Prelistajte istorijske knjige i časopise u "digitalnoj vitrini" 1

Od starih autentičnih rukopisa, do prve digitalizovane zbirke iz zaostavštine srpske književnice i prve žene akademika Isidore Sekulić, Univerzitetska biblioteka u Beogradu omogućila je prvu i najveću pretraživu digitalnu kolekciju na ćiriličnom pismu.

Jedno od najznačajnijih zdanja Beogradskog univerziteta, biblioteka „Svetozar Marković“ igrađena je u duhu arhitekture akademizma. Danas ova biblioteka ide u korak sa digitalizacijom. Tome je značajno doprineo „Magic box“, uređaj koji omogućava virtuelno prelistavanje dragocene istorijske građe, nekadašnjih knjiga i spisa.

„Ljudi sada mogu pogledati stare knjige, novine i rukopise čuvane u biblioteci na licu mesta, ali i pretražiti njihove delove“, objasnio je zamenik upravnika Univerzitetske biblioteke dr Adam Sofronijević.

On je dodao da je takav uređaj, kakav su pre Beogradskog univerziteta imali samo Harvard i Oksford, potpuno bezbedan izložbeni prostor koji čuva istorijska dokumenta.

„Magična kutija“ se nalazi u holu biblioteke., pa je danas uvid u reprezentativnu istorijsku građu postao dostupan svima. U zatvorenoj vitrini izložen je originalan rukopis, dok je na prednjem ekranu osetljivom na dodir omogućeno prelistavanje istog.

„Biblioteka nije više apstraktan pojam, sada svako može da je dodirne, a ne samo zanesenjaci koji se bave proučavanjem starih knjiga“, rekao je Aleksandar Jerkov, upravnik biblioteke, na predstavljanju ovog uređaja koji biblioteka poseduje gotovo dve godine..

Jedna od prvih fizički izloženih knjiga u vitrini bila je „Četvorojevanđelje“ kao i njena digitalna kopija, sa čijim sadržajem su se posetioci biblioteke upoznali preko interaktivnog ekrana.

Ponovo se čitaju nekadašnji „Student“ i „Kolo“

Levičarski omladinski list „Student“ iz predratnog Beograda pratile su cenzura i zabrane. Novine nastale u duhu studentskog samoorganizovanja danas su značajna građa za razumevanje tog vremena, i života studenata u njemu.

Pored tog lista, skener koji omogućava digitalizaciju vrednog istorijskog nasleđa Univerzitetske biblioteke, omogućio je da u svakom trenutku možemo da prelistamo tekstove starih „Beogradskih novina“, „Prosvetnog glasnika“, lista iz 1913. godine – „Balkanski rat“, „Srbobrana“ – političkog nedeljnika iz šezdesetih, kao i mnogih drugih…

Sve ove novine ali i mnoge druge, domaće i strane, moguće je virtuelno prelistati na sajtu unilib.rs, jednostavnim unosom traženog naslova ili teksta u polje za pretragu.

U okviru projekta „Europeana Newspapers“ ova biblioteka digitalizuje preko 400.000 stranica novina sa kraja 19. i početka 20. veka koje mogu da se prelistaju. Digitalizacija je omogućila i da se naslovi, kao i pojedini delovi novina, pretraže po ključnim rečima, što predstavlja veliko dostignuće.

Širok opseg kulture, tradicije i istorije našeg društva, bilo da je reč o dnevnopolitičkim dešavanjima, kulturi ili sportu, dostupan je studentima, ali i svima koji imaju interesovanja iz tih oblasti.

Predavanja sa „Jejla“ na srpskom jeziku

Profesor Donald Kejgan jedan je od najuglednijih predavača na pomenutom univerzitetu. Jedan od njegovih nekadašnjih učenika Beri Štraus opisao ga je kao humanistu koji gaji strast prema grčko-rimskoj antici, sa oštromnošću diplomate, izuzetnim oratorskim veštinama, neoplatonističkom idealizmu i izvrsnom smislu za humor.

Univerzitetska biblioteka je u saradnji sa Međunarodnim akademskim centrum i Klubom volontera biblioteke prevela jedan ceo kurs „Uvod u istoriju antičke Grčke“ profesora Kejgana, a sve u cilju mogućnosti besplatnog obrazovanja putem intereneta.

Takođe, biblioteka želi da ukaže kako se iskustva antičkih Grka mogu primeniti u savremenom svetu. Kurs profesora Kejgana zabeležen je u semestru 2007. godine i postao je jedan od najpoznatijih akademskih materijala. Beleži stotine hiljada gledalaca na Jutjub kanalu „Jejla“.

Danas ovaj kurs možete pohađati na sajtu Univerzitetske biblioteke u Beogradu, a sve što je potrebno da imate jesu računar, internet i malo slobodnog vremena.

Jedan od univerziteta koji je bio uzor beogradskoj biblioteci u otvorenom pristupu edukaciji, kako je objasnio Sofonijević, jeste američki univerzitet MIT, koji je do sada omogućio pristup hiljadama snimaka svojih kurseva. Ovaj trend prate i stotine drugih univerziteta u svetu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari