u centru Niša, poslovni centar „Kalemegdan“ u podnožju Kalemegdanske tvrđave.

Rade na otvaranju još nekoliko poslovnih objekata u Beogradu.

U septembru prošle godine, još jedna firma registrovana u avgustu na istoj adresi kao i Marera Properties, pod nazivomMPP New Project, kupila je zgradu Beograđanke.

Stoprocentni vlasnik Marera Properties je firma sa sedištem na Kipru, pod nazivom Marera Real Estates Limited, a krajnji vlasnik ovih firmi je ruski biznismen Vladimir Zubrilin, pokazuju podaci Centralne evidencije stvarnih vlasnika.

Zubrilin se, kao jedan od vlasnika ofšor kompanije Boutifull Limited pominje u bazi Panamski papiri, koja je 2016. godine razotkrila globalni mehanizam utaje poreza od strane velikih kompanija, mada o ruskom biznismenu, osim pomena, nema detaljnijih podataka.

U Rusiji, Zubrilin sa poslovnim partnerom Andrejem Barinskim ima još jednu krupnu građevinsku firmu – Forum Properties, koja je 2011. godine sa kapitalom od 65 miliona dolara bila 17, najuspešnija rentijerska firma u Rusiji, da bi tokom proteklih 10 godina izgubila taj rejting.

Iako više nije jedna od najvećih, kompanija Forum Properties uspešno posluje na američkom tržištu i učestvovala je u izgradnji stanova na njujorškom Menhetnu, koji su zaključno sa januarom 2021. godine prodati za vrednost od skoro milijardu dolara, objavilo je rusko izdanje magazina Forbs.

Zubrilin je takođe jedan od suvlasnika platforme za učenje na daljinu Uči.ru, koju deo škola u Rusiji koristi za držanje nastave u vreme pandemije korona virusa.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari