Knjige jezičkih nedoumica

BBC
Da li će inženjeri obnoviti glasovne promene

Nije svejedno da li student „ne zna“ ili „nezna“ pitanje na ispitu.

Pravilo „piši kao što govoriš, čitaj kao što je napisano“ možda i nije tako jednostavno, sudeći po aktivnosti Odbora za standardizaciju srpskog jezika.

Cilj ovog lingvističkog instituta je i negovanje srpskog jezika. Upravo je iz ovog odbora nedavno predloženo da se srpski jezik uvede kao obavezan predmet na svim fakultetima.

„Sve je vidljivija niska jezička kultura, čak i kod fakultetski obrazovanih građana“, navodi se u pismu koje je odbor uputio Konferenciji univerziteta Srbije (Konus).

U akciji podizanja jezičke kulture, svaki departman bi bio obogaćen obaveznim predmetom u trajanju od godinu dana.

Ali ko će imati najviše koristi od ovakvih reformi – studenti koji ne poznaju najbolje maternji jezik, diplomirani filolozi ili svi?

Praktična primena

Ukoliko predlog bude usvojen, to će svakako povećati potrebu za nastavnicima i profesorima srpskog jezika, smatra Branimir Stanković, profesor lingvistike i docent na departmanu za srpski jezik Filozofskog fakulteta u Nišu.

„To će generalno povećati tržište onogoa što proizvodimo mi kao srbisti, kao i potražnju za izdanjima, knjigama“, kaže Stanković za BBC.

„Biće potrebno dosta nastavnika da se pokriju ti predmeti i obični diplomirani lingvisti će moći da predaju na fakultetu. To je praktična strana.“

Međutim, Stanković dodaje da, ukoliko se zanemari praktičnost, iza predloga može da stoji i „čist interes“.

Brojke će skočiti

I to ne bilo koji, već finasijski interes, smatra Stanković.

„Porašće potreba za knjigama, normativnim gramatikama i sličnom pseudolingvističkom literaturom – kroz koju će i dalje da se provlači mit da lingvistika treba da određuje kako će ljudi da pričaju.“

Profesor Stanković kao primer ističe najnoviji Pravopis srpskoga jezika. On kaže da je ovaj pravopis prepun izuzetaka.

„Knjiga je kontradiktorna sama sa sobom. Novi pravopis je pisalo više autora i svako od njih zna deo koji je sam pisao.“

Ukoliko biste hteli da primenite sva pravila najnovijeg pravopisa, brojni dubleti će vam stvarati poteškoće, smatra lingvista.

Gde sve srpski „škripi“

„Fakultetsko obrazovanje ne podrazumeva i funkcionalnu pismenost, što znači da studenti ne znaju način tipične upotrebe jezika u tipičnim situacijama“, navode u Odboru za standardizaciju srpskog jezika.

Odbor takođe ističe da srpski jezik „nije obavezan predmet čak ni na stranim filologijama“, dok sa drugih fakulteta u potpunosti izostaje.

Rezultat svega toga je, ističu, da „mnogi fakultetski obrazovani ljudi vrlo slabo poznaju srpski jezik“.

Ćirilična tastatura.

BBC
Dvoalfabetksi sistem predstavlja bogatstvo srpskog jezika

Retki primeri

Departman za novinarstvo na Filozofskom fakultetu u Nišu, jedan je od retkih nelignvističkih na kom se srpski jezik izučava kao obavezni predmet.

Docent dr Aleksandra Lončar Raičević, koja predaje Srpski jezik i pravopis i dikciju, kaže za BBC da su profesori ovog departmana prepoznali potrebu za uvođenjem novih kurseva.

„Zadovoljni smo, jer smo naišli na razumevanje studenata, koji su svesni da im je potreban srpski jezik“, kaže Lončar Raičević.

Srpski jezik se izučava u dva predmeta – Savremeni srpski jezik i Srpski jezik i pravopis, dok studenti četvrte godine imaju mogućnost da, u okviru izbornih predmeta, pohađaju i Dikciju.

Lončar Raičević smatra da je opravdano što srpski jezik postoji kao predmet na ovom departmanu, „posebno zato što je Niš dijalekatsko područje koje je dosta udaljeno od standarda“.

A šta misle studenti?

Jovo Pokrajac, apsolvent na modulu ekologije Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, ideju o uvođenju srpskog jezika kao obaveznog predmeta smatra dobrom, ali ne i preko potrebnom u ovom trenutku.

„Činjenica je da pismenost među studentima, ali i među drugim akademski obrazovanim građanima, nije na zavidnom nivou, ali daleko od toga da je loša“, kaže Pokrajac za BBC.

On takođe napominje da se, sudeću barem po iskustvu sa njegovog fakulteta, greške češće prave pri pisanju, a mnogo ređe u govoru.

Studenti
The British Broadcasting Corporation

Sofija Radovanović, studetkinja turskog jezika na Filološkom fakultetu, zadovoljna je predlogom Odbora za standardizaciju srpskog jezika.

„Naš jezik je komplikovan i bez obzira na to što nam je maternji, smatram da ga ne poznajemo dovoljno“, kaže Radovanović za BBC.

„Prestali smo da pazimo na to kako pišemo, na neke osnovne stvari, jer nam nije potrebno u svakodnevnoj komunikaciji – čak i da je poruka napisana pogrešno, primalac će je razumeti.“

I dok Sofija misli da bi i jedno predavanje nedeljno studentima dosta značilo, Jovo smatra da pre ovakvog koraka treba napraviti mnoge druge važne izmene.

„Rešenje problema pismenosti prvenstveno ne treba tražiti u uvođenju srpskog jezika na fakultete, već u reviziji programa rada ovog predmeta u osnovnim i srednjim školama“, kaže Pokrajac.

„Spasava se nešto što ne može da nestane“

Profesor Stanković smatra da nema potrebe za uvođenjem maternjeg jezika kao obaveznog predmeta na fakultetima, jer „srpski jezik nije ugrožen“.

I zaista – nije. Barem se ne nalazi na listi Uneskovog atlasa ugroženih svetskih jezika.

Jedini jezik, koji je prema podacima Uneska zaista ugrožen, jeste takozvani torlački jezik.

„To je prizrensko-timočki dijalekat, koji je prisutan najvećim delom je u Srbiji, ali zahvata i Bugarsku i Makedoniju, pa je čudno šta se to tvrdi“, kaže profesor Stanković.

Ali srpski, kao standardni književni jezik, nije u opasnosti, objašnjava Stanković.

„Spašava se nešto što ne može da nestane. Srpski jezik postoji, utvrđen je, 1868. godine je Vukova ćirilica zvanično uvedena i u školi su obavezni časovi.“

Neće srpski nikuda pobeći, a ni mlade generacije „nisu toliko loše“

Prema mišljenju profesora lingvistike, apsolutno nema razloga za paniku.

„Kada je jezik ugrožen? Kada postoji opasnost od kolonizatora, sila koje bi nas primoravale da korisitmo drugi jezik. Srbija takvih pretnji nema“, kaže profesor Stanković.

A kritika da su novije generacije sve nepismenije, kaže, bilo je oduvek.

„Otkako je sveta i veka ljudi kukaju kako su mladi sve nepismeniji.“

„Evo, ušli smo u četvrtu industrijsku revoluciju i priča nam se da smo sve gori i gori – a zapravo smo sve genijalniji.“


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari