Kuća sa sunčanim satom: Klasicistički biser Zemuna 1Foto: BC

Ugaona stambeno-poslovna jednospratnica koja se nalazi u Zemunu, na uglu Glavne i Dubrovačke ulice, podignuta je 1823. godine.

Fasadu ove građevine od 1828. ukrašava sunčani sat po kome je i dobila svoj naziv – Kuća sa sunčanim satom. Sunčani sat nalazi se na strani ka Dubrovačkoj ulici i predstavlja jedinstvenost ovog objekta u odnosu na ostale u Zemunu. Značajan je u srpskoj istoriji astronomije po svojoj formi, konstruktivnom rešenju i načinu rasporeda cifara. Sat se sastoji od cifara 8, 9, 10, 11 i 12 koji su na levoj strani, a na desnoj su 1, 2 i 3, dok vreme pokazuje jedna skazaljka i njena senka. Ova „sunčana naprava“ pokazuje samo dnevno solarno vreme i nije precizna kao drugi satovi.

Kuća sa sunčanim satom zidana je u klasicističkom stilu s elementima baroka, a oblikovana u stilu ampira. Ampir je, naime, specifična varijanta klasicizma koja predstavlja elemente grčko-rimske, egipatske i renesansne umetnosti. Kuća je zidana opekom, dok je glavna fasada na kojoj se ističe zvonasta kupola urađena plitkom elegantnom plastikom.

Na središnjem delu fasade simbolično se u vidu grba sa predstavom sidra otkriva ktitor zgrade i njegova pomorska trgovačka angažovanost. Sastavni deo ovog objekta čine podrum, prizemlje i sprat. U prizemlju su bili smešteni lokali, a na spratu privatni stanovi, što je do danas ostalo tako. Godine 1908. zgrada je proširena i dograđenim krilom prema Dubrovačkoj ulici. Prema informaciji Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, fasada ove strane zgrade bila je oštećena tokom bombardovanja 1944. godine, ali je sat ostao sačuvan.

Kuća sa sunčanim satom: Klasicistički biser Zemuna 2

U ovoj kući je svoje poslednje godine života proveo Jovan Subotić, poznati srpski književnik i javni radnik. Subotić je rođen 30. januara 1817. godine, a prvo objavljeno delo bila mu je zbirka pesama „Lira“. Pisao je lirske pesme, epose, drame i tragedije koje je objavio u oko 20 knjiga. Za svog života bio je upravni činovnik, član Vrhovnog sudista u Zagrebu, pripadnik Narodne stranke, a uređivao je  i list „Narod“. U Zemun se doselio 1884. gde je otvorio svoju advokatsku kancelariju i bio član srpskog narodno-crkvenog odbora. Živeo je u Kući sa sunčanim satom i tu je napisao i svoje uspomene koje je kasnije izdala Matica Srpska. Ovde je i umro 28. januara 1886.

Kuća sa sunčanim satom danas predstavlja jedan od zaštićenih spomenika kulture u opštini Zemun. Izgled i funkcija objekta ostali su skoro nepromenjeni u odnosu na prvobitno stanje, osim manjih izmena koje su izvršene u prizemnom delu. Ovo kulturno dobro čini i sastavni deo turističkog razgledanja znamenitosti Zemuna koje organizuje „Turističko društvo Zemun“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari