Nežan trenutak ili nešto zlokobnije?

Čini se da slika prikazuje bonoba koji mazi malog mungosa poput dragog ljubimca.

Ali umesto toga, možda je majmun uzeo štene mungosa za večeru pošto je ubio njegovu majku.

To bi bilo neobično – bonobi uglavnom jedu voće i samo povremeno love.

Kristijan Zigler je fotografisao intrigantno ponašanje u Demokratskoj Republici Kongo.

Njegova fascinantna fotografija izabrana je kao visoko pohvaljena slika na 58. konkursu Prirodnjačkog muzeja za fotografa godine divljih životinja.

Uži izbor je objavljen u četvrtak, a svi pobednici biće objavljeni u londonskom Prirodnjačkom muzeju u oktobru.

Kristijan je danima pratio grupu bonoba „duboko zaglibljen u poplavljenoj šumi“ u Nacionalnom parku Salonga kada je primetio mladog mužjaka kako u ruci drži malenog mungosa.

„Bio sam tako iznenađen kada sam video kako je nosio mungosa sa tolikom pažnjom. Odmah sam počeo da ga pratim i dokumentujem to“, rekao je za BBC Njuz.

Majmun je držao i mazio malog mungosa više od sat vremena, rekao je.

Ali možda je planirao da ga pojede.

Kada bonobi uhvate plen, oni ga ne ubijaju odmah, već umesto toga počinju da jedu dok je još živ, kaže doktorka Barbara Frut, direktorka LuiKotale Bonobo projekta koji ove životinje posmatra više od 20 godina.

Ali povremeno, ako je večera obimna i majmun se zasiti, tretiraće preostali živi plen kao ljubimce.

Obično se ove životinje kasnije pojedu.

Doktorka Frut veruje da se verovatno upravo to dešavalo na slici.

Ona ističe da su bonobi poznati po svojoj nežnoj, empatičnoj i miroljubivoj prirodi.

„Znamo iz zatočeništva da bonobi brinu i o pojedincima osim njihove vlastite vrste“, kaže ona.

U divljini, malo je verovatno da bi bonobo vodio računa o drugoj vrsti kao dugotrajnom ljubimcu, dodaje ona.

Ona ne isključuje ideju da majmuni drže druge životinje kao aksesoare kako bi privukli interesovanje drugih članova grupe i time povećali svoj status.

Na kraju, ovaj mungos je imao srećan kraj – bonobo je na posletku pustio „ljubimca“, koji se potom izvukao nepovređen.

Misterija iza fotografije je deo njene privlačnosti sudijama takmičenja Prirodnjačkog muzeja.

Viša istraživačica u Prirodnjačkom muzeju doktorka Natali Kuper smanjila je skoro 40.000 prijava u 20 kategorija sa svojim kolegama sudijama.

„Tražimo tehnički, zaista briljantne slike – one koje vidite jednom i probudite se ujutru i dalje razmišljate o njima“, kaže ona.

Fotograf godine za divlje životinje postalo je jedno od najprestižnijih takmičenja te vrste.

Za ovogodišnji događaj pristigle su prijave iz 93 zemlje.

Dobitnici kategorije i glavne nagrade biće proglašeni na svečanosti Prirodnjačkog muzeja 11. oktobra.

Muzej će potom 14. oktobra otvoriti godišnju izložbu najboljih fotografija.


Glatki izgled Ričarda Robsona, Novi Zeland

Na slici Ričarda Robsona, on i njegova kamera postali su predmet fascinacije ovog mladog, južnog glatkog kita.

Susret je trajao 30 minuta, a kit je kružio oko njega, otplivao, a zatim se vratio da ponovo pogleda.

Kitovi su lovljeni gotovo do istrebljenja u 19. i 20. veku, ali populacija južnih glatkih kitova, poznata kao „tohorā“ na maorskom, sada se oporavlja nakon što je lov zabranjen.

Kategorija – Životinjski portreti


Podvodna zemlja čuda, Tina Tormenen, Finska

Jato radoznalih smuđeva upoznalo je fotografkinju Tinu Tormenen na jezeru tokom ronjenja u Poziju u Laponiji.

Prekomerni rast algi nalik oblaku, rezultat klimatskih promena i zagrevanja voda, može da izazove problem za vodeni život kada troši kiseonik i blokira sunčevu svetlost.

Kategorija – Pod vodom


Zaboravljene poplave Džaspera Dusta, Zambija

Holandski fotograf Džasper Dust snimio je Lubindu Lubindu, menadžera stanice za Upravu reke Zambezi, ispred svoje nove kuće (desno) koju nije morao da izgradi tako visoko kao svoju poslednju zbog nižeg vodostaja.

Klimatske promene i krčenje šuma doveli su do toga da poplaljena ravnica Zambezi doživljava više suša.

„Možemo razgovarati o klimatskim promenama dok ne pomodrimo, ali dok ne vidite stvarnost problema na ekranu ispred sebe, teško je povezati se sa tom temom“, rekla je doktorka Natali Kuper govoreći o slici.


Polarni okvir Dmitrija Koha, Rusija

Više od 20 polarnih medveda zauzelo je ostrvo Koljučin u Rusiji koje je napušteno od 1992. u potrazi za hranom.

Sa klimatskim promenama koje smanjuju morski led, polarnim medvedima je lov sve teži, gurajući ih bliže ljudskim naseljima da bi lovili.

Za snimanje upečatljive fotografije korišćen je dron niske razine šuma.

Kategorija – Životinjski portreti


Žurka u bazenu sa žabama krastačama Brendona Gula, Kostarika

Ovde je fotograf gazio kroz vodu visine grudi da bi uhvatio ludnicu razmnožavanja u zoru.

Gotovo da možete da čujete uzvike parenja mužjaka žaba krastača dok ženke polažu jaja u palmino lišće – oko 200 odjednom – koja kasnije padaju u vodu ispod kao punoglavci.

Kategorija – Ponašanje: vodozemci i gmizavci


Snežni jelen Džošue Koksa, 8 godina, Velika Britanija

Džošua sada ima osam godina, ali je imao samo šest kada je snimio ovog veličanstvenog jelena tokom intenzivnih snežnih padavina u Ričmond parku u Londonu.

Počeo je da koristi kameru-igračku kada je bio samo mališan i napredovao je do kompaktnog fotoaparata nedugo pre nego što je snimljena ova fotografija.

„Skoro da je izgledao kao da se kupa pod snegom“, rekao je Džošua.

Kategorija – 10 godina i mlađi

Fotografije sa pohvalama iz svih kategorija možete videti na veb stranici Prirodnjačkog muzeja.


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari