Supply pipes at the Ruhr Oel petroleum refineries of BP Gelsenkirchen GmbH in Gelsenkirchen, western Germany on March 8, 2022.

INA FASSBENDER/AFP

Evropska unija predlažolila je novi paket sankcija Rusiji usmerenih na rusku privredu, vojsku i propagandu, kao dodatnu kaznu za rat u Ukrajini koji traje više od 70 dana, a najžešći protivnik ovim merama je Mađarska.

Mađarski premijer Viktor Orban osudio je u petak šeficu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen zbog „napada“ na jedinstvo EU planom za zabranu ruske nafte, rekavši da ona prelazi crvenu liniju i da je vraćena nazad.

„Predsednica Evropske komisije, namerno ili nenamerno, napada evropsko jedinstvo koje je razrađeno“, rekao je Orban na državnom radiju.

„Od prvog trenutka smo jasno stavili do znanja da postoji crvena linija, a sada je ona pređena“, dodao je.

U sredu je izvršna vlast EU predložila postepenu zabranu uvoza ruske nafte, s tim da bi Mađarska i Slovačka dobile duži rok, do kraja 2023. godine, da nastave da dobijaju energent iz Rusije.

Embargo bi predstavljao „nuklearnu bombu bačenu na mađarsku ekonomiju“, rekao je Orban, dodajući da predloženo izuzeće za Mađarsku do kraja 2023. nije dovoljno dugo.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kaže da je ruski predsednik Vladimir Putin želeo da zbriše Ukrajinu sa mape, ali da u tome neće uspeti i da je njegova sopstvena zemlja ta koja tone.

Glavni deo novog paketa sankcija odnosi se na fazni embargo na uvoz ruske nafte, odnosno zabrane uvoza do kraja godine u zemlje članice EU, mada se očekuje da iz toga budu izuzete Mađarska i Slovačke koje najviše zavise od ovog energenta iz Rusije.

„Potrudićemo se da postepeno obustavimo uvoz ruske nafte na način koji nam omogućava da obezbedimo alternativne puteve snabdevanja i da istovremeno budemo veoma oprezni kako bismo minimilizovali uticaj na globalno tržište“, rekla je šefica Evropske komisije.

Plan, za koji je potrebno odobrenje svih 27 država članica, podrazumeva i sankcije pojedincima, među kojima su i poglavar ruske Pravoslavne crkve Kiril, kao i visoki vojni oficiri osumnjičeni za ratne zločine u mestima oko Kijeva, kao i za „nehumanu oposadu“ lučkog grada Marijupolja na jugoistoku Ukrajine, koji je gotovo potpuno razoren.

Iz Moskve je odmah stigao odgovor.

Evropski lideri su „malo poludeli“, kaže zamenik ruskog šefa Komiteta za međunarodne poslove Vladimir Džabarov, prenose Ria novosti.

„Kažu da nećemo kupovati naftu od nas. Pa, nemojte je kupovati, mi vas ne prisiljavamo.

„Ali i dalje ćete kupovati, samo preko trećih zemalja. I to je naša nafta, samo skuplja“, rekao je on.

Nemački ministar ekonomije Robert Habek rekao je u sredu da bi postepena zabrana uvoza ruske nafte u EU mogla da dovede do „poremećaja“ u snabdevanju i do povećanja cena, ali je podržao mereu kao neophodan korak za sankcionisanje Moskve, prenosi agencija Frans pres.

nafta, proizvođači nafte

BBC

Šta je sve u novom paketu sankcija EU?

Fon der Lajen je rekla da će uvoz sirove nafte iz Rusije biti obustavljen u narednih šest meseci, a prerađenih proizvoda do kraja 2022.

A view of fuel tanks of Russian multinational energy corporation Lukoil at its headquarters

EPA

Iako Fon der Lajen nije spomenula bilo kakve izuzeće, očekuje se da će dve zemlje koje se najviše zavise od ruske nafte, Slovačka i Mađarska, dobiti duži rok da pronađu alternativne izvore snabdevanja.

Mađarska se izričito protivi embargu na ruska goriva.

U pokušaju da ubedi neke zemlje da ne stave veto na planove, Brisel je predložio duži period za sprovođenje embarga za Mađarsku i Slovačku, prenosi Rojters reči neimenovanog izvora iz EU.

Citirajući isti izvor, agencija Rojters je objavila da će Mađarska i Slovačka moći da nastave da kupuju rusku sirovu naftu do kraja 2023. godine prema postojećim ugovorima.

naftovod

BBC

„Na taj način povećavamo pritisak na Rusiju, dok u isto vreme minimalizujemo kolateralnu štetu za nas i naše partnere širom sveta.

„Moramo da obezbedimo da naša privreda ostane jaka“, rekla je predsednica Evropske komisije.

Među 27 članica EU ne postoji konsenzus o ukidanju upotrebe ruskog prirodnog gasa – energenta koji još nije na meti sankcija EU.

Nemačka je vrlo zavisna od ruskog gasa.

Odakle EU nabavlja gas

BBC
gasovodi

BBC

Osim embarga na naftu, EU je predložila i sankcije za Kreditnu banku Moskve i Poljoprivrednu banku, rekla su dva izvora za Rojters.

Ranije je i Ursula fon der Lajen najavila da će sankcije pogoditi Sberbanku.

Predlog podrazumeva isključivanje iz SVIFT bankarskog sistema, ali ne i zamrzavanje imovine i potpunu zabranu transakcija.

SVIFT je međunarodni platni sistem koji omogućava nesmetan i brz transfer novca.

Evropska unija će, u okviru šestog paketa sankcija, zabraniti i tri ruska državna medija, koje je Ursula fon der Lajen nazvala „glasnicima Putinovih laži i agresivne propagande“.

Predlog je da ti mediji budu odsečeni u EU na kablovskoj, satelitskoj i internet vezi.

„Ne treba im više davati prostor za širenje laži“, rekla je Ursula fon der Lajen.

Prema rečima predsednice Evropske komisije, proširena je „crna lista“ pojedinaca pod sankcijama.

Na meti su i visoki vojni oficiri ruske vojske osumnjičeni za zločine u mestima nadomak Kijeva i lučkom gradu Marijupolju.

„Šaljemo važan signal svim zločincima iz Kremlja: Znamo ko ste i i odgovaraćete“, poručila je Fon der Lajen.

Zapad je do sada već uveo niz sankcija Rusiji bez presedana, koje se odnose kako na privredu, tako i na pojedince i njihovu imovinu.

Nekim ruskim bogatašima već je zaplanjena imovina i novac na Zapadu.

Pod sankcijama su i Vladimir Putin i njegove ćerke, šef ruske diplomatije Sergej Lavrov i niz ruskih visokih zvaničnika i političara.

Fon der Lajen je iznela i detalje paketa pomoći i obnove Ukrajine.

„Želimo da Ukrajina pobedi u ovom ratu“, rekla je.

Iznoseći procenu da će ukrajinska privreda pasti za 35 do 50 odsto u 2022, Fon der Lajen je rekla da će Ukrajini biti neophodno pet milijardi evra mesečno samo da bi nastavila proizvodnju.

„Moramo da damo naš udeo i da joj pomognemo“, rekla je Fon der Lajen poslanicima Evropskog parlamenta.


Kakav bi uticaj imala zabrana ruske nafte u EU?

Daršiši Dejvid, novinarka iz oblasti ekonomije

Evropa plaća Moskvi četvrt milijarde dolara dnevno za naftu, pomažući da se finansira rat na njenom pragu.

Ali koliki bi zapravo uticaj imao prestanak kupovine nafte?

Rastuće cene značile su da bi Rusija mogla da ostvari ukupno 180 milijardi dolara od prodaje sirove nafte u inostranstvu – kako sada stoji, dovoljno da finansira više od polovine federalnog budžeta zemlje.

Ali od goriva za automobile do grejanja, na Evropu otpada oko 60 odsto ruskog izvoza nafte – ne bi bilo lako nadoknaditi gubitak toga.

Kina je najveći pojedinačni kupac ruskih energenata, ali to čini samo petinu izvoza.

Postoje izveštaji o kupcima iz Indije i Kine koji su kupili rusku naftu po sniženoj ceni, ali čak ni to neće umanjiti manjak u prodaji.

A kako se Evropa odvikava od ruske nafte, moglo bi doći do veće nestabilnosti cena.

Ironično, Kremlj bi mogao da bude u situaciji da sada ima više koristi od svakog barela nafte koji proda Evropi, barem kratkoročno.


Kako su ruski mediji izvestili o sankcijama?

Od tri najpopularnija ruska kanala, samo je NTV Gasprom-Medija izvestila o predlogu koji je predstavila predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

NTV je sugerisala da odobrenje predloga nije izvesno i da bi, čak i ako ga blok odobri, zabrana uvoza ruske nafte pre svega štetila potrošačima u Evropi.

„Nisu sve evropske zemlje spremne da podrže ograničenja u isporuci ruske nafte“, rečeno je u vestima ove televizije.

Dodaje se da je novi paket sankcija je „izazvao uzbunu u Nemačkoj“ i da ga je osudio austrijski sindikat industrijalaca.


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari