Rešenje za uređenje dela Beograda uz Savu trebalo bi da se izabere na međunarodnom konkursu, a ne da se veliki projekat „Beograd na vodi“ gradi po ad hok principu, izjavio je juče predsednik Udruženja arhitekata Srbije Igor Marić.


On je agenciji Beta kazao da je pitanje da li je Beogradu na tom prostoru potreban još jedan tržni centar i to površine 200.000 kvadratnih metara, koji će umesto izlaska na reku, zatvoriti taj deo ili bi prednost trebalo dati kulturnim sadržajima.

Marić je istakao da Udruženja arhitekata Srbije pozdravlja svaku inicijativu za uređenje tog dela grada, ali da je potrebno napraviti integralni, studiozan plan i uključiti građane i struku u kreiranje Beograda na Savi.

– O silaženju centra Beograda na reke govori se i razmišlja niz decenija. Postoje predlozi koje je na projektu Treći milenijum objedinila Srpska akademija nauka i umetnosti osamdesetih godina prošlog veka, devedesetih je promovisan Europolis, a sad govorimo o Beogradu na vodi – kazao je on.

Marić je rekao da se objavljuju informacije o tome da će, koliko sutra, početi izgradnja Beograda na vodi i plasiraju se virtuelne slike u novinama, a da institucionalno arhitekte Srbije, osim možda pojedinci, nisu uključeni u taj projekat.

– Čemu sad takva žurba kao da su trke? Valjda u ovoj našoj ojađenoj Srbiji treba, kada su ovakvi planovi u pitanju, pitati široki krug građana, arhitekata, inženjera, ekonomista – upitao je predsednik Udruženja arhitekata Srbije.

On je ocenio i da su nerelani rokovi za početak i završetak tog projekta jer je potrebno izmestiti saobraćajnu infastrukturu, doneti odluke relevantne uprave, poštovati procedure i uraditi detaljne, a ne samo prostorne planove.

Marić je kazao da je pri realizaciji projekta potrebno voditi računa o uređenju dela na levoj, novobeogradskoj obali Save, za koji trenutno nisu predstavljeni projekti.

Komapanija Igl hils (Eagle hills) iz Ujedinjenih Arapskih Emirata predstavila je rešenje za projekat Beograd na vodi, u koji će u prvoj fazi biti uloženo između 2,5 i 2,8 milijardi evra.

Vođa projekta Beograd na vodi Srđan Rupar najavio je da bi radovi mogli da počnu u septembru, da je rok za završetak šest godina i dodao da bi projekat mogao da otvori 200.000 radnih mesta.

O ideji o korišćenju tog prostora i „silasku Beograda na reke“ govori se više od četiri decenije. Izmeštanje Glavne železničke stanice u Prokop, čija je gradnja počela 1977. godine bio je jedan od uslova da se za gradnju oslobodi oko 90 hektara uz obalu Save.

Planovi

Predviđena je izgradnja oko 1,5 miliona kvadratnih metara poslovnog, komercijalnog i stambenog prostora na oko 90 hektara zemljišta na desnoj obali Save. Najavljena je i gradnja kule visoke 180 metara, tržnog centra od 200.000 kvadrata, ali i zgrade opere, hotela i marine.

Vučić: Nemam ništa protiv konkursa

Vučić je na pitanje zašto nije raspisan konkurs za „Beograd na vodi“, rekao da nema ništa protiv, ali da bi voleo da predstavnik udruženja arhitekata koji je tražio da se raspiše konkurs, „pronađe tri milijarde i sto miliona dolara pa da raspise neki konkurs“. „Ja znam da nama Srbima nikada ništa nije dobro. Šta god da uradimo, uvek će se pronaći neko ko će u nečemu falinku da pronađe, pa makar to bilo najvelelepniji, najlepši mogući projekat za našu zemlju“, rekao je Vučić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari