U Beogradu pored Savskog jezera, popularne Ade Ciganlije, postoji još osam jezera, Obedska bara kao i nekoliko manjih jezera. Njihov izgled i kvalitet voda zavisi od slučaja do slučaja, a najveći problem stvaraju otpadne vode. Iako briga o jezerima spada u republičku nadležnost, Sekretarijat za zaštitu životne sredine i ove godine pobrinuo se da neka od jezera budu osposobljena za kupališnu sezonu.

U Beogradu pored Savskog jezera, popularne Ade Ciganlije, postoji još osam jezera, Obedska bara kao i nekoliko manjih jezera. Njihov izgled i kvalitet voda zavisi od slučaja do slučaja, a najveći problem stvaraju otpadne vode. Iako briga o jezerima spada u republičku nadležnost, Sekretarijat za zaštitu životne sredine i ove godine pobrinuo se da neka od jezera budu osposobljena za kupališnu sezonu.
– Kvalitet vode Savskog jezera je na visokom nivou, tako da građani mogu bezbedno da posećuju ovo kupalište. Ove godine finansijski smo pomogli udruženju pecaroša da se osposobi jezero Bela reka kod Ripnja. Ono je očišćeno, poribljeno i uklonjena je nepotrebna vegetacija. Jezero Duboki potok pored Barajeva jedino je prirodno jezero u gradu i njegova voda je izuzetno čista. Voda najlošijeg kvaliteta je u Resničkom jezeru koje je okruženo industrijskom zonom kao i u Rakinoj bari, jezeru kod Sremčice, koje ima problem sa otpadnim vodama, jer okolna domaćinstva nemaju rešen problem sa kanalizacijom – kaže za Danas Branislav Božović, sekretar za zaštitu životne sredine.
Božović kaže da će briga o jezerima, po novom zakonu o gradu, preći u nadležnost grada, i da će jezera koja građani koriste za rekreaciju, imati prioritet u sređivanju. Jezera kao što su Trešnja ili Markovačko jezero kod Mladenovca, iako su puna kupača tokom sezone i dalje su zapuštena i u njih je potrebno uložiti puno sredstava.
U gradu se nalazi i Veliko blato u Krnjači kao i jezero u slivu Topčiderske reke. Oba su okružena industrijskom zonom i imaju problem sa otpadnim vodama. Jezero Obedska bara nalazi se na oko 50 kilometara od Beograda i pod međunarodnom je zaštitom još od kraja 19. veka (1874. godine), a od 1977. godine se nalazi na listi UNESKO-a. Ono je jedno od najstarijih prorodnih dobara i ističe se bogatstvom flore i faune.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari