Prva faza studije o beogradskom priobalju predviđa da se obale urede u više zona koje bi sadržale zelene površine, stambene i komercijalne objekte, kao i poljoprivredne površine i saobraćajnu infrastrukturu. Tako prvu zonu, koja će biti uređivana u narednoj fazi, čini pojas od oko 70 metara od reke i koji je neposredno vezan za vodu.

Prva faza studije o beogradskom priobalju predviđa da se obale urede u više zona koje bi sadržale zelene površine, stambene i komercijalne objekte, kao i poljoprivredne površine i saobraćajnu infrastrukturu. Tako prvu zonu, koja će biti uređivana u narednoj fazi, čini pojas od oko 70 metara od reke i koji je neposredno vezan za vodu. Drugu zonu čini širi pojas leve i desne obale dve reke koji će naknadno biti uređen.
– Osnovni cilj prve faze studije bio je definisanje zona priobalja kako bismo u narednim koracima znali sa kojom pažnjom treba da se bavimo određenom oblašću. Tako je zaključeno da je u najgorem stanju priobalje u samom gradu gde imamo više šljunkara, brodogradilište, zapuštene brodove tik uz vodu, kao i veliki broj splavova. Sve to treba urediti kako bi obale dobile pravu funkciju – rekao je prilikom jučerašnje promocije Studije Antonije Antić, direktor Urbanističkog zavoda koji je učestvovao u izradi tog dokumenta.
Kako se na jučerašnjem skupu moglo čuti priobalje bi trebalo da se razvija na teritoriji svih gradskih opština na kojima se prostire. Tako bi trebali da se urede novi višenamenski prostori poput Ade Ciganlije, a prvi među njima može biti Ada Huja.

Očekuju se predlozi građana

Kako je najavio Đorđe Bobić, glavni gradski arhitekta, grad će raspisati javni konkurs za uređenje oblasti između hotela Jugoslavija i Brankovog mosta. Predloge kako bi mogao da se uredi prostor od oko 140 hektara mogu podneti svi građani, budući da će oni u njemu najviše provoditi vremena. Ideje koje budu prihvaćene konkursom biće osnova za urbanistički plan koji treba da se donese za taj prostor.

– Uređenje priobalja je bitno za jedan ovakav grad koji leži na dve velike evropske reke. Naša obala sa dužinom od 200 kilometara, što je više od celog crnogorskog primorja, je blago koje dosad nismo dovoljno koristili i kojem se u budućnosti moramo posvetiti. To se mora uraditi planski kako bi se sagledao geografski, kulturni i istorijski potencijal obala – istakao je Zoran Alimpić, v.d. gradonačelnika Beograda.

Konkurs za splavove na proleće

Glavni gradski arhitekta najavio je da će konkurs za postavljanje plovnih objekata biti raspisan na proleće. Prema Bobićevim rečima, plan za mesta gde će splavovi moći da se postave je završen, a ostalo je da se samo još jednom preispitaju topografske karte.

Prema rečima Branislava Božovića, gradskog sekretara zaduženog za zaštitu životne sredine, kroz uređenje priobalja moraju se zaštiti i određene zone koje su bitne za eko sistem prestonice. Tako se novim programima moraju zaštititi Veliko ratno ostrvo, izvorište u Makišu, ali i očistiti rukavac Save i Topčiderska reka. Takođe, plan mora imati u vidu nastavak izgradnje zaštitnih nasipa, izgradnju pogona za prečišćavanje otpadnih voda, kao i nove luke.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari