Oko pet odsto dece, uglavnom devojčica, iskusilo je nasilje u porodici, sa nasiljem u školi suočilo se oko deset odsto, dok se pet odsto, uglavnom dečaka, suočavaju sa nasiljem na ulici.

Najčešće povrede dešavaju se u školi, to pokazuje podatak da je više od 28 odsto dece zadobilo neku povredu, ali nije isključen ni sportski teren ili igralište. Oko 15 odsto najmlađih Beograđana izloženo je verbalnom, a osam odsto fizičkom nasilju. Kada je rečo održavanju higijene kod dece, utvrđeno je da je situacija u prestonici bolja nego u ostalim delovima Srbije, jer se najmlađi u glavnom gradu češće tuširaju, peru ruke i zube.

Ovo su samo neki od podataka koji se navode u istraživanju o zdravlju stanovništva, koje je sprovelo Ministarstvo zdravlja Republike Srbije uz finansijsku i stručnu pomoćSvetske banke, Regionalne kancelarije svetske zdravstvene organizacije za Evropu i Instituta za javno zdravlje „Dr Milan JovanovićBatut“. Podatke će u novembru publikovati i objaviti Gradski zavod za javno zdravlje.

– Istraživanje je sprovedeno na celokupnoj populaciji u Srbiji, ali je u istraživanje bio uključen i uzorak od 464 dece uzrasta od sedam do 19 godina, iz Beograda. Iako žive u boljim materijalnim uslovima, beogradska deca školskog uzrasta ne razlikuju se značajno od svojih vršnjaka iz unutrašnjosti u pogledu osnovnih životnih vrednosti i stavova. Nezadovoljni su materijalnom situacijom, problemima u školi, pa i političkom situacijom. Kada su životne vrednosti u pitanju, prednost daju zdravlju, ljubavi i novcu, dok deca iz unutrašnjosti više naginju unosnom poslu i religiji – kaže za Danas dr Zorica Dimitrijević, specijalista socijalne medicine i jedan od autora ove publikacije, iz Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograda. Osim nje u izradi publikacije učestvovale su i doktorke Vesna Dragićevići Ljiljana Soka-Jovanović.

Kada je rečo ishrani dece, istraživanje je pokazalo da deca uglavnom imaju sva tri obroka, ali i da usvajaju loše navike svojih roditelja. Češće jedu beli hleb, meso je mnogo češće na jelovniku nego riba. Više od polovine njih pije zaslađene gazirane i negazirane napitke i uzima „grickalice“, svako četvrto dete svakodnevno konzumira kolače, a svako treće slatkiše. U slobodno vreme dečaci i devojčice uglavnom gledaju televiziju, slušaju muziku ili čitaju, a trećina navodi da igra igrice. Trećina dece se bavi nekim sportom, a ispitanici tvrde da ne izbegavaju časove fizičkog obrazovanja, iako veliki broj njih ima deformitete stopala ili kičme.

– Najćešći izvor informacija o zdravlju, rizicima po zdravlje i bolestima deca saznaju od roditelja, a samo 3,6 odsto sazna od nastavnika. Velike su razlike u broju dece koja puše i piju, između dece iz Beograda i dece iz drugih gradova u Srbiji. Utisak je da za razliku od beogradske dece koja imaju sve dostupne informacije, a ne prihvataju ih, deca iz Srbije imaju manje informacija iz domena zdravstvenog vaspitanja. Samo trećina anketirane dece u Beogradu, oko 32 odsto, živi u nepušačkom okruženju, a roditelji su ti koji najčešće izlažu decu duvanskom dimu – ističe dr Dimitrijević.

 

Komarci i HIV

Znanje anketiranih o HIV-u je na zadovoljavajućem nivou. Međutim, svako deseto dete misli da ih komarci mogu inficirati virusom HIV-a, trećina dece veruje da se mogu zaraziti preko hrane, dve trećine njih ne bi kupilo hranu od HIV pozitivnog prodavca, a čak 50 odsto ispitanika misli da treba otpustiti HIV pozitivnog nastavnika.

 

Kontakt sa „travom“ u 16. godini

Istraživanje je pokazalo i da prvi kontakt sa marihuanom deca imaju u 16. godini, a sa tabletama se prvi put susreću između 15. i 17. godine. Svako šesto dete je reklo da mu je neki poznanik ponudio neku drogu, koja se najčešće konzumira na žurkama i u kafićima. Anketirana deca tvrde da u seksualne odnose stupaju između 16. i 17. godine, a 17 odsto devojaka u Srbiji i 10 odsto devojaka u Beogradu odlazi redovno kod ginekologa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari