ilustracija

Christopher FurlongGetty images
Sa zimskim noćima koje u Velikoj Britaniji traju i do 19 sati, i često lošim vremenom u Škotskoj, procenjuje se da „zimski bluz“ može da utiče na do 20 odsto stanovništva

Pomeren je sat, dani su kraći, sve je vlažnije i hladnije, a praznici, radost i romantika sa pahuljicama i dalje su daleko.

Jedino su objektivni problemi isti kao i prethodnih meseci.

Zato ne čudi da se mnogi u tmurnim novembarskim i decembarskim danima bore sa mrzovoljom, tužnim mislima ili osećajem beznađa.

Beograđanin Duško Mitrović osetio je proteklih dana promene raspoloženja „iz čista mira“.

Ranije su ovog 39-godišnjaka u jesenjem periodu mučile samo alergije, a sada primećuje i da mu se „malo sve smučilo“, poput činjenice da je Beograd danima bio među najzagađenijim gradovima na svetu.

„Ne znam da li zbog novembra i toga, ali nekako vazduh je drukčiji.

„Zagađenje je mnogo veće nego što je bilo i mislim da to utiče na depresiju, pored svih drugih stvari“, kaže on.

Sezonski afektivni poremećaj predstavlja tip depresije koji dolazi i prolazi sa godišnjim dobima.

Takozvana zimska depresija, međutim, može uticati na ljude u bilo koje doba godine, ali je češća tokom zime i više pogađa žene nego muškarce, navodi se na sajtu Britanske zdravstvene službe.

Mitrović lek protiv stresa nalazi u igri sa ćerkicom i sportu, a to mu je i posao – radi kao košarkaški trener.

Vodi treninge mladima od 16, 17, 18 godina i kod njih je primetio određene promene.

„Oseti se i kod dece, neki nemir i agresija, a meni je disciplina vrlo važna“, kaže Mitrović.

Duško Mitrović radi sa tinejdžerima

BBC
Košarkaški trener Duško Mitrović radi sa tinejdžerima

Sezonski afektivni poremećaj pogađa oko tri odsto ukupne populacije.

Dovodi se u vezu sa nedostatkom sunčeve svetlosti i češće se javlja u severnim i skandinavskim zemljama, kaže psihijatrica Miroslava Jašović Gašić.

Kako prepoznati zimsku depresiju?

Ovaj poremećaj se ne razlikuje po simptomima mnogo od svih drugih depresija, a „depresija je bolest sa hiljadu lica“, kaže Jašović Gašić.

„Ne mora to da bude uvek gubitak raspoloženja koji se vidi, ali depresija jeste kada više ne možete da se radujete stvarima koje su vas činile srećnom i zadovoljnom.

„Dolazi do nesanice, gubitka apetita, kod nekih dolazi do više spavanja, što je bekstvo u san da se izbegne suočavanje sa stvarnošću, i do nemogućnosti izvršavanja određenih obaveza“, kaže doktorka.

Kod težih oblika depresije, ponekad ljudi nemaju volje da obave svakodnevne obaveze, poput ustajanja iz kreveta, tuširanja ili oblačenja.

„Gubitak želje za socijalnim kontaktima je jedan od simptoma“, kaže Jašović Gašić.

jesen

BBC
Sezonski afektivni poremećaj ili na engleskom Seasonal Affective Disorder, poznat je i pod skraćenicom SAD, što znači tuga

Šta su simptomi zimske depresije?

  • neprestano loše raspoloženje
  • gubitak zadovoljstva ili interesovanja za normalne svakodnevne aktivnosti
  • razdražljivost
  • osećaj očaja, krivice i bezvrednosti
  • letargija ili nedostatak energije i pospanost tokom dana
  • spavanje duže nego što je uobičajeno i teško ustajanje ujutru
  • žudnja za ugljenim hidratima i gojenje
  • problemi sa koncentracijom
  • smanjen seksualni nagon

Izvor: Sajt NHS – Britanske zdravstvene službe


Životinje i zdravlje: Jarići kao lek za smirivanje živaca
The British Broadcasting Corporation

Šta dovodi do sezonskog afektivnog poremećaja?

Tačan uzrok nije utvrđen, ali se smatra da nedostatak sunčeve svetlosti može dovesti do toga da deo mozga koji se zove hipotalamus ne radi kako treba i poremetiti:

  • proizvodnju melatonina – melatonin je hormon koji čini da se osećate pospano; kod ljudi sa ovim poremećajem, telo ga može proizvesti u većim nivoima od normalnog
  • proizvodnju serotonina – serotonin je hormon koji utiče na vaše raspoloženje, apetit i san; nedostatak sunčeve svetlosti može dovesti do nižih nivoa serotonina, što je povezano sa osećanjem depresije
  • unutrašnji sat tela (cirkadijalni ritam) – telo koristi sunčevu svetlost za obavljanje važnih funkcija, te smanjeni nivoi svetlosti tokom zime mogu poremetiti biološki ritam i dovesti do simptoma zimske depresije

Jašović Gašić, profesorka Medicinskog fakulteta u penziji kaže da se zimska depresija „ne može predvideti, kao mnoge naše mentalne poremećaje.“

„Možete da je očekujete kod ljudi koji imaju neka genetska opterećenja, gde u porodici postoje depresije ili neke druge vrste mentalnih poremećaja ili kod onih koji su imali veliki gubitak koji bi bio triger (okidač) i faktor da se depresija javi“, kaže ona.

Takav gubitak imala je penzionerka Dušanka Preradović, koja se oseća drugačije poslednjih nedelja, ali joj vedrine i dalje ne manjka.

„Ima promena posebno kod ljudi koji su malo načeti sa zdravljem, a ja tu jesam.

„Psihički ne osećam promene, ali ujutro osećam neke vrtoglavice, mučnine, tu godine čine svoje i još ove godine mi je suprug preminuo, pa to sve ide ka neraspoloženju“, kaže Preradović.

Dušanka Preradović

BBC
Dušanka Preradović ima i unučiće i praunučiće

Imala je i karcinom i završila je lečenje.

„Ne osećam mrzovolju, imam sreću da imam divnu decu da se ponosim njima i oni me tako usreće“, dodaje ova 75-godišnja Beograđanka koja je i prabaka.

Kako izgleda život sa sezonskim poremećajem?

Kerolajn Mekmenamin, terapeutkinja za mentalno zdravlje iz Londonderija, ima sezonski poremećaj od detinjstva.

Kako je izjavila za BBC Severne Irske, česta je zabluda da je to jednostavno zimska depresija, podsetivši da Lana del Rej peva o „letnjoj tugi“ (Summertime sadness), a TS Eliot piše da je april „najokrutniji mesec“.

„Svi mi personalizujemo kako se osećamo, verujući da sam to ‘samo ja’, i zato ne govorimo o tome“, ispričala je ova 33-godišnjakinja za BBC.

„Zato je važno da sve više ljudi širom sveta priča o tome, jer će ljudi shvatiti da to nisu samo oni, i da se zapravo suočavaju sa vrlo uobičajenim stanjem.“

Kerolajn simptome sezonskog afektivnog poremećaja oseti svake godine u septembru, a blede početkom proleća.

„Do tada, moram da pazim na mentalno zdravlje“, kaže ona.

„Kako sam starija, sve bolje se snalazim jer sam shvatila šta je to.

„Može se opipati ta promena energije i životne sredine, a da ne pominjem da je septembar povezan sa početkom škole, i to je ostavilo trajan utisak na mene, iako sam napustila školu pre mnogo godina“, ispričala je Irkinja.

Kako se leči?

Lečenje ovog poremećaja zavisi od mnogo faktora, a terapiju je najbolje da prepiše lekar specijalista.

„Glavna moja poruka za sve one koji pate od zimske tuge ili depresije jeste da im je najlakši lek obična šetnja napolju, a većina studija pokazuje da je jutarnje svetlo bolje“, izjavila je vodeća svetska stručnjakinja iz ove oblasti Ana Virc Džastis za BBC.

Ova profesorka iz Švajcarske govorila je za emisiju „Verujte mi, ja sam doktor“.

Najnovija istraživanja koje je vodila pokazuju da terapija svetlom pomoću posebnih lampi može blagotvorno da utiče na uspostvljanje dnevnog biološkog ritma, i poboljša spavanje, raspoloženje i kognitivne sposobnosti.

Nekima je dovoljno da više vremena provode na sunčevoj svetlosti i vežbaju redovno kako bi smanjili nivo stresa, dok će drugima biti potreban razgovor sa terapeutom ili određeni lekovi, poput antidepresiva.

Nekada je korisna i svetlosna terapija, gde se pomoću specijalnih lampi nadoknađuje manjak sunčeve svetlosti.

Ipak, ne znači da su svi kojima se po kijametu i hladnom vremenu ne ide u šetnju ili kod prijatelja, već samo leškari kod kuće, u depresiji.

Moguće je da će melanholija ili mrzovolja proći same od sebe, objašnjava psihijatrica.

„Ako nije bilo ozbiljnog spoljnog razloga, recimo gubitka posla ili nekog bližnjeg, samo mora da prođe izvestan period.

„Ukoliko simptomi traju dugo i ako ih vaša okolina primećuje, obavezno se javite lekaru, a ništa vam neće biti ni ako se javite ranije.

„Moj je savet uvek je: bolje javiti se za pomoć, nego ne javiti se“, zaključuje Jašović Gašić.


Možda će vas zanimati i ova priča

„Za tebe #VažnoJe“: Mesto za podršku i razgovor o mentalnom zdravlju
The British Broadcasting Corporation

Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari