zemljotres

BBC
U novom zemljotresu koji je pogodio Albaniju stradalo je bar 40 ljudi

Dvadeset jednu godinu posle jednog od pet najjačih zemljotresa u istoriji Srbije, kuća porodice Jelić u Mionici je i dalje oštećena.

Rupe se godinama šire oko pukotina koje je zemljotres za sobom ostavio, pločice na podu su se podigle, a zidovi još uvek polako „šetaju“.

Kuće brojnih stanovnika Mionice nisu sanirane ni dan danas. Još 700 kuća „čeka“ obnovu, rekao je prošle godine predsednik te opštine Boban Janković.

Vlasti koje su se menjale, poništile bi ono što su uradili prethodnici i počele proces iz početka, a to na šta će novac biti potrošen, često je umesto obima štete, određivala politika.

„U to vreme i u godinama koje su dolazile, sve se svodilo na to da, u zavisnosti koja je politička opcija na vlasti i kome su ljudi naklonjeni, tako je išla i pomoć“, kaže za BBC Nadica Jelić iz Mionice.

Slično kao i u Mionici, posledice zemljotresa koji je razorio jezgro Kraljeva 2010. godine, još uvek nisu u potpunosti otklonjene, a više fukcionera je optuženo, a kasnije i oslobođeno, zbog oštećivanja budžeta i malverzacija tokom sanacije posledica zemljotresa.

„Kako to ide kod nas“

Mali broj domaćinstava je te 1998. doslovno uništen, priseća se Nadica Jelić. To su bile stare i trošne kuće, a oni koji su zaista ostali bez krova – odmah su dobili pomoć.

Ljudskih žrtava nije bilo, ali je u Kolubarskom okrugu pričinjena velika materijalna šteta – samo na područiju Mionice gde je bio epicentar zemljotresa, prema podacima raznih komisija za popis štete, oštećeno oko 12.000 objekata u 6.500 domaćinstava, preneo je RTS.

Razne komisije za utvrđivanje štete prebrojale su 24.185 individualnih oštećenih objekata, a ukupna šteta je 2002. godine procenjena na nešto manje od 24 milijarde dinara, pisala je prošle godine Politika, povodom 20 godina od zemljotresa.

Albanija u suzama nakon zemljotresa
The British Broadcasting Corporation

Mionicu je ubrzo nakon razornog zemljotresa posetio tadašnji predsednik Slobodan Milošević i poručio da stare kuće ne treba sanirati, već graditi nove, kao i da ova prirodna nepogoda treba da bude povod da se unaprede i infrastruktura i proizvodnja, pisao je list Vreme.

Ali, „kako to ide kod nas“, sve je otišlo u drugom smeru, priseća se Jelić.

Mnogo ljudi je dobilo kuće, kaže ona, tako što su inspekciji koja je na terenu beležila stanje prijavili neke pomoćne objekte i šupe u kojima nisu ni stanovali, kao objekte oštećene od zemljotresa i dobijali kuće na drugim lokacijama.

Problem – novac i politika

Po procenama inspekcija, kuća porodice Jelić nije bila za rušenje već za sanaciju. Razočarani procedurama za dodelu sredstava koje su videli, odustali su od prijavljivanja za sanaciju štete.

Kako bi se obezbedila sredstva za otklanjanje posledica zemljotresa 1998, zakonom su se sa 0,15 odsto oporezivale sve finasijske transakcije u zemlji, a taj novac je trebalo da bude usmeravan za sanaciju štete.

Ali, novac su tadašnje vlasti ulagale ne samo u sanaciju i izgradnju oštećenih kuća – asfaltriani su putevi, građene betonske bandere, vodovod, prepravljale škole, a započeta je izgradnja i Doma radikala u Valjevu, pisali su tada mediji.

Kada su posle 5. oktobra na vlast došle Demokrate, priseća se Jelić, cela procedura je počela ispočetka. Hteli su da revidiraju šta je pre njih urađeno pod vođestvom Socijalističke partije Srbije i ponovo su poslali inspekciju da ispita stanje na terenu.

„Nažalost, sve se svelo na isto – oni koji je bio blizak njima imao je prioritet, apsolutno bez veze sa realnom situacijom na terenu“, kaže Jelić.

Njena porodica je odbila da na taj način dobije pomoć.

„To nije bio legetiman i ispravan proces sanacije“

Predsednik opštine Mionica u vreme zemljotresa, tadašnji socijalista Radiša Stanković, međutim, u razgovoru za BBC tvrdi da je više objekata obnovljeno i sanirano od kraja 1998. do 2000. godine, nego u poslednjih 18 godina.

Kaže da je vlast posle njega izgubila „grdno vreme“ jer su odlučili da opet šalju komisiju za procenu ptete na teren umesto da iskoriste postojeće resurse.

Stanovnici Drača za BBC
The British Broadcasting Corporation

U martu 2001, Vlada Srbije je donela odluku da se naknada štete od zemljotresa obezbeđuje iz republičkog budžeta, a ne izdvajanjem 0,15 odsto poreza od transakcija, koje su donosile 12-13 milijardi dinara godišnje, rekao je prošle godine za Politiku Zoran Jakovljević, nekadašnji gradonačelnik Valjeva.

Ipak, samo desetina tog novca se usmeravala preko Direkcije za izgradnju i razvoj Kolubarskog okruga pogođenog zemljotresom koja je formirana ubrzo posle zemljotresa.

Vremenom je novca za obnovu bilo sve manje, a i sama Direkcija je u međuvremenu ukinuta.

Radiša Stanković kaže da je zbog ukidanja zakona o oporezivanju od 0,15 odsto i prebacivanja troškova sanacije na teret državnog budžeta razlog zbog čega je „manje urađeno“.

Veliki broj ljudi nije dobio ništa do danas.

Mionica se jeste obnovila posle zemljotresa, ali mnogi su obnavljali posede sopstvenim sredstvima.

Kuća porodice Jelić još uvek stoji sa razmaknutim zidovima i rupama. Dimnjak koji se srušio u zemljotresu su sami popravili.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari