Beograd, 17. januar 2019.

fonet
Prilikom januarske posete Beogradu, Vladimir Putin odlikovao je Aleksandra Vučića

Posle šest godina, krug se zatvorio – na mestu gde su se Vladimir Putin i Aleksandar Vučić sastali prvi put, dvojica političara naći će se za stolom i u sedamnaestom međusobnom susretu.

Ipak, sastanak u Sočiju izdvaja se od prethodnih šesnaest jer se nijedan nije održavao u atmosferi koju oslikava objavljivanje snimka kojim se navodno dokazuje postojanje ruskog špijuna u srpskoj prestonici.

Istraživač moskovskog Karnegija Maksim Samorukov ne očekuje da će ova promenjena nijansa biti vidljiva.

„Ne očekujem nikakve promene u javnom delu sastanka, ali u zatvorenom delu, Rusija će biti kritičnija prema Vučiću nego što je uobičajeno“, kaže Samorukov za BBC na srpskom.

Politički komentator Branko Radun kaže da lični odnosi dvojice predsednika ne utiču presudno na definisanje odnosa dve zemlje.

„Interesi su primarni i oni dominiraju.

„Lični odnosi su tu kao dodatak, da ojačaju ili malo pokvare odnose – mada samo zajednički interesi znače i zajedničku politiku“, kaže Radun.

Osim ličnih odnosa, na sliku odnosa Beograd-Moskva presudno mogu uticati i mediji, smatra politikolog Vuk Velebit.

„U srpskim medijima je više prikazan stav srpskih vlasti i medija kako bi želeli da odnos Srbije i Rusije izgleda.

„Više se radi o projektovanju ruske ljubavi prema Srbiji nego što tu ima sjajnih odnosa.“

Susret predsednika Rusije i Srbije u Sočiju njihov je treći sastanak ove godine – prvi je bio u Beogradu u januaru, a drugi u aprilu u Pekingu.

Dve realnosti Moskve i Beograda

Za poznavaoca odnosa Moskve prema Balkanu Maksima Samorukova, jasno je da u odnosima Rusije i Srbije postoje dve paralelne realnosti

„Možda ta razlika nije primetna u oblastima gde postoje zajednički interesi, poput energetike.

„Na političkom polju, postoji javna ravan – gde sve cveta, ali i ono što se dešava iza zatvorenih vrata – gde s ruske strane nema poverenja u Vučića, kao što ima straha s Vučićeve strane.“

Radun, međutim, smatra da te razlike nisu suviše velike.

„Uvek se može govori o tome da postoji nešto što je medijski promovisano, a da su onda stvari drugačiji kada se zatvore vrata – tada su razgovori racionalni, pragmatični, a javnost može da ima i neku emotivnu priču o prijateljstvu.

„Nije Moskva preterano razočarana Srbijom, jer je Srbija bila i više prozapadno opredeljena pre dolaska Vučića na vlast.“

BBC na srpskom vodi vas kroz dan koji je ruski predsednik proveo u Beogradu.
The British Broadcasting Corporation

Ipak, te razlike u realnostima ponekad isplivaju i na površinu

„Kada biste uzeli da čitate ruske medije nakon poseta Vučića Putinu, primetili biste da su nakon poslednje posete ruski mediji bili vrlo kritični prema Vučiću, i o njemu su pisali kao o zapadnom čoveku“, kaže Velebit koji je istraživao medijsku sliku odnosa dve države.

Uticaj „špijuna“ na razvojni put

Kada se krajem novembra 2019. godine na volšeban način u javnosti pojavio godinu dana stari snimak primopredaje novca ruskog agenta i srpskog pripadnika bezbednosnih službi, bilo je jasno da će ta afera značajno uticati bar na pripremu sastanka dvojice predsednika.

„Veoma je jasno da je objavu snimka organizovala srpska vlast, što neće obradovati Kremlj. U Moskvi se Vučiću nije verovalo ni ranije, a tek sada mu se veruje još manje.

„On je viđen kao prozapadni političar koji je spreman da manipuliše i koristi svoje veze sa Rusijom da bi dobio bolji tretman na Zapadu, a snimak sa ruskim agentom još jedan je dokaz koliko je daleko Vučić spreman da ide u manipulaciji svojih veza sa Rusijom“, smatra Maksim Samorukov.

Kada se snimak pojavio u javnosti, suočen sa pitanjem da li će o njemu razgovarati sa Vladimirom Putinom, Aleksandar Vučić je u jednom od brojnih intervjua za prorežimske medije u odgovoru izbegao čak i da izgovori reči poput „afera“ ili „špijun“.

„Tema broj jedan treba da budu naši bilateralni odnosi – sve bolji ekonomski odnosi, sve veću trgovinsku razmenu.

„Ja nisam sam na tom sastanku, predsednik Putin će imati svoje teme – i ja sam spreman da razgovaram na sve teme“, rekao je srpski predsednik za televiziju Prva.

Maja Gojković, Vladimir Putin, Tomislav Nikolić

Sasha Mordovets
Razne „oluje“ i oluje mučile su srpsko-ruske odnose: Putin na vojnoj paradi 2014. u Beogradu sa tadašnjim predsednikom Srbije Tomislavom Nikolićem

Velebit smatra da je afera uticala na odnose Beograda i Moskve.

„Vladimiru Putinu ne odgovara da se dodatno narušava slika Rusije u kontekstu špijunskih afera širom Evrope.“

Ipak, domašaji ugrožavanja odnosa zbog ove afere ostaće, po svemu sudeći, prilično nepoznati.

„Ta afera neće mnogo promeniti odnose, mada će verovatno biti jedna od tema i sigurno će se predsednici toga dotaknuti“, kaže Radun.

Uprkos, kako kaže, sve nižem nivou poverenja, Samorukov ne očekuje da ono ispliva na površinu.

„Trenutno su njih dvojica suviše međuzavisni da bi ušli u otvoreni obračun – za Rusiju je glavno pitanje u odnosima sa Srbijom završetak Turskog toka, a Vučić je spreman da uveri Moskvu da će gasovod biti izgrađen.

„S druge strane, Vučić zavisi od Putinove i ruske popularnosti u Srbiji“, kaže Samorukov.

Uobičajene teme

Upravo u krugu tih, uobičajenih tema, treba tražiti i ono o čemu će razgovarati dvojica predsednika u Sočiju.

„Za Srbiju je bitno Kosovo i podrška Rusije, kao i pitanje energenata.

„Za Rusiju su važne druge stvari – međunarodna saradnja i podrška, a Moskvi je značilo što Srbija nije uvodila sankcije i pridruživala se rezolucijama koje su bile kritički intonirane prema Rusiji“, smatra Branko Radun.

Soči, 3. jun 2004.

ALEXEY PANOV/AFP via Getty Images
Od predstavnika zvaničnog Beograda, Putin je u Sočiju primio i Vojislava Koštunicu, nekadašnjeg srpskog premijera

Da se suština sastanaka ruskog i srpskog predsednika ne menja već godinama saglasan je i Samorukov.

„Postoje samo dve velike teme – jedna je Kosovo, druga je gasovod Turski tok, odnosno energetska saradnja Srbije i Rusije.

Moguće je da se umešaju i teme železnice, studentske razmene, ali to svakako nisu glavne stvari.“

„Zbog svega toga, idilična slika odnosa Beograda i Moskve potrajaće u javnosti bar još neko vreme.

Velebit smatra da su „odnosi Srbije i Rusije su u Srbiji prikazani više kroz lik Vladimira Putina nego kroz samu Rusiju“.

„Ruski interesi su tako zadovoljeni jer je Rusija prikazana u dobrom svetlu u Srbiji, a vlastima u Srbiji to odgovara jer hrani nacionalistički deo svog biračkog tela“, zaključuje Vuk Velebit.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari