Po bezbednosti u saobraćaju Beograd je devedesetih godina bio najugroženiji grad u Evropi. Svake godine od 300 do 400 ljudi bilo je povređeno , a 10 do 15 ginulo u saobraćaju. Tome treba dodati da je na osnovu Studije „Bezbednost dece u saobraćaju u Beogradu“, koja je 1999. godine realizovana za potrebe Sekretarijata za saobraćaj, ukazano da postoje čak 39 ugroženih lokacija u gradu gde strada oko 40 odsto dece.

Po bezbednosti u saobraćaju Beograd je devedesetih godina bio najugroženiji grad u Evropi. Svake godine od 300 do 400 ljudi bilo je povređeno , a 10 do 15 ginulo u saobraćaju. Tome treba dodati da je na osnovu Studije „Bezbednost dece u saobraćaju u Beogradu“, koja je 1999. godine realizovana za potrebe Sekretarijata za saobraćaj, ukazano da postoje čak 39 ugroženih lokacija u gradu gde strada oko 40 odsto dece. Ostalih 60 odsto stradale dece nezgode doživi na drugim mestima i usled nepoštovanja saobraćajnih propisa. Ta istraživanja uticala su da 2001. godine Sekretarijati za saobraćaj i obrazovanje u saradnji sa Saobraćajnim fakultetom, MUP, AMSS pokrenu kampanju pod nazivom „Zaštitimo decu u saobraćaju“. Zahvaljujući brojnim edukativnim seminarima po školama, i primenom tehničko – regulativnih mera na kritičnim tačkama, broj stradale dece u prestonici se smanjio, a 2005. godine nije poginulo ni jedno dete. Posebno je stavljen akcenat na bezbednost u zonama osnovnih škola.

Veće kazne, manje stradalih

Od svih saobraćajnih nezgoda koje se dogode u Srbiji, od 30 do 50 odsto se desi u Beogradu. Podaci govore da je 2002. godine u Beogradu poginulo oko 250 ljudi. Nakon pooštrenih kazni, samo godinu dana kasnije, broj poginulih u saobraćaju smanjio se za sto. Broj nastradale dece, do 14 godina starosti 2002. godine, bio je 355, a život je izgubilo sedmoro mališana. U toku prošle godine broj nastradalih spao je na 314, dok je poginulih bilo šestoro.

– Grad je poslednjih godina realizovao niz tehničko-regulativnih mera koje utiču na brzinu kretanja, preglednost i očuvanje koridora pešaka. Uspeli smo da rešimo problem u zonama 15 osnovnih škola, koje su bile saobraćajno najugroženije. Počeli smo sa OŠ „Desanka Maksimović“, „Vojvode Stepe“, „Aleksa Šantić“. Do sada je izgrađeno dosta ležećih policajaca, zaštitnih ograda, platformi, poboljšana osvetljenja oko škola, na najugroženijim mestima u naselju Braće Jerković i Karaburma. Realizovani su projekti za bezbednost dece u zoni osnovnih škola u Ulicama Francuskoj, Vrtlarskoj, na Miljakovcu i Vidikovcu – izjavio je juče Zoran Pešović, gradski sekretar za saobraćaj, prilikom prezentacije rezultata kampanje. Godišnje Sektretarijatu za saobraćaj stigne oko 1000 zahteva vezanih za bezbednost u saobraćaju, od čega se veliki broj odnosi na bezbednost dece. S tim u vezi, oformljeno je Odeljenje za bezbednost saobraćaja, koje posebnu pažnju posvećuje operativnom praćenju dece u zonama osnovnih škola, gde je do sada primenjenim merama rizik od nastanka nezgode sa težim telesnim povredama dece sveden na minimum. Posle Beča, Beograd je sada drugi grad u Evropi po nivou bezbednosti u saobraćaju. Sekretarijat za obrazovanje dao je značajan doprinos sprovođenjem edukacije po školama, u čemu su pre svega učestvovali učitelji, roditelji i učenici. Cilj je bio da se deca što bolje osposobe za pravilno učestvovanje u saobraćaju. Prema rečima Vladimira Todića, gradskog sekretara za obrazovanje, realizovano je nekoliko seminara, otkupljene su i distribuirane po školama publikacije „Multimedijalni saobraćajni bukvar “ i Kako naučiti dete da sačuva život“, urađeno tri elaborata. Uvođenjem edukativnog programa za decu „10 lekcija koje život znače“ 2005. godine nije bilo poginule dece pešaka, što predstavlja sam vrh svetskih trendova, takozvana „Vizija 0“. Namera nadležnih je da se taj trend održi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari