Protesters wearing yellow vests (gilets jaunes) clash with French riot police during a demonstration on the Champs-Elysées in Paris on December 15.

AFP
Glavni grad Francuske u oblaku suzavca

Demonstranti su se ove subote oglušili o apele francuske vlade da iz bezbednosnih razloga odustanu od protesta, nakon napada na božićnoj pijaci u Strazburu, kada je ubijeno četvoro.

Međutim, na ulice je izašlo manje ljudi nego ranije – 66.000, kaži zvaničnici, u poređenju sa 125.000 prošle subote.

Protesti su počeli pre pet nedelja, prvobitno zbog povećanja taksi na gorivo, ali su se potom proširili, pa sad građani protestuju zbog čitavog niza problema.

Sedam osoba izgubilo je život zbog protesta „žutih prsluka – poslednja u saobraćajnoj nesreći u petak.

Kako je bilo ove subote?

Oko 69.000 policajaca nalazi se na ulicama širom Francuske, kako bi sprečili da se ponove neredi sa prethodnih protesta.

U Parizu je po hladom i kišovitom danu protestovalo nešto više od 2.000 ljudi. Prošle nedelje bilo je 10.000 ljudi.

Policija je u glavnom gradu Francuske zaustavila i ispitala 168 ljudi, a u pritvoru je završilo 115.

Nekoliko sukoba je tokom dana zabeleženo na Jelisejskim poljima, kada je policija koristila suzavac i vodeni top.

Međutim, uveče je čuveni bulevar otvoren za saobraćaj.

A group of women dressed as 'Marianne', a national symbol of the French Republic, perform and stand in front of the French Gendarmes in the Champs Elysees Avenue in Paris, on December 15, 2018

Getty Images
Neke devojke su bile odevene kao Marijana, simbol francuske Republike

Sedam ljudi je povređeno.

Neke prodavnice i muzeji su ostali zatvoreni, ali Luvr i Ajfelov toranj rade.

Protesters wearing yellow vests stand near a burning facsimile voter registration card during a demonstration by the "yellow vests" movement in Nantes, France, 15 December.

Reuters
I u Nantu je bilo napeto
A protester wearing yellow vest (gilet jaune) holds a baguette and a sign reading "Citizens Referendum Initiative in Marseille, 15 December

AFP
U Marseju demonstrant nosi znak sa natpisom koji poziva na „građanski referendum“

U Bordou je više od 4.500 ljudi bilo na ulicama, a policija je koristila vodeni top da bi ih rasterala. Sličan broj ljudi viđen je i u Tuluzu.

U Nantu je suzavac ispaljen na oko 1.200 građana, a slično je bilo i u Avinjonu i Bezansonu.

„Žuti prsluci“ su u Kaleu blokirali put do luke.

Da li je vlada nešto promenila?

Protesti „žutih prsluka“ tokom proteklih vikenda naterali su francusku vladu da odustane od nekih ekonomskih planova.

Predsednik Emanuel Makron odustao je od povećanja taksi na gorivo, obećao za 100 evra veću minimalnu zaradu i smanjenje poreza za penzionere.

Međutim, daleko od toga da je time umirio bes javnosti.

Podrška se smanjuje?

Analiza Hjua Skofilda, BBC Pariz

Nekoliko stotina ljudi u fluorescentnim prslucima luta duž Jelisejskih polja. Povremeno se čuju zvižduci i uzvici, a onda nešto nalik na udar. Potom, suzavac. Grupa demonstranata se previše približila policijskom kordonu koji ih je brzo potisnuo. Mini panika je trajala oko 15 sekundi.

Ovog vikenda je potvrđen silazni trend protesta. Većina „žutih prsluka“ koji su se pojavili na ulicama Pariza ove subote su tvrdokorni levičari. Puno se priča o „RIC“-u, referendumu građanske incijative. To je zahtev ultralevičara Žan-Luka Melešona, koji baš nema mnogo veze sa osnovnim zahtevima demonstranata na početku protesta – smanjenju poreza na gorivo – zadovoljenom prošle nedelje.

Pokret „žutih prsluka“ – ili bar ono što je viđeno u subotu – izgleda da se smanjuje ali i postaje radikalniji.


Da li je vlada napravila zaokret?

Uticaj demonstracija se osetio duboko u Francuskoj. Vlada je bila prisiljena da podlegne pritiscima i uskladi sopstveni ekonomski plan.

Predsednik Emanuel Makron je na proteste odgovorio ukinuvši nepopularne mere povećanja poreza na gorivo i obećanjem dodatnih 100 evra mesečno za one koji dobijaju minimalnu zaradu. Takođe, i penzionerima će biti uvedene poreske olakšice.

Međutim, još nije jasno da li će ove mere biti dovoljne da umire bes javnosti.

Ko su „žuti prsluci“?

Takozvani „žuti prsluci“, demonstranti koji nose žute fluroscentne prsluke koje vozači moraju da imaju u automobilima, a prvo su se bunili zbog povećanja taksi na dizel gorivo.

Makron je rekao da je njegov motiv za povećanje bila zaštita životne okoline.

Vlada je kasnije obustavila taj plan, ali žuti prsluci se nisu umirili.

Međutim, protesti su se potom proširili, pa građani sada traže veće plate, niže poreze, polje penzije i lakši upis na fakultete.

Ključni cilj pokreta – da istakne frustraciju naroda ekonomskim stanjem i političko nepoverenje radničke klase – ima veliku podršku naroda.

Dosadašnji protesti:

  • 17. novembar: 282.000 demonstranata, jedan mrtav, 409 ranjeno, 73 u pritvoru
  • 24. novembar: 166.000 demonstranata, 84 ranjeno, 307 u pritvoru
  • 1. decembar: 136.000 demonstranata, jedan mrtav, 263 ranjeno, 630 u pritvoru
  • 8. decembar: 136.000 demonstranata, 118 ranjeno, 1.220 u pritvoru

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari