Vuk Jeremić

CIRSD
Vuk Jeremić se i danas aktivno bavi međunarodnim odnosima

„Rat“ je postala jedna od najprisutnijih reči u godini pandemije – od rata protiv virusa, do rata za vakcine.

Ipak, nekadašnji predsedavajući Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) Vuk Jeremić kaže da je „rat“ prejaka reč za vreme u kome živimo.

„Pre bih rekao da se nalazimo u stanju duboke geopolitičke recesije.

Kao što se u svetskoj ekonomiji smenjuju periodi rasta i recesije, isto je i u geopolitici, osim što su u ekonomiji su ti periodi kraći i lakši za kvantifikaciju, dok u geopolitici traju duže i imaju dalekosežnije posledice, a u ekstremnim slučajevima, one prerastaju u depresije, kada izbijaju svetski ratovi.

Aktuelna geopolitička recesija nije započela pandemijom, već mnogo pre njenog izbijanja, ali ju je pandemija značajno ubrzala, kao i mnoge druge postojeće procese“, kaže Jeremić.

Sve to kao najveću posledicu ima – gubitak poverenja.

„Verovatno nikada manje, za života ove generacije, nije bilo dubinske saradnje među međunarodnim činiocima, pa čak i među zemljama koje su smatrane saveznicima“, kaže on.

„Burne dvadesete“

Na pitanje da uporedi aktuelnu svetsku krizu sa nekim sličnim istorijskim razdobljem, Jeremić će se pozvati na zapažanja autora tekstova u časopisu o međunarodnoj politici čiji je urednik, a koji za noseću temu ima „burne dvadesete“ godine prethodnog i ovog veka.

„Autori upoređuju okolnosti i posledice stupanja na scenu novog lidera – tada su to bile Sjedinjene Države koje su sustizale Veliku Britaniju, a sada je to Kina, koja ekonomski dostiže SAD i u ovoj deceniji će ih i prestići po veličini ekonomije.

Ali ono što je sigurno drugačije od svakog perioda do sada su ritam i tempo događanja, koji su danas dinamičniji nego ikada, pre svega zahvaljujući tehnološkom napretku.“

U tom brzom tempu, sve je više razočaranih ulogom međunarodnih organizacija, poput Ujedinjenih nacija ili Evropske unije, Svetske zdravstvene organizacije ili programa za snabdevanje vakcinama Kovaks.

„Aktuelne međunarodne organizacije su formatirane u drugačijem vremenu, one same ne mogu biti nosioci promena.

Uzmite za primer Ujedinjene nacije – one su zapravo jedan gigantski konferencijski kompleks, sa mnogo agencija i zaposlenih koji ga opslužuju, ali tu odluke donose države-članice, od njih sve zavisi.

Parafraziraću jednog iskusnog diplomatu koji to slikovito sažeo – ne možete zbog poraza Njujork Niksa biti ljuti na menadžment Medison Skver Gardena.“

Njujork, 13. mart 2013.

DON EMMERT/AFP via Getty Images
U vreme kada je Jeremić bio predsedavajući Generalnom skupštinom UN, generalni sekretar organizacije bio je Ban Ki Mun

Iako je predsedavao jednom od najvećih, Jeremić je skeptičan i prema ulozi međunarodnih organizacija.

„Među prvima koji stradaju u periodima geopolitičke recesije su međunarodne organizacije – one su u velikoj defanzivi u ovom trenutku.

S obzirom na svoju arhitekturu, one ne mogu biti te koje će čovečanstvo izvući iz trenutne krize – to moraju biti uticajne države u ovom veku, pre svega SAD i Kina“, smatra Jeremić.


Šta je Vuk Jeremić radio u AstraZeneki

Kada je diplomirao fiziku na Kembridžu, Vuk Jeremić se opredelio da doktorat iz primenjene matematike radi na Univerzitetu u Londonu.

Deo doktorskih studija je i rad u finansijskim organizacijama, pa ga je odabir teme za doktorat odveo do – AstraZeneke.

Farmaceutski gigant iz Velike Britanije jedan je od onih čija se vakcina protiv virusa korona, izrađena u saradnji sa Oksfordskim univerzitetom, primenjuje širom sveta.

„Moj rad kao matematičara u AstraZeneci bio je usmeren na kreiranje finansijskih instrumenata koji bi pratili ispitivanje i proizvodnju.

Da biste proizveli neki lek, morate da uložite bukvalno milijarde u istraživanja i razvoj i zato vam je važno da se finansijski osigurate i limitirate potencijalne gubitke.

Moja doktorska teza se odnosila na takozvane realne opcije, koje bi kompanija upotrebljavala u kvantifikaciji budućih ulaganja i pratećih rizika.“

Za diplomiranog fizičara, a budućeg diplomatu, farmacija nije bila neočekivana industrija.

„To je jedna od najsloženijih globalnih industrija, a nivo sofisticiranosti u finansijskom departmanu AstraZeneke bio je jednak onom u Dojče Banci, gde sam takođe radio.

Cifre sa kojima su baratali su bile astronomske.“

Ipak, napomenuće da te cifre ne znače nužno i tajnu moć farmaceutske industrije da, zarad profita, kreira potrebu za lekovima i vakcinama.

„Poznajem lično mnoge ljude koji su na rukovodećim pozicijama tih kompanija, uključujući i one na čelu, sećam kako su razgovarali sa mnom dok sam bio u UN, kako su nastupali u Davosu i drugim međunarodnim skupovima, a sa mnogima sam i danas u kontaktu.

Ako postoje neki zaverenički procesi, oni se odvijaju na način koji je meni promakao.“

Njujork, 28. septembar 2007.

STAN HONDA/AFP via Getty Images
Posle naučne, Jeremić se posvetio diplomatskoj karijeri – šef diplomatije bio je u vreme predsednika Borisa Tadića (u sredini), premijera Vojislava Koštunice (desno) 2007. godine

Priznaće Jeremić da mu je promakla još jedna stvar.

„Ja svoj doktorat, za razliku od mnogih perjanica aktuelne vlasti, nisam završio.

Možda zbog toga i pomalo zaostajem u odnosu na njih“, reći će sa ironičnim osmehom usmerenim na otvorena pitanja o osporavanim doktoratima visokih funkcionera vladajuće Srpske napredne stranke.


„Vakcinska diplomatija“

Nekadašnji šef srpske diplomatije ne bi ni pitanje nabavke vakcine protiv virusa korona opisao rečju „rat“, već će radije iskoristiti pojam diplomatije.

„Prozivodnja i distribucija vakcina su postale važan element meke moći nekih država, a na tom polju je najdalje odmakla Kina, što vidimo i na primeru Srbije.

Vakcinska diplomatija biće još jedno polje rivaliteta Kine i Zapada, predvođenog Amerikom, ali je još rano da se podvuče crta, vidi ko je pobedio, a ko izgubio – mada je Kina u značajnoj prednosti.“

Jeremić kaže da je Kina do trenutne prednosti došla zahvaljujući centralizovanom administracijom, mada raznorodnost Zapada ne vidi kao sigurnu manu.

„Imajući u vidu gde se Zapad nalazio pre samo godinu dana, sa zatvorenim granicama čak i među članicama Šengenskog sistema, sada je stanje mnogo bolje.

Verujem da će zemlje Zapada vremenom popraviti svoj rezultat.“


Ko je Vuk Jeremić

  • Rođen je 3. jula 1975. godine u Beogradu;
  • Završio Prvu beogradsku gimnaziju gde mu je psihologiju predavao Boris Tadić;
  • Diplomirao na Kembridžu u oblasti teoretske i eksperimentalne fizike, nakon čega je završio master studije iz javne administracije i međunarodnog razvoja na Harvardu;
  • Radio u Londonu za Dojče Banku, Drezdener Klajnvort Benson i farmaceutsku kompaniju Astra Zeneka;
  • Savetnik predsednika Srbije Borisa Tadića za međunarodne odnose, pa ministar spoljnih poslova Srbije od 2007. do 2012. godine;
  • Predsednik 67. zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 2012. godine;
  • Član Demokratske stranke do 2013. godine;
  • Kandidat za Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija na izborima 2016. godine (osvojio drugo mesto);
  • Predsednički kandidat na izborima 2017. godine (osvojio 5,66 odsto glasova), pa iste godine osnivač i predsednik Narodne stranke;
  • Predsednik Centra za međunarodnu saradnju i održivi razvoj (CIRSD) i urednik akademskog časopisa za međunarodne odnose Horajzons“.
Vuk Jeremić

CIRSD
Jeremić je danas lider opozicione Narodne stranke

Vakcinacija u Srbiji – rizik koji se isplatio

Iako na čelu opozicione stranke, Jeremić će proces vakcinacije u Srbiji opisati kao „jako dobar“, ali i kao plod rizika koji se isplatio.

„Ključan je bio dogovor sa Kinom, po kome smo mi praktično postali jedna od zemalja za treću fazu kliničkog testiranja vakcine Sinofarm – bilo je to jako riskantan potez koji se isplatio.

Imali smo sreće – figurativno rečeno, stavili smo sve na crveno i ispalo je crveno, bolje da ne razmišljamo šta bi bilo da je ispalo crno.“

Kada se priseti prethodne pandemije, kada se 2009. godine svet suočio sa znatno drugačijom pretnjom svinjskog gripa, ustvrdiće da nabavka vakcina tada nije smatrala diplomatskim poslom.

„Ja sam tada bio ministar spoljnih poslova, ali to onda nije bila tema za diplomatiju – nisam imao dodira sa nabavkom vakcina, niti o tome razgovarao sa kolegama iz drugih zemalja.

Sećam se da tada nisam ni primio vakcinu, samo sam na putovanjima sa sobom nosio lek tamiflu, ali ga nikad nisam iskoristio.“

Tamiflu je antivirusni lek koji se propisuje za lečenje ili prevenciju gripa.

Ovoga puta, na beogradskom Sajmu primio je vakcinu kineskog proizvođača Sinofarm – uprkos činjenici da je doktorandsku praksu radio u kompaniji čija je vakcina takođe dostupna, AstraZeneki.

„Nisam se rukovodio geopolitikom prilikom odabira vakcine, već isključivo medicinskim razlozima, konsultujući se sa mnogim lekarima, čak i iz Njujorka“, navodi Jeremić i dodaje da ne može da zamisli da neće biti u prilici da ode u sedište Ujedinjenih nacija samo zbog toga što je primio vakcinu kineskog proizvođača, ostajući optimista po pitanju budućnosti putovanja u eri uvođenja „kovid pasoša“.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari