izbori

Vladimir Zivojinovic/BBC
Arhivska fotografija

Posle skoro 16 godina i prvi put u uslovima pandemije korona virusa, građani Srbije izjasnili su se na referendumu, ovaj put o promeni Ustava u oblasti pravosuđa.

Iako je na izborima glasala trećina upisanih birača, Republička izborna komisija nije saopštila preliminarne rezultate već je to učinio predsednik Srbije na konferenciji za medije u prostorijama njegove Srpske napredne stranke (SNS).

Predsednik SNS-a Aleksandar Vučić rekao je da je nešto više od 60 odsto izašlih birača podržalo predložene promene.

Pravo glasa imalo je 6.510.323 ljudi, podaci su Republičke izborne komisije (RIK) od 13. januara 2022.

Prema rečima predsednika Vučića, protiv je glasalo 39,52 odsto, a oko 400.000 glasova je razlika između onih koji su zaokružili „da“ i građana koji su zaokružili „ne“.

Potvrđivanje predloženih izmena referendumu znači da će sudije i tužioce će ubuduće birati stručna tela, a ne Skupština kao dosad, što bi, prema tvrdnjama predlagača promena, trebalo da dovede do veće nezavisnosti sudstva od politike.

„Mislim da smo uradili dobru stvar za svoju zemlju“, rekao je Vučić.

S druge strane, opoziciona Demokratska stranka tvrdi da je referendum „doživeo krah“, ocenivši pre zvaničnih rezultata, da je glasalo manje od 30 odsto birača.

Boško Obradović, lider pokreta Dveri, čestitao je građanima „odbranu Ustava“ – takođe pre zvaničnih rezultata.

Predsednik SNS-a saopštio je i da je u Beogradu odnos glasova bio 45,4 odsto prema 54,6 odsto – većinski protiv promene Ustava – dok je u ostatku Srbije podrška promenama bila ubedljivija.

Poslednji put referendum u Srbiji održan je septembra 2006. kada se dva dana glasalo takođe o promenama Ustava.

Šta se menjalo u Ustavu i zašto?

Uskostručna materija iz oblasti pravosuđa.

Suština je, kako tvrde predlagači, da se obezbedi veća nezavisnost sudstva od druge dve grane vlasti – izvršne i zakonodavne, odnosno od Vlade, ministara i narodnih poslanika, kako bi politički sistem bio uravnotežen.

To je važno i zbog usklađivanja sa evropskim zakonodavstvom.

Ako dođe do potvrđivanja Akta o promeni Ustava Republike Srbije, kako se to zvanično definiše, sudije i tužioce više neće birati poslanici, već stručna tela.

ilustracija

Vladimir Zivojinovic/BBC
  • Promenom dela najvišeg pravnog akta predviđeno je da se sudije ne biraju najpre na tri godine, već sudijska funkcija postaje stalna i traje od izbora do kraja radnog veka, ako sudiji zbog nečeg drugog ne prestane funkcija.
  • Sudije više neće birati Skupština, već Visoki savet sudstva sa 11 članova (šest članova koje biraju sudije, četiri istaknuta pravnika koje bira Narodna skupština i predsednik Vrhovnog suda)
  • Umesto dosadašnjih tužilaca i zamenika tužilaca, sada će se oni zvati glavni javni tužilac i javni tužilac
  • Tužioce neće više birati Skupština, već Visoki savet tužilaštva sa 11 članova (pet javnih tužilaca, četiri istaknuta pravnika koje bira Narodna skupština, Vrhovni javni tužilac i ministar za pravosuđe)

Cilj promena je da se obezbedi ne samo veća nezavisnost, već i efikasnost i odgovornost sudstva, veća samostalnost i odgovornost javnog tužilaštva, bolja zaštita prava građana i jačanje vladavine prava, navode nadležni.


Možda će vas zanimati i ova priča

Građani na referendumu se odlučuju da li žele promene ustava u oblasti pravosuđa.
The British Broadcasting Corporation

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari